Select a page

Ženidba i udaja

Ronda pokazala zaručnički prsten: Travis i ja se ženimo! Ovako glasi naslov objavljen 21. travnja 2017. na trenutačno najuglednijem hrvatskome borilačkom portalu.

UFC-ovi borci Ronda Rousey i Travis Browne već su neko vrijeme u navodno sretnoj vezi, a sada su objavili kako su zaručeni te kako planiraju skoro vjenčanje.

Sve je to lijepo, divno i krasno, no zašto se zapravo ovaj naslov našao u našoj rubrici Nepismenosti naše svagdašnje?

U prvom dijelu naslova, ispred dvotočke, sve je jezično korektno, nema nikakvih propusta. Dakle, određena se nepravilnost skriva u drugome dijelu naslova, iza dvotočke…

Pogledajmo o čemu je riječ.

 

 

Ronda se Ženi?!

Pravilno pročitan drugi dio naslova kazuje nam upravo to – Ronda se ženi! No kako je to moguće, ako znamo da je Ronda Rousey zapravo djevojka koja još uvijek nosi status ponajbolje MMA-borkinje svijeta ikad, iako još uvijek nije odlučila i razmatra hoće li se vratiti borbama ili će svoju karijeru nastaviti u nekom drugome smjeru…?

To zapravo nije moguće. U Hrvatskoj i hrvatskom se jeziku muškarci (mladići) žene, dok se djevojke udaju. Mladić i djevojka se pak vjenčaju, odnosno vjenčavaju.

Predmetni bi dakle naslov iza dvotočke pravilno trebao glasiti „Travis i ja se vjenčavamo!“ ili „Travis i ja ćemo se se vjenčati!“. Želimo li pak u isti naslov iz bilo kojeg razloga ugurati ženidbu ili udaju, tada bi on iza dvotočke pravilno trebao glasiti „Travis će se oženiti mnome!“ ili „Udat ću se za Travisa!“. Nadalje, budući da je ovdje riječ o citatu, tj. prijevodu citata Ronde Rousey, bilo bi poželjno to da se on nalazi u navodnicima (kao upravni govor).

Valja također naglasiti to da u kolokvijalnome (razgovornom) jeziku diljem Hrvatske, ali i među govornicima hrvatskoga jezika izvan granica Lijepe Naše, često možemo čuti kako mladić ženi djevojku. U hrvatskom se standardnom jeziku ovakva konstrukcija smatra nepravilnom, a pravilno je reći i pisati isključivo mladić se ženi djevojkom. Želimo li iz bilo kojeg razloga ipak reći ili pisati kako netko nekoga ženi, a pritom se pravilno izraziti hrvatskim standardnim jezikom, možemo reći ili pisati da roditelji žene sina, odnosno udaju kćer.

Ovdje naravno nije riječ o istospolnim brakovima koji u Republici Hrvatskoj još nisu ozakonjeni niti ćemo se njima sada baviti, no naša je pretpostavka da bi glagolska imenica vjenčanje (čin sklapanja braka) trebala svojim značenjem pokriti i žensko-ženske i muško-muške brakove jer povratni glagol vjenčati se (s kim) znači uzeti koga za muža/ženu… 🙂

 

Zaključak

Mladić se s jezičnoga gledišta pravilno ženi djevojkom, a djevojka udaje za mladića. Roditelji pak žene sina i udaju kćer. Značenje povratnoga glagola vjenčati se (s kim) jest uzeti koga za muža, odnosno ženu, dok je značenje nepovratne inačice vjenčati (koga) obaviti čin vjenčanja, tj. sklapanja braka.

 

Ne zaboravite….

Rubriku Nepismenosti naše svagda(š)nje pokrenuli smo 8. travnja 2014. godine u svrhu potpuno besplatne edukacije posjetitelja naših stranica, a namijenjena je svim jezičnim znatiželjnicima te općenito ljudima dobre volje.

Naš arhiv trenutačno broji 679 nepismenih primjera zabilježenih prvenstveno u naslovima članaka na internetskim stranicama pisanim hrvatskim jezikom, što zapravo znači da bismo gotovo dvije godine svakodnevno mogli objavljivati po jedan članak u ovoj znanimljivoj edukativnoj jezičnoj rubrici.

Nepismenosti naše svagda(š)nje oformili smo vodeći se starom poznatom uzrečicom koja kaže kako je bolje učiti na tuđim nego na vlastitim pogreškama. Pedagozi i psiholozi slažu se s načelom da se lakše uči i bolje pamti učeći na primjerima, posebice ilustriranim ili potkrijepljenim slikama i fotografijama.

Nepismenosti naše svagda(š)nje objedinjuju navedenu uzrečicu i predmetno načelo – u ovoj su rubrici navedeni brojni primjeri nepismenosti koje potkrepljujemo stručnim komentarima baziranim prvenstveno na službenome hrvatskom pravopisu.

U slučajevima gdje sporni primjeri nisu navedeni ili su pak nedovoljno pojašnjeni u službenome hrvatskom pravopisu (Hrvatski pravopis, grupa autora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013.), služimo se dodatnom, najrelevantnijom stručnom literaturom – jezičnim savjetnicima, rječnicima i ranijim pravopisima.

Kompletna lista stručne literature dostupna je na upit.

 

*   *   *

 

Sviđa vam se ovaj naš članak, naučili ste nešto korisno i zanimljivo, ponudio vam je odgovor na pitanje koji niste znali ili temu za raspravu uz popodnevni čaj ili kavu?

Ako je vaš odgovor potvrdan, kliknite molimo na maleno srce niže desno. Bit će nam također drago podijelite li ga sa svojim prijateljima i bližnjima na društvenim mrežama jer, kao i uvijek, pozitivne vibracije i znanje valja širiti…

Obrazac je za komentare još malo niže, svaki je vaš komentar dobrodošao i rado ćemo odgovoriti na nj.

 

14 komentara

  1. Ivona Ivković 03.05.2017. Komentiraj

    Malo modernizacije i ljudskih prava u jeziku: djevojke/žene se mogu ženiti. Moja prijateljica je oženjena i živi sa (svojom) ženom u Kanadi.

    • Author
      Editor.hr 04.05.2017. Komentiraj

      Draga Ivona,

      Zahvaljujemo Vam na javljanju ovim vrlo zanimljivim komentarom. Mišljenja smo kako su modernizacija i ljudska prava u jeziku koje spominjete vrlo diskutabilni. Prije svega, službeni su jezici u Kanadi engleski i francuski. Ako su već u Kanadi ozakonjeni istospolni brakovi (mi nemamo informaciju jesu li ili nisu niti se time bavimo), pitanje je tko je, kada, kako i zašto te s kojeg jezika preveo na hrvatski jezik glagol ženiti, odnosno imenicu ženidba. Ne možemo i ne želimo jamčiti, no vrlo je lako moguće da je riječ o nekom činovničiću koji je to učinio možda najbolje kako je znao, ali bez prethodnog savjetovanja s nekim kvalitetnijim kroatistom ili kakvom stručnom literaturom.
      Mi se u svojem članku zapravo uopće ne bavimo ljudskim pravima, nego predmetnu problematiku promatramo isključivo s jezičnoga (kroatističkog) stajališta. Nadalje, mi ne normiramo niti tvrdimo kako nešto nužno mora ili treba biti. Mi samo savjetujemo, odnosno iznosimo svoje mišljenje kao kroatisti i lingvisti vodeći se po nama najboljom kroatističko-ligvističkom praksom i služeći se najrelevantnijom stručnom literaturom. Hoće li netko prihvatiti naš savjet ili mišljenje ovisi isključivo o tom nekome.
      A mi smo već zadovoljni jer smo Vama i možda još pokojemu čitatelju (-ici) potaknuli razmišljanje o predmetnoj problematici i jeziku kao takvome. Ako možda imate ideju zašto je Vaša prijateljica oženjena svojom suprugom, a ne udana za svoju suprugu, bit će nam drago podijelite li to sa svima nama. Do tada, srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  2. Sonja 03.05.2017. Komentiraj

    Pozdrav svima!
    Kao što je navedeno u ovoj rubrici, u službenom hrvatskom pravopisu nisu navedeni sporni primjeri, ako se tako mogu nazvati. Pretpostavljam, radi se o istospolnim brakovima.
    Komentar koji sam pročitala naveo me na razmišljanje o tome je li nužna modernizacija pravopisa u tome smislu. Članak u ovoj rubrici nikoga nije povrijedio i u potpunosti sam suglasna sa svakom stavkom. Ne razumijem primjedbu na potrebu modernizacije i poštivanje ljudskih prava u jeziku.
    Zar vjenčanje ne dovodi do sklapanja braka između dviju osoba? Kad je u pitanju vjenčanje istospolnih osoba zar je nužno navoditi tko se udao/la, a tko oženio/la?. Oni su se jednostavno vjenčali.
    Sonja

    • Author
      Editor.hr 05.05.2017. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Uistinu uživamo čitati Vaše komentare! Uvijek nas razveselite nečim novim i zanimljivim, a posebno nam se sviđaju Vaša promišljanja o jeziku i jezičnoj problematici. Naravno, vesele nas i Vaše pohvale te spoznaja da za veliku većinu jezičnih pitanja imamo istomišljenicu. Samo naprijed…. 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  3. Ivona Ivković 05.05.2017. Komentiraj

    Dragi svi, nisam vas napala za nepoštivanje ljudskih prava, niti je to bila moja namjera – samo sam pokušala osvijestiti činjenicu da se žene, usprokos (prijašnjem) naslovu vašeg članka, danas u velikom dijelu svijeta, pa i u RH, mogu – ženiti. Zahvaljujem na razumijevanju i sukladno tome – na ispravljanju i dodavanju podataka u predmetni članak.
    Fun question: ako se Travis i Ronda žene – tko su te dvije sretnice? 🙂
    Srdačno,
    Ivona

    • Author
      Editor.hr 08.05.2017. Komentiraj

      Draga Ivona,

      Predlažemo da pročitate oba odgovora naše vjerne čitateljice Sonje na Vaše komentare. Gospođa Sonja sve Vam je rekla, stojimo iza svake njezine riječi te nemamo ništa više dodati ni oduzeti. Svoj članak definitivno nećemo korigirati ni mijenjati jer ne vidimo nikakva razloga za to. U jezičnom je smislu, uvjereni smo, svaka naša riječ u njemu napisana korektna.
      Vama bismo zasad svakako preporučili naš članak „Usprkos i unatoč“ objavljen u istoj ovoj rubrici 15. svibnja 2016., jaš malo pa prije godinu dana. 🙂 U svakom slučaju, nasmijalo nas je Vaše šaljivo pitanje i uvjerilo kako nema nikakvih zamjerki ni negativnosti s Vaše strane. Do sljedeće prilike i komentara, srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  4. Sonja 06.05.2017. Komentiraj

    Mišljenja sam da u ovoj raspravi nitko nije napadnut i ne bi se trebao itko tako osjećati.
    Rubrika Nepismenosti naše svagda(š)nje je edukativna jezična rubrika. Podsjetimo se da se aktualna tema odnosi na naslov članka u kojemu je Ronda Rousey pokazujući zaručnički prsten izjavlila kako se ona i Travis Browne namjeravaju vjenčati. Naslov je po mojem mišljenju krivo preveden (citiram prijevod: “Travis i ja se ženimo”), to jest nije u duhu hrvatskoga standardnoga jezika. Pretpostavljam da je izjavila sljedeće: “Travis and I are getting married”. Svaka daljnja rasprava o tome je li se u Hrvatskoj mogu žene ženiti odnosno muškarci udavati odvela bi nas u krivi smjer. Editoru je spomenuti naslov poslužio za propitivanje ispravnosti prijevoda naslova spomenutog članka na jednom sportskom portalu, a sve to u svjetlu pravilne primjene hrvatskog standardnog jezika. A hrvatski zakon o životnom partnerstvu između dviju osoba istoga spola koji kaže da se jednako odnosi na oba spola, neovisno o tome jesu li obje muškog ili ženskog spola nije tema ove rasprave.
    Srdačan pozdrav,
    Sonja

    • Author
      Editor.hr 08.05.2017. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Potpisujemo sve što ste rekli (napisali). Od riječi do riječi. 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  5. Dado 10.05.2017. Komentiraj

    Pitanje o sekundama. Je li se one žene ili udaju. Šalim se. Oprostite što skrećem s teme, ali uistinu me zanimaju sekunde. Ponekad čujem da je u prijenosu skijaškog natjecanja ostalo još, na primjer, 15 sekunda, dok na nekom drugom televizijskom programu je ostalo još samo 15 sekundi. Je li ispravno kao u minutama (15 minuta – 15 sekunda) da se završava sa a, ili je pravilno reći sekundi, da se završava sa i? Ili možda oboje?

  6. Author
    Editor.hr 17.05.2017. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom vrlo zanimljivome komentaru. Imenica sekunda u genitivu jednine pravilno glasi i sekunda i sekundi, dok to ne vrijedi za imenicu minuta. Minuta u genitivu jednine glasi isključivo minuta.
    Do sljedeće prilike, srdačan pozdrav!

    Vaš

    Editor.hr

  7. Sonja Jovanovac 12.08.2017. Komentiraj

    Danas osvanuo naslov na portalu 24 sata: Bravo Osiječe!
    Mi smo Osječani ostali zgranuti sklonidbom imenice Osijek u vokativu.
    A na vama je da prosudite je li autor članka u pravu
    Možda ideja za neku novu temu?
    Srdačan pozdrav,
    Sonja

  8. Author
    Editor.hr 18.12.2017. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Hvala Vam na još jednom vrijednome i zanimljivom komentaru, uz ispriku što Vam – zbog brojnih obveza i angažmana na drugim projektima – ranije nismo stigli odgovoriti. Autor predmetnog članka očito nije nikad čuo za Osječko pivo niti ga je kušao, a jedan od vrlo sličnih primjera na koje gotovo svakodnevno u praksi nailazimo jest i pridjev povijesno, nastao od imenice povijest. Pravilno je, dakako, pisati i reći povjesno.
    Opet ste nas razveselili svojim javljanjem, iskreno se nadamo da ćete nas i ubuduće uveseljavati svojim vrlo poučnim i zanimljivim objavama. Do sljedećeg susreta, srdačno Vas pozdravljamo!

    Vaš

    Editor.hr

  9. Veronika 05.07.2018. Komentiraj

    Poštovani,

    Kao duuuugogodišnjem prevoditelju i sudskom tumaču za engleski i njemački (namjerno ne koristim inačicu zanimanja u ženskom obliku) želim vam najiskrenije čestitati na znanju, trudu i naporu:
    …jer, kao i uvijek, pozitivne vibracije i znanje valja širiti…

    Nemojte nikad odustati!
    Najsrdačnije vas pozdravljam!
    Veronika Mišura

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*