Select a page

U21 s lakoćom u San Marinu

U21 s lakocom u San MarinuU21 Hrvatska lakoćom slavila u San Marinu uz dva gola Marića, ovako glasi naslov objavljen 7. listopada 2015. na ulednom hrvatskome sportskom portalu. Očigledno, naslov se ovoga našeg članka ponešto razlikuje od predmetnog naslova sa sportskog portala. Ne treba čovjek biti jezično oko sokolovo da bi uočio prijedlog s u našemu naslovu te njegov izostanak iz naslova sa sportskog portala…

Naime, kada bismo pravilno protumačili naslov sa sportskog portala, to bi značilo kako je hrvatska U21 reprezentacija pomoću lakoće slavila, tj. došla do pobjede protiv reprezentacije San Marina u susretu skupine 6 kvalifikacija za odlazak na Europsko prvenstvo!

Naravno, lakoća nije sredstvo kojim (pomoću kojeg) su naši mladi reprezentativci došli do pobjede. Pobjedu su ostvarili dakako kvalitetnom igrom, dok je lakoća nešto što je karakteriziralo tu njihovu igru, što je bilo prisutno u njihovoj igri tijekom utakmice.

 

Kada bismo u navedenom naslovu ispred lakoće samo umetnuli prijedlog „s“, cijeli bi naslov imao sasvim drugo značenje. U21 Hrvatska s lakoćom slavila u San Marinu uz dva gola Marića, tako bi dakle naslov pravilno trebao glasiti. To bi u tom slučaju značilo i „zajedno s lakoćom“ ili „uz lakoću“.

Evo još neki primjeri kako je to u praksi pravilno: Sa zimom je došao i bijeli, snježni pokrivač; S razumijevanjem je saslušao savjete svoje prijateljice; S nestrpljenjem je otvorio vrećicu bombona.

Valja napomenuti također to da prijedlog pomoću koji označava sredstvo valja zamijeniti instrumentalom kad je god to moguće, primjerice:

Trgovački je centar izgrađen pomoću najsuvremenijih građevinskih strojeva i uređaja – Trgovački je centar izgrađen najsuvremenijim građevinskim strojevima i uređajima; Razgovor je obavio pomoću mobilnog telefona – Razgovor je obavio mobilnim telefonom i slično.

 

Brazil - Nizozemska final 13-07-14Zanimljivo je primijetiti i to da smo identičan primjer ove gotovo kardinalne nepismenosti bili uočili na jednom drugome sportskom portalu još u srpnju 2014. godine, za vrijeme Svjetskoga nogometnog prvenstva u Brazilu (slika lijevo). O tome smo pisali 13. srpnja 2014. u članku pod naslovom „S lakoćom do bronce“ u istoj ovoj rubrici.

Ponavljanje je uistinu (doista, odista, zaista) majka znanja….

Tko zna, možda naši članci dospiju i do autora spornih naslova pa i oni nauče ponešto o hrvatskome standardnom jeziku. Mišljenja smo da su njihovi čitatelji to svakako zaslužili.

 

 

 

 

Smatrate li ovaj članak zanimljivim i korisnim, bit će nam drago podijelite li ga sa svojim prijateljima i bližnjima na društvenim mrežama (niže su linkovi [poveznice] za pristup na Facebook, Twitter, Google +, LinkedIn i Pinterest). I obrazac za komentare nalazi se nešto niže, svaki vaš komentar je dobrodošao. Klikom pak na maleno srce odmah niže desno rekli ste da vam se ovaj naš članak sviđa… 🙂

4 komentara

  1. Sonja Jovanovac 13.10.2015. Komentiraj

    Vaš osvrt na odabranu tematiku je odličan. Ah, taj instrumental!
    Zaista ne mogu vjerovati u neupućenost autora članaka na našim portalima. I ne samo na sportskim.
    Neki dan čitam tematski zanimljiv tekst i divim se lijepom i pravilnom izražavanju, stilu i pravopisnoj upućenosti, a onda pri kraju teksta me autor razočarao uporabom jedne konstrukcije koja i nije za pohvalu. Radi se o visokoobrazovanom piscu teksta.
    Je li moguće da su naši mladi novinari (posebice u sportskim vijestima) tako neupućeni? Gdje su lektori?
    Morali bi se svakako “zbližiti” s hrvatskim standardnim jezikom, barem radi nas čitatelja kojima zasmeta kada tekst nije “pitak” . Zar nije hrvatski jezik jedan od osnovnih predmeta u nižem i srednjem stupnju obrazovanja? Eh, mladi bi trebali puno više čitati, čitati i pisati eseje, a ocjenjivači biti strožiji.
    A da ne spominjem njihovo izražavanje u kolokvijalnom obliku (npr. na usmenom ispitu), kada nerijetko nisu u stanju prepričati gradivo bez uporabe poštapalica.

    • Author
      Editor.hr 13.10.2015. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Uvijek nas jako razveselite svojim komentarima! Zahvaljujemo Vam na pohvali našeg osvrta na odabranu tematiku, uistinu je lijepo i motivirajuće pročitati ovakve pohvale, ali i komentare poput Vaših općenito.
      Da, ni mi se ne možemo načuditi neupućenosti brojnih autora članaka na hrvatskim portalima. Velik dio njihovih jezičnih propusta i nepismenosti doista se odnosi na osnovnoškolsko obrazovanje, a naša je prvotna zbunjenost i začuđenost s vremenom dobila čak i humorističnu notu jer gotovo kirurškom preciznošću možemo definirati kada koji autor nije bio na nastavi hrvatskoga jezika te koje je lekcije propustio. Nedostaje još samo da saznamo i zbog kojih je dječjih bolesti ili boljki izbivao s nastave…. 🙂
      No kao što smo više puta naglašavali, svrha ove rubrike nije blatiti ni crniti autore nepismenih tekstova. Na određeni smo im način čak i zahvalni jer nam, doduše nesvjesno, nesebično omogućuju da svoje čitatelje poučavamo na njihovim primjerima te tako naučimo uvijek nešto novo i zanimljivo.
      Što se pak lektora hrvatskoga jezika tiče, to je također vrlo škakljiva tema. Prije svega, jako velik broj hrvatskih portala čak ni nema lektore ili lektora jer njihovi urednici smatraju kako je pravilno i lijepo izražavanje materinskim jezikom zapravo nebitno te često nastoje uštedjeti baš na lektorima, tj. na njihovu nezapošljavanju.
      Neki urednici u najboljem slučaju prije objave šalju tekstove tzv. vanjskim suradnicima, što uglavnom nije zadovoljavajuće rješenje jer je nerijetko kvaliteta nihova rada, kao i njihova stručnost daleko ispod razine koja bi trebala biti za tekstove namijenjene javnoj objavi na internetu i u javnosti općenito.
      No velik broj nepismenih primjera objavljenih u ovoj našoj rubrici „posuđen“ je upravo s većih portala koji imaju zaposlenoga barem jednog lektora hrvatskoga jezika. I lektori su naravno samo ljudi pa im se možda i može zažmiriti na pokoji sitniji propust nastao zbog zamora, kratkih rokova i slično. Međutim, ako ste pažljivije pratili naše članke, a znamo da jeste, imali ste priliku susresti se i s neznanjem lektora hrvatskoga jezika. To se najjednostavnije može vidjeti po tome što se jedan te isti jezični propust (nepravilnost, nepismenost) pojavljuje na više mjesta u tekstu i/ili njegovu naslovu. Pravi lektor na taj način zapravo može pogriješiti samo namjerno. Ako nešto znamo, ako smo uvjereni da je to tako i nemamo nikakve dvojbe u vezi s time, samo namjerno i svjesno možemo napisati drugačije, tj. nešto što nije u skladu s tim našim znanjem.
      Čitati, čitati i opet čitati, učiti, učiti, stalno učiti, formula je uspjeha te se iskreno nadamo da će joj početi pribjegavati sve veći broj naših novinara, ali i lektora te nastavnika hrvatskoga jezika.
      Isto vrijedi i za učenike i studente. 🙂
      Jako nam je drago to što ste naša vjerna i pažljiva čitateljica, svaki Vaš komentar je ne samo dobrodošao, nego i izazov nama: svjesni smo činjenice da bilo kakav odgovor neće zadovoljiti našu dragu, sofisticiranu čitateljicu, zaljubljenicu u hrvatski jezik. Do sljedeće prilike srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  2. Petra Perkov 12.11.2015. Komentiraj

    Fantastičan članak. Ovakve greške su, nažalost, vrlo česta pojava i to ne samo na sportskim portalima. Jako puno grešaka na hrvatskim portalima proizlazi i iz činjenice da autori tekstove prevode sa stranog jezika (npr. engleskog) na hrvatski, ne pazeći pritom na duh našeg jezika. Moram priznati da me sve ove greške prilično živciraju, bez obzira na njihov uzrok. U novinarstvu se ne bi smjelo tolerirati nepoznavanje jezičnih zakonitosti.

  3. Author
    Editor.hr 23.11.2015. Komentiraj

    Draga Petra,

    Zahvaljujemo Vam na javljanju i ovome vrlo zanimljivom komentaru. Slažemo se sa svime što ste naveli. Naše su jezične rubrike i nastale kao pokušaj iskorjenjivanja nepismenih tekstova u medijima te potpuno besplatne edukacije jezičnih znatiželjnika i svih zainteresiranih, posjetitelja naših stranica, koji o hrvatskome (standardnom) jeziku žele znati više od onoga što su naučili formalnom izobrazbom.
    Rubriku Nepismenosti naše svagda(š)nje oformili smo vodeći se starom poznatom uzrečicom koja kaže kako je bolje učiti na tuđim nego na vlastitim pogreškama i svrha joj nije blatiti autore nepismenih naslova i članaka uglavnom s internetskih portala. Ma koliko iritantni bili (a često doista jesu), na određeni smo im način čak i zahvalni jer nam – doduše nesvjesno – nesebično omogućuju da zajedno s našim čitateljima učimo na njihovim primjerima.
    O pogrešnim smo i suviše doslovnim prijevodima naslova na određenim portalima već pisali u našim člancima „Procurila videosnimka“ (05.05.2015.), „Luka Modrić i pogrešan prijevod“ (07.06.2015.) i „Miočić prvi put u Hrvatskoj“ (10.11.2015.). Osim njih, toplo Vam preporučujemo i naše zrnce znanja pod naslovom „Greška ili pogreška?“ (19.11.2014.) koje će Vam uvelike koristiti kanite li ozbiljnije se baviti prevoditeljstvom.
    Do sljedećega susreta, srdačno Vas pozdravljamo!

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*