Select a page

Srbin i Srbijanac

Srbin i SrbijanacPostoji li značenjska razlika između imena Srbin i Srbijanac?
Iako se ime Srbijanac nalazi još u Srpskom rječniku Vuka Stefanovića Karadžića iz 1818. godine te u mnogim starijim rječnicima srpskog jezika, u novijim rječnicima tog jezika koje smo pregledali ono nije navedeno.

Srbi naime često negiraju da ime Srbijanac uopće postoji, navodeći kako nigdje u Europi ne postoje „Francužani“, „Albanjani“ ili „Hrvaćani“.

U hrvatskome jeziku distinkcija (razlika) postoji, iako postoje različita, često i zbunjujuća tumačenja ovih dvaju imena.

Srbin je u hrvatskoj stručnoj literaturi definiran kao stanovnik ili državljanin Srbije. Ime Srbin označava i nacionalnu pripadnost, tj. nacionalnost (pripadnost srpskom narodu), dok je Srbijanac negdje definiran kao Srbin iz Srbije, a drugdje kao stanovnik (žitelj) Srbije.

 

Stoga je zapravo nejasno može li Srbijanac biti i pripadnik druge nacionalnosti koji živi u Srbiji ili je podrijetlom iz Srbije.

Naime, stanovnici su Srbije i drugi narodi: Mađari, Hrvati, Bošnjaci, Vlasi, Rusini, Slovaci, Rumunji, Romi itd.. Vuk je Karadžić u spomenutom Rječniku naveo da je Srbijanac čovjek koji živi u Srbiji; dakle po njemu je riječ o teritorijalnoj, a ne nacionalnoj pripadnosti.

U hrvatskome jeziku postoje razlike među imenima pripadnika naroda i državljana u pojedinim državama te, osim Srbina i Srbijanca, u hrvatskome jeziku valja razlikovati i ova imena: Afgan i Afganistanac, Azer i Azerbajdžanac, Kazah i Kazahstanac, Kirgiz i Kirgistanac, Tadžik i Tadžikistanac, Turkmen i Turkmenistanac te Uzbek i Uzbekistanac.

Kao ime državljanina pogrešno je upotrebljavati ova imena: Afgan, Azer, Kazah, Kirgiz, Tadžik, Turkmen i Uzbek. Kao ime državljanina pravilno je rabiti: Afganistanac, Azerbajdžanac, Kazahstanac, Kirgistanac, Tadžikistanac, Turkmenistanac i Uzbekistanac.
Kao ime pak pripadnika naroda pogrešno je upotrebljavati: Afganistanac, Azerbajdžanac, Kazahstanac, Kirgistanac, Tadžikistanac, Turkmenistanac i Uzbekistanac. Kao ime pripadnika naroda pravilno je rabiti ova imena: Afgan, Azer, Kazah, Kirgiz, Tadžik, Turkmen i Uzbek.

 

Zaključak

U hrvatskome jeziku ime Srbin označava nacionalnost, pripadnost srpskom narodu. Ime pak Srbijanac označava žitelja Srbije ili čovjeka podrijetlom iz srbije bez obzira na nacionalnost te podrazumijeva teritorijalnu, nikako nacionalnu pripadnost. Srbi su dakle dio Srbijanaca koji, uz druge narode, čine građane Srbije.

Jednako tako, u hrvatskome jeziku postoji razlika između pridjeva srpski i srbijanski. Značenje je pridjeva srbijanski „koji se odnosi na Srbiju i Srbijance“, dok je značenje pridjeva srpski „koji se odnosi na Srbe (npr. srpski jezik)“.

 

P. S. Znate li koja je razlika između Bošnjaka i Bosanca, odnosno između Hercegovca, hercega (Hercega), Hercegovčanina i Ere? 🙂

6 komentara

  1. Sonja Jovanovac 21.05.2015. Komentiraj

    Poštovani, baš sam namjeravala potaknuti ovo pitanje, međutim, preduhitrili ste me!
    Povod su bili natpisi o znanstvenoj suradnji između Srbije i Hrvatske (mislim i na druge oblike suradnji između ovih država) te se navodi da su sklopljeni srpsko-hrvatski ugovori o suradnji. Mislim da je to pogrešno i da treba pisati srbijansko-hrvatski ugovori. Ako se, naime, radi o Srbiji, onda je pridjev srbijanski. Drugi primjer se odnosi na novinski natpis: “…srpski predsjednik je posjetio….”. Mislim da bi trebalo pisati srbijanski predsjednik. Jesam li u pravu?
    Vaše upute o uvažavanju razlika pri korištenju imenica i pridjeva za državljane i pripadnike naroda u specifičnim slučajevima poput ovoga koji ste istaknuli trebali bi mnogi pročitati!
    S poštovanjem,
    Sonja Jovanovac

    • Author
      Editor.hr 21.05.2015. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom javljanju i komentaru. Drago nam je što smo Vas preduhitrili s odabirom ove teme jer to znači da su pitanja koja obrađujemo aktualna i zanimljiva, a – sudeći po Vašem komentaru – naši odgovori i obrazloženja potrebni, korisni te svrsishodni.
      Slažemo se s Vama, u predmetnome je novinskom članku ispravno trebalo pisati srbijanski predsjednik, budući da je riječ o predsjedniku Srbije i Srbijanaca. Ako je riječ o međudržavnim ugovorima kako ste naveli, tada je definitivno trebalo pisati srbijansko-hrvatski ugovori. Nešto su sasvim drugo hrvatsko-srpski i srpsko-hrvatski jezik, koji su gotovo 50 godina bili službenim jezicima u Hrvatskoj, odnosno Srbiji.
      Jako nas veseli spoznaja da smo stekli ovako kvalitetne i vjerne čitatelje koji sa zanimanjem redovito prate naše članke i često ih komentiraju. Samo naprijed… 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  2. Mladen Ristelic, Herceg Novi 16.07.2017. Komentiraj

    Slazem se, srbijanac teritorijalna, srbin etnicka pripadnost. Srbin sam iz Boke, Crnogorac po drzavi. Nisu svi Srbi Srbijanci, niti svi Srbijanci Srbi. Slazete se? Pozdrav

    • Author
      Editor.hr 12.09.2017. Komentiraj

      Dragi Mladene,

      Prije svega, hvala Vam na javljanju ovim zanimljivim komentarom. Naravno da se slažemo – pa upravo je o tome riječ u ovome našem članku. 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  3. Sonja 17.07.2017. Komentiraj

    Prošle su, evo, više od dvije godine otkako je postavljena ova tema.
    Suglasna sam s Mladenovim komentarom i smatram da je ispravan.
    No i dalje se na našim portalima pojavljuju naslovi i tekstovi iz kojih se iščitava da autori istih ne razlikuju što znači teritorijalna (geografska, državna) a što nacionalna pripadnost.
    A što ćemo s odgovorom na pitanje o Bosni i Hercegovini i njegovim stanovnicima?
    Pa jednako tako kao što je Editor pojasnio i kako Mladen navodi.Stanovnici Bosne i Hercegovine su Bosanci i Hercegovci, a po nacionalnoj pripadnici mogu biti Hrvati, Srbi i Bošnjaci. No u toj državi možda ima i pripadnika drugih nacija?
    A Gotovčev Ero? Mogao je biti iz Bosne, iz Hercegovine, ali Turčin nije bio. Hehe, zgodna opera.
    Pozdrav,
    Sonja

  4. Author
    Editor.hr 12.09.2017. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Što još reći ili dodati? Hvala Vam na još jednom vrijednome te inspirativnom komentaru! 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*