Select a page

Uoči SP ili uoči SP-a?

Uoci SP ili uoci SP-a - Editor.hrPred početak Svjetskoga nogometnog prvenstva 2014. u Brazilu, očekivano, svi su mediji prekrcani različitim novostima, informacijama, reportažama i svime ostalim što nas zanima u vezi s SP-om.

Naravno, u tom je moru objavljenih tekstova i reportaža prisutan i popriličan broj jezičnih nepravilnosti i propusta, što nam pak otvara mogućnost da zabavljajući se i informirajući obogatimo te unaprijedimo svoje poznavanje hrvatskoga jezika.

U našoj drugoj „nepismenosti“ čak dvije jezične nepravilnosti uočavamo već u samome naslovu ovoga zanimljivog članka. Pogledajmo o čemu je riječ…

 

 

 

Pogrešna uporaba polunavodnika

Prva od njih odnosi se na pogrešnu uporabu polunavodnika (‘pomoć’). Naime, riječ je o jezičnoj nepravilnosti koja se već dulje vrijeme provlači mnogobrojnim naslovima na internetu, ali i u tisku. Ovakve primjere nažalost vrlo često susrećemo u praksi – i svi su odreda pogrešni!

Valja znati, polunavodnici služe kako bismo u rečenici koja je u navodnicima označili riječi koje bi inače bile označene navodnicima ili bismo ih sukladno pravopisnim  pravilima trebali tako označiti. Primjerice: „Koncert vinkovačkih Majki u Zadru započeo je pjesmom ‘Vrijeme je da se krene’ s istoimenog albuma iz 1996. godine, nakon čega su uslijedili hitovi ‘Mene ne zanima’ i ‘Teške boje’.“

Osim toga, polunavodnicima se označuje i značenje riječi, primjerice: imenica državotvorac znači ‘onaj koji pronosi ideju o stvaranju države, onaj koji stvara državu ili pridonosi njezinu stvaranju’.

Starija je stručna literatura sugerirala uprabu polunavodnika i onda kad se želi označiti da se određena riječ ili sintagma ne upotrebljava u svom općemu, nego u posebnom značenju, a navodnici bi bili prejaka oznaka i kosa slova (tzv. italic, kurziv) iz nekog razloga neprikladna. No novija literatura ignorira ispravnost ovakve njihove uporabe te dopušta samo prve dvije navedene varijante (unutar navodnika i značenje riječi).

 

Nesklanjanje kratice SP

Druga je, možda i veća nepravilnost to što autor predmetnog teksta nije sklonio (sklanjati = mijenjati po padežima) kraticu SP. Svi znamo kako je SP kratica za svjetsko prvenstvo, no vrijedi znati da se ova kratica smatra sastavljenom kraticom koja je sklonjiva – dakle mijenja se po padežima.

Kraticama ćemo posvetiti jedno od sljedećih blaga iz naše Jezične škrinjice, a ovdje ćemo se samo prisjetiti osnovnih pravila tvorbe i sklanjanja određenih sastavljenih kratica kako bismo vam lakše pojasnili predmetni primjer SP-a. Prema tome kako je napravljena, sastavljena kratica SP nastala je od početnih slova svakog člana izraza koji je u njoj kraćen. Najčešće se ovakve složene kratice načinjene prema pridjevima i imenicama rabe u nazivima (svjetsko prvenstvo – pridjev i imenica). Kratica SP piše se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika, kao što su i ove sastavljene kratice: DK – dramsko kazalište, EP – europsko prvenstvo, IO – izvršni odbor, KUD – kulturno-umjetničko društvo, NK – nogometni klub, NO – nadzorni odbor, OŠ – osnovna škola, UO – upravni odbor i mnoge druge. Kratice koje oblikom odgovaraju riječima našeg jezika mogu se i sklanjati. Padežni se nastavak piše malim slovima i odvaja se od kratice spojnicom, primjerice: HNB-a, HNB-u, HNB-om; EP-a, EP-u, EP-om; SP-a, SP-u, SP-om… Od ostalih sastavljenih kratica jedne obično ostaju nepromijenjene (HAZU, HNK, MH), a drugima se dodaje padežni nastavak, ali se tada pretpostavlja čitanje pojedinih slova u obliku njihova abecednog naziva, naprimjer: HDZ – Hadeze, HDZ-a – Hadezea; HKD – Hakade, HKD-a – Hakadea; HSP – Haespe, HSP-a – Haespea; OTV – Oteve, OTV-a – Otevea, SDP – Esdepe, SDP-a – Esdepea… Po abecednom nazivu pojedinih slova mogu se čitati i druge takve kratice (MH – Emha, RH – Erha), ali izgovorni se oblik ne sklanja. Uvriježeno je danas mišljenje da je EU nesklonjiva kratica, što je još donedavno bilo diskutabilno. Napominjemo također kako u novije vrijeme prevladava stav jezikoslovaca da se složene kratice čitaju i sklanjaju kao imenice muškoga roda, iako je često puni naziv u kojemu drugom rodu, primjerice zaposlenik u HT-u (Hrvatske telekomunikacije).

Nadamo se da vam se svidjela ova analiza nepismenosti, da ste naučili nešto novo, korisno i zanimljivo. Pozivamo vas da pročitate i prethodnu pod nazivom “Celzij ili Celzijus?” te da nam se pridružite svojim komentarima, prijedlozima i upitima, da podijelite s nama svoje jezične dvojbe i nedoumice. Potrudit ćemo se svakako odgovoriti na svaki vaš takav upit i prijedlog.

2 komentara

  1. suzi 09.06.2014. Komentiraj

    Pa zar nije greška i to što nema zareza iza riječi hvala u “Hvala susjedi”?

  2. Editor.hr 09.06.2014. Komentiraj

    Draga Suzi,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru. Zarez se na predmetno mjesto može i ne mora staviti, tako da to ne smatramo pogreškom nego više stilskim odabirom autora naslova. Naravno, svjesni smo činjenice da autor najvjerojatnije nije ništa birao; zasigurno je jednostavno samo napisao ovakav naslov bez pretjeranog razmišljanja.
    Nadamo se samo da ovaj naslov nije prošao stilsku lekturu jer ako jest – onda je to puno veći problem koji ukazuje na to da predmetni portal ima jako, jako lošeg lektora.
    Naime, zarez kao pravopisni znak uglavnom služi kako bi se pri čitanju rečenica napravila kraća stanka (i uzeo dah) prije daljnjeg čitanja. U ovome konkretnom primjeru, “hvala susjedi” može se pročitati u jednom dahu, bez uzimanja stanke. No i ako bismo ovdje stavili zarez i napravili stanku, to također ne bi bilo pogrešno.
    Eto, nadamo se da smo svojim odgovorom zadovoljili Vašu vrijednu jezičnu znatiželju. Pozivamo Vas da pročitate i naše ranije članke, a svaki Vaš komentar iznimno će nas veseliti.

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*