Select a page

Kratice 2

Kratice 2 Editor U drugom dijelu ove zanimljive i opširne teme upoznajemo se sa sastavljenim kraticama koje se smatraju stalnim kraticama, a nazivaju se još i složenim kraticama, odnosno akronimima. Ovim tekstom zaokružujemo našu priču o kraticama.

Poznavanje pravilnog pisanja i sklonidbe kratica nužno je želimo li da tekstovi koje pišemo, poslovno ili privatno, uistinu budu pismeni i ispravno napisani.

A za pravilno pisanje i sklonidbu kratica važno je poznavati načine njihove tvorbe.

Ako smo pažljivo pročitali prvi dio („Kratice“, objavljen 28. travnja 2015.) i pročitamo li s jednakom pažnjom tekst koji slijedi, zapravo drugi dio, doznat ćemo sve što treba znati o kraticama, njihovoj tvorbi i sklonidbi te pravilnoj uporabi.

 

Primijenimo li pak naučeno u svojim tekstovima, oni će zasigurno biti vidno kvalitetniji i moći ćemo sa sigurnošću stati iza napisanoga – barem kada je o kraticama riječ. Pa krenimo…

 

Sastavljene kratice

1. Prema tome kako su napravljene, razlikujemo dvije vrste sastavljenih kratica:

a) Jedne su postale od početnih slova svakog člana izraza koji se u njima krati. Pišu se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika:

GK – Glas Koncila
HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
HDZ – Hrvatska demokratska zajednica
HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija
HNB – Hrvatska narodna banka
HNK – Hrvatsko narodno kazalište
HNS – Hrvatska narodna stranka
HOO – Hrvatski olimpijski odbor
HP – Hrvatska pošta
HSS – Hrvatska seljačka stranka
HUB – Hrvatska udruga banaka
MH – Matica hrvatska
NDH (pov.) – Nezavisna Država Hrvatska
OTV – Otvorena televizija
RH – Republika Hrvatska
SAD – Sjedinjene Američke Države
SHM – Savez Hrvata u Mađarskoj
UHPA – Udruga hrvatskih putničkih agencija
UN – Ujedinjeni narodi
ZAVNOH (pov.) – Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske…

Navedene kratice koje oblikom odgovaraju riječima našeg jezika mogu se i sklanjati. Padežni se nastavak piše malim slovima i odvaja se od kratice spojnicom:
HUS-a, HUS-u, HUS-om; ZAVNOH-a, ZAVNOH-u, ZAVNOH-om…
Od ostalih sastavljenih kratica toga tipa jedne obično ostaju nepromijenjene (HAZU, HNK, MH, RH), a drugima se dodaje padežni nastavak, ali se tada pretpostavlja čitanje pojedinih slova u obliku njihova abecednog naziva:
HDZ – Hadeze, HDZ-a – Hadezea; HKD – Hakade, HKD-a – Hakadea; HSP – Haespe, HSP-a – Haespea; OTV – Oteve, OTV-a – Otevea…
Po abecednom nazivu pojedinih slova mogu se čitati i druge takve kratice (MH – Emha, RH – Erha), ali izgovorni se oblik ne sklanja.
Ponekad se ovim načinom tvore i kratice od općih imenica, primjerice: BDP – brutodruštveni proizvod, PDV – porez na dodanu vrijednost, TV – televizija, televizijski, NSS – niža stručna sprema, SSS – srednja stručna sprema, VSS – visoka stručna sprema…
Često su u osnovi tuđice ili tuđe kratice, primjerice CD – compact disc (kompaktni disk), DNA – deoxyribo-nucleic acid (dezoksiribonukleinska kiselina), WC – water closet (zahod s tekućom vodom)…
Najčešće se pak složene kratice načinjene prema pridjevima i imenicama rabe u nazivima:

DK – dramsko kazalište
GO – gradski odbor, glavni odbor
IO – izvršni odbor
KUD – kulturno-umjetničko društvo
NK – nogometni klub
NO – nadzorni odbor
OPG – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
OŠ – osnovna škola
PIK – poljoprivredno-industrijski kombinat
UO – upravni odbor…

U novije također vrijeme prevladava teza da složene kratice čitaju i sklanjaju kao imenice muškoga roda, iako je često puni naziv u kojemu drugom rodu, primjerice:

zaposlenik u HT-u (Hrvatske telekomunikacije)
MUP-ovi djelatnici (Ministarstvo unutarnjih poslova)
članovi HSS-a (Hrvatska seljačka stranka)
voditelj na HRT-u (Hrvatska radiotelevizija)…

U novije se vrijeme također često preuzimaju kratice iz stranih jezika:

FIFA – Fédération Internationale des Football-Associations
UEFA – Union Europeenne de Football Association
UNESCO – United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization
UNICEF – United Nations International Children’s Fund (danas: United Nations Children’s Fund)
WHO – World Health Organization (Svjetska zdravstvena organizacija, hrv. SZO)…

b) Druge sastavljene kratice imaju oblik promjenjivih riječi i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pišu se velikim početnim slovom:

Binoza (pov.) – Biblioteka novinske zadruge:
Ova je knjiga izdanje Binoze.
Nama – Narodni magazin (ime trgovačkoga poduzeća):
Cipele je kupila u Nami.
Roma – Robni magazin:
Posjetio sam Romu.

Ovim se načinom mogu pisati i kratice koje se izgovaraju kao pune riječi, kao Hina (mj. HINA), Ina (mj. INA), Zavnoh (mj. ZAVNOH) i sl. te se tada sklanjaju kao druge riječi svoje kategorije: Hina, Hine; Ina, Ine; Zavnoh, Zavnoha…, a posebice se to odnosi na kratice koje završavaju na -a.
Iako je to nekoć smatrano pogrešnim, određena novija literatura sugerira da se ovakvi primjeri tako sklanjaju i kada se pišu velikim (tiskanim) slovima: HINA, HINU, INA, INU, IRA, IRU, NASA, NASU… Mi, moramo priznati, ipak nismo skloni ovakvoj sklonidbi. Razlog je tome to što je npr. INA kratica od industrija nafte te je jasno da u ovom i sličnim slučajevima „I“ nije isto što i „A“. Pišemo li ovakve kratice dakle velikim slovima, naša je preporuka sklanjati ih ovako: INA-u, INA-i, INA-om… Druga je opcija pak pisati ih kao vlastito ime velikim početnim slovom i sklanjati kako je gore navedeno.

c) Kratice Sofka, Fifa i sl. koje već u nominativu jednine imaju (neizvorni) nastavak -a sklanjaju se kao i ostale imenice ženskog roda na -a: Sofka, Sofke, Sofki; Fifa, Fife, Fifi…

2. Sastavljene kratice iz stranih jezika koje se u svakodnevnoj uporabi ne analiziraju po postanju pišu se po izgovoru i ponašaju se kao prilagođene tuđice:

Ifor (jedinice Ifora)
Unprofor (nazočnost Unprofora)
Unra (Unrina pomoć)
Unicef (pomoć od Unicefa)…

3. U novije vrijeme zapažamo određene nazive i neka imena napravljena po stranom (uglavnom njemačkom ili engleskom) uzoru – i to tako da se naziv ili ime sastavi od dviju samostalnih imenica od kojih svaka ima svoje posebno značenje:
Drvopromet (drvo + promet), Drvorad (drvo + rad), Mesopromet (meso + promet), Dalmacijaturist (Dalmacija + turist). Budući da to nije sustavan način tvorbe složenica, takav način tvorbe naziva i imena u hrvatskom jeziku nije preporučljiv i treba ga izbjegavati.

Napomijemo također da se u hrvatskome jeziku kratice pisane velikim slovima nazivaju i pokratama (nom. pl. pokrate).

Za kraj naše priče o kraticama, molimo, u prostoru za komentare podijelite s nama i obrazložite koju našu rubriku najradije čitate te koju smatrate najkorisnijom i najzanimljivijom – Jezičnu škrinjicu, Zrnca znanja ili Nepismenosti naše svagda(š)nje.

Zahvaljujemo na čitanju i komentaru te vas do sljedećega članka srdačno pozdravljamo! 🙂

5 komentara

  1. Sonja Jovanovac 18.06.2015. Komentiraj

    Poštovani!
    Opet ste me potaknuli na komentar!
    Ovaj put želim izraziti zadovoljstvo čitanjem svih triju spomenutih rubrika (Jezične škrinjice, Zrnca znanja i Nepismenosti naše svagda(š)nje). Vrlo su zanimljive i poučne te pomažu u provjeravanju vlastitoga znanja i pismenosti.
    Najviše me veseli što sam zahvaljujući vašim rubrikama sigurna u pružanju ispravnih odgovora mojoj unučadi školske dobi, koja redovito traže pomoć upravo od bake! Znaju oni da je pravopis i gramatika hrvatskoga jezika bakino omiljeno područje, iako je po struci agronom! Možda promašena profesija….
    Molim vas, nemojte prestati s objavljivanjem spomenutih rubrika. Sve su jednako vrijedne.
    Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu!
    Srdačan pozdrav!

  2. Author
    Editor.hr 18.06.2015. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom javljanju te ugodnom, pozitivnome i motivirajućem komentaru. Uz čitatelje poput Vas definitivno nećemo prestati s pisanjem i objavljivanjem naših triju rubrika! Jako nas veseli spoznaja da Vam naše rubrike koriste i pomažu u edukaciji, tj. pružanju ispravnih odgovora svojoj unučadi školske dobi. Iz Vašeg je pisma evidentno da čitate naše članke; lijepo se izražavate i pravilno sklanjate brojeve, što je vrlo pohvalno. Mala bi se zamjerka mogla uputiti za katkad nepotrebnu uporabu uskličnika. Također, naše jezično oko sokolovo uočava rupicu u poznavanju korištenja povratno-posvojne zamjenice svoj. Riječ je o vrlo zanimljivoj zamjenici u čijoj se uporabi vrlo često griješi te o kojoj upravo pripremamo jedno blago za našu Jezičnu škrinjicu. Zahvaljujemo Vam i na lijepim željama vezanim uz naš daljnji rad… Do sljedećega čitanja i pisanja srdačno Vas pozdravljamo! 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  3. Ivana 21.02.2016. Komentiraj

    Poštovani,

    u vašoj Jezičnoj škrinjici pronalazim Zrnca znanja koja mi pomažu da se borim protiv Nepismenosti naše svagda(š)nje. Smatram da sam ovom rečenicom sve pokrila :).
    Naime, kratice često prevoditelju zadaju glavobolje. Još ako ne znamo pravila vlastitog jezika dobijemo migrenu :). Vaši članci su mi stoga iznimno zanimljivi i korisni te ću vašim savjetima svakako pribjeći u slučaju nevolje!

    Lijep pozdrav!

  4. Author
    Editor.hr 23.02.2016. Komentiraj

    Draga Ivana,

    Svojom ste uvodnom rečenicom uistinu sve pokrili. Jako nam je drago što ćete u slučaju „nevolje“ pribjeći našim savjetima. Jednako tako, nadamo se da smo dodatno potaknuli Vašu jezičnu znatiželju te da je ovo samo početak Vašega čitanja i komentiranja naših članaka. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  5. Benito 24.02.2019. Komentiraj

    Poštovana,

    Do sada sam (vjerojatno) već gledao neke riječi, odnosno trebao pomoć kod objašnjenja ili prijevoda sa (najčešće engleskoga jezika) jer u tome jeziku ima riječi i izraza koje je vrlo teško smisleno prenijeti na naš jezik. Zanimljive su sve rubrike pa bi zbilja bilo šteta da se ova stranica ugasi, odnosno da se bilo koja rubrika prestane objavljivati. Lijepi pozdrav !

    S poštovanjem,

    Benito Račić

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*