Select a page

Trenerka ili trenirka?

Trenerka ili trenirka 2, sto je pravilnoŠto je pravilno – trenerka ili trenirka?

Ovo vrlo zanimljivo jezično pitanje postavila nam je jedna naša klijentica, Zagrepčanka, koja se upravo sprema otputovati u srednju Dalmaciju gdje kani provesti godišnji odmor.

No već je prije puta telefonom ušla u raspravu s poznanicima, mještanima malenoga mjestašca u kojemu bi trebala ljetovati ove godine, o tome je li dvodijelni sportski odjevni predmet trenerka (kako oni to kažu) ili pak trenirka (što ih jako iritira te negiraju uopće postojanje ove riječi, a kako ga ona naziva).

Izvrsno pitanje za naša Zrnca znanja! Odgovor je zapravo vrlo jednostavan:

 

 

Ako je riječ o dvodijelnoj sportskoj odjeći za trening i druge neformalne prilike, tada je ispravno reći i pisati isključivo trenirka.

Ako je pak riječ o ženskoj osobi koja vježba sportaše, sportskoj učiteljici koja ih trenira i nadzire njihov trening, tada kolokvijalno za takvu osobu možemo reći da je trenerka. Naglašavamo kolokvijalno jer želimo li se ispravno izražavati hrvatskim standardnim jezikom, tada se ženski trener ispravno naziva trenerica. U srpskome primjerice jeziku slične imenice uglavnom završavaju na -ka (usp. učiteljka, doktorka, direktorka, trenerka, profesorka….).

Dakle, trenerica često baš u trenirci vježba sportaše, trenira ih i nadzire njihov trening – kao uostalom i trener. 🙂

 

Maleno srce

Sviđa vam se ovaj naš članak, ponudio vam je odgovor na pitanje o kojemu ste i sami možda razmišljali? Ako je vaš odgovor potvrdan, kliknite molimo na maleno srce niže desno.

 

Društvene mreže

Ako vam se ovaj članak doista sviđa te ga smatrate korisnim i zanimljivim, podijelite ga – molimo – sa svojim prijateljima i bližnjima na društvenim mrežama (niže su i poveznice za pristup na Facebook, Twitter, Google +, LinkedIn i Pinterest). Kao i uvijek, pozitivne vibracije i znanje valja širiti… 🙂

8 komentara

  1. A što ako se kolokvijalno za dvodijelnu sportsku odjeću za trening kaže trenerka na mnogo širem prostoru od malenoga mjestašca; treba li i tada biti rezolutan u pogledu toga kako je ispravno reći na spornom prostoru? Koliku rastezljivost i odstupanja od pravila trpi “kolokvijalnost”?

  2. Author
    Editor.hr 20.06.2016. Komentiraj

    Dragi Davore,

    Prije svega, hvala Vam na još jednom komentaru i na ovom vrlo zanimljivome pitanju. Kolokvijalni se, tj. razgovorni jezični stil razlikuje ne samo od područja do područja i od grada do grada, nego često doslovno i od ulice do ulice.
    Iako je naša pričica o Zagrepčanki i mještanima istinita, ona je navedena samo kao primjer te je nipošto ne treba shvatiti doslovno na način da je zagrebački govor iz bilo kojeg razloga bolji ili ispravniji od drugih hrvatskih lokalnih govora. Kolokvijalni se govor uglavnom razlikuje od jezičnog standarda, i to ne samo u hrvatskome, nego i u svim europskim pa i u svjetskim jezicima.
    Posebna su pak priča dijalekti. Zamislite samo da se za istim stolom nađu Zagorka iz npr. Krapine i otočanka iz npr. Brača. Ako bi svaka od njih ogovorila u potpunosti svojim dijalektom uz primjesu lokalnoga, kolokvijalnoga govora, velika je vjerojatnost to da se njih dvije uopće ne bi razumjele.
    Kolokvijalni je govor uglavnom ležerniji od standardnoga jezika, iako se i on razlikuje te ovisi često i o stupnju obrazovanja, osobnosti te načitanosti govornika.
    U procesu je standardizacije jezika i te kako važan narod koji taj jezik govori služeći se svakodnevno njime ne samo u govoru, nego i u pismu. Tek ako se u narodu uvriježe određene riječi (posebice se to odnosi na strane riječi), one postaju dijelom hrvatskoga jezika, nakon čega se razmatra njihova standardizacija.
    Svrha je pak naših triju jezičnih rubrika i članaka u njima objavljenih prije svega (potpuno besplatno) učenje te usavršavanje hrvatskoga standardnog jezika, a onda posredno i učenje razlika između njega i kolokvijalnoga jezičnog stila.
    Evo, nadamo se da smo barem donekle uspjeli pojasniti Vam sve što Vas je zanimalo u vezi s kolokvijalnošću te odgovoriti na Vaše pitanje. U hrvatskome jeziku inače postoji više različitih funkcionalnih jezičnih stilova, a kanimo im se već najesen posvetiti u našoj Jezičnoj škrinjici. Nadamo se također da ćemo se uskoro opet „sresti“ u komentarima.

    Vaš

    Editor.hr

  3. Gvido Piasevoli 21.06.2016. Komentiraj

    Ovaj komentar nemojte shvatiti preozbiljno. Mislim da je vaša čitateljica jedva okrznula Dalmaciju. U malo većem mjestašcu u kojem ja živim ta trenerka/trenirka je jednostavno tuta. Naravno, s kratkim naglaskom na u. Dugi je nešto drugo. Ali, šalu na stranu, članak je dobar i koristan, kao i uvijek.

  4. Author
    Editor.hr 21.06.2016. Komentiraj

    Dragi Gvido,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom komentaru. Dugo nam se niste javljali, baš ste nas razveselili njime! Bilo bi zasigurno još zanimljivije da ste naveli točan naziv mjesta/grada u Dalmaciji u kojemu živite, no u svakom slučaju upoznati smo s kolokvijalnim nazivom tuta (s kratkouzlaznim u) za trenirku koji je rasprostranjen gotovo po cijeloj Dalmaciji, a posebice po srednjoj – u Splitu i okolici. Tuta (s dugouzlaznim u) za bebe i malenu djecu je, naravno, nešto sasvim drugo. Moramo priznati, izmamili ste osmijehe na našim licima…, a osobito nam je drago to što nas niste zaboravili te što za zanimanjem čitate naše članke.
    Nadamo se skorom „susretu“ u komentarima još nekih naših članaka…. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  5. Gvido Piasevoli 24.06.2016. Komentiraj

    Iz Splita sam. Uvijek sa zanimanjem pročitam vaše tekstove. Ponešto novo naučim, ali, ne bih htio zvučati neskromno, većinu toga znam. Zapravo, bolje reći, osjećam. A vi mi date teoretsku podlogu. G.

    • Author
      Editor.hr 27.06.2016. Komentiraj

      Dragi Gvido,

      Kao što smo i rekli, termin tuta u značenju trenirke rasprostranjen je gotovo po cijeloj Dalmaciji, no s posebnim naglaskom upravo na Split i okolicu. Stoga nismo ni najmanje iznenađeni saznanjem da je naš vjerni čitatelj Gvido upravo iz Splita. 🙂
      U svakom slučaju, pohvalno je to što većinu jezičnih informacija i savjeta koje ovdje pročitate već znate, tj. osjećate. Iako su naše jezične rubrike namijenjene učenju hrvatskoga jezika, na određeni je način njihova svrha zapravo usavršavanje toga slavenskog jezika. Samim su time one zanimljive i korisne prvenstveno naprednijim govornicima i poznavateljima hrvatskoga (standardnog) jezika. Savjeti koje ovdje možete pročitati dobrodošli su i lektorima te nastavnicima i profesorima hrvatskoga jezika željnim dodatnoga znanja u struci, a o tom se jeziku štošta može naučiti i promatrajući pažljivo birane riječi kojima se koristimo pišući svoje članke, ali i rečenični ustroj (sintaksu) gdje u praksi primjenjujemo cijeli niz pravila koje valja poznavati želimo li se pravilno izražavati hrvatskim standardnim jezikom. Dakle, valja na neki način i čitati između redaka.
      Vi očito imate vrlo solidan osjećaj za jezik, što je svakako pohvalno, ali vjerujemo kako postoji još prostora za dodatni napredak. A kako vidimo, volja i želja su tu… Samo naprijed!

      Vaš

      Editor.hr

  6. Viktorija Nikolić 19.10.2016. Komentiraj

    Članci su korisni i jako zanimljivi
    Hvala na korisnim i obrazloženim jezičnim savjetima.
    Stranica je odlična.
    Moram priznati da bih ja svoj glas dala za “trenerku”
    ( To je očito pokazatelj kako moram više učiti hrvatski standardni jezik)
    Ako do sada niste pisali, napišite nešto o načinu pisanja datuma slovima
    i deklinaciji osobnih imena (mene zbunjuje što se isto ime, na primjer
    Dino, Ivo, Iva, Miho, ..različito deklinira u različitim dijelovima RH i BiH)
    Srdačan pozdrav

  7. Author
    Editor.hr 07.11.2016. Komentiraj

    Draga Viktorija,

    Zahvaljujemo Vam na ovome zanimljivom komentaru i upućenim nam pohvalama! Vaše smo želje zabilježili i uskoro možete očekivati članke u nekoj od naših rubrika, u kojima ćemo obraditi predmetne vrlo zanimljive teme… 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*