Select a page

Sljedeći ili slijedeći?

Sljedeci ili slijedeci 1Što je pravilno – sljedeći ili slijedeći?
Svakodnevno u različitim poslovnim dopisima i usmenoj korespondenciji, na internetu, radiju i televiziji te u tiskanim medijima i privatnoj konverzaciji nailazimo na obje inačice. Jesu li obje ispravne i postoji li uopće razlika?

Obje su inačice ispravne, pitanje je samo što njima želimo izreći.
Posrijedi su naime dvije različite vrste riječi pa se samim time razlikuje i njihovo značenje. Slijedeći je glagolski prilog sadašnji nastao od glagola slijediti, dok je sljedeći pridjev. Glagolski je prilog sadašnji nesklonjiv, a pridjev sklonjiv: N sljedeći, G sljedećeg/sljedećega, D sljedećem/sljedećemu
Slijedeći znači činiti nešto na način da nekoga/nešto slijedimo, tj. tako da se slijedi (Slijedeći Damira, došao sam do kuće.). Slijedeći se dakle smislom vezuje uz glagol, govori o okolnostima glagolske radnje te odgovara na pitanje kako.

 

Ovaj glagolski prilog sadašnji u rečenici možemo prepoznati tako što mu ne možemo promijeniti rod, broj i padež (ne postoji slijedeće, slijedeća, slijedećim…, nego isključivo oblik slijedeći), a možemo ga zamijeniti izrazom prateći (Prateći Damira, došao sam do kuće.).

 

Sljedeci ili slijedeci 2Sljedeći je dakle pridjev, koji je nastao upravo od glagolskoga priloga sadašnjeg slijedeći. Značenje pridjeva sljedeći isto je kao i idući – „onaj koji je idući na redu“ (Neka uđe sljedeći prevoditelj. Sljedeći put pripazite kako se izražavate.).
Pridjev sljedeći najčešće dolazi uz imenicu, s kojom se slaže u rodu, broju i padežu (sljedeća stranica, sljedeći prijevod, sljedeće zlato, sljedeća razmišljanja…) ili preuzima njezinu ulogu.

U slučajevima kada stoji samostalno i preuzima ulogu imenice, uza nj možemo zamisliti odgovarajuću imenicu (slika lijevo).

Slično je i s riječima svijetleći i svjetleći, gdje je svijetleći glagolski prilog sadašnji, dok je svjetleći pridjev (Svijetleći na nebu, zvijezde su nam pomogle pronaći put do plaže. Centrom grada dominirale su svjetleće reklame.).

 

Vjerojatno niste znali

Pridjev sljedeći nije preporučljivo pisati ispred dvotočke, posebice kada ispod slijedi nabrajanje čega u stupcu. Umjesto ovog pridjeva u takvim slučajevima valja pisati ovaj, ova, ovo (ovi, ove, ova) ili pak kako slijedi (Kupili smo ove namirnice: … Pravilno je pisati kako slijedi: …).

 

Voljeli bismo da podijelite s nama svoje razmišljanje o ovoj temi. Obrazac za komentare nalazi se nešto niže, ispod članka. Svaki vaš komentar je dobrodošao.

Također, bit će nam drago ako ovaj članak, smatrate li ga zanimljivim i korisnim, podijelite sa svojim prijateljima i bližnjima preko društvenih mreža (niže su linkovi* za pristup na Facebook, Twitter, Google +, LinkedIn i Pinterest).

* Preporučena hrvatska zamjena za stranu riječ link je poveznica, no ona još nije ozbiljnije zaživjela među govornicima hrvatskoga jezika. Što mislite hoće li ikada zaživjeti?

13 komentara

  1. User1 02.03.2015. Komentiraj

    Jako poučan, edukativan i zanimljiv članak. Pročitala sam ga sa zadovoljstvom.

    Pozdrav!

  2. Author
    Editor.hr 02.03.2015. Komentiraj

    Draga neimenovana čitateljice,

    Zahvaljujemo Vam na pozitivnom komentaru! Zaista je ugodno pročitati ovakve riječi hvale. Nadamo se da ćete čitati i komentirati naše članke i ubuduće.

    Vaš

    Editor.hr

  3. Zorica 11.03.2015. Komentiraj

    Veoma koristan tekst.
    Drago mi je što na svom sajtu imate jezičke rubrike.
    Pročitala sam nekoliko vaših postova.
    Treba posetiocima sajta skrenuti pažnju
    na jezičke greške i pomoći im da reše jezičke nedoumice.
    Evo jednog linka: http://www.pitajtelektora.com/?p=1228

    Srdačan pozdrav!

    Zorica M.

  4. Author
    Editor.hr 11.03.2015. Komentiraj

    Draga Zorice,

    Zahvaljujemo Vam na javljanju i pozitivnom komentaru. Jako nas veseli spoznaja da naše članke čitaju i u susjednoj nam Srbiji! Zahvaljujemo Vam i na linku (poveznici). Vjerujemo da će naši lektori, prevoditelji i sudski tumači za srpski jezik na toj internetskoj lokaciji pronaći ponešto zanimljivo i korisno za sebe i svoj rad.

    P. S. U hrvatskom se jeziku pravilno kaže i piše „evo jedan link“, nikakako „evo jednog linka“. Link naime nije živ, riječ je o neživomu. Više o ovoj temi možete saznati na linku (poveznici): http://editor.hr/rezultat-koji-cekamo/.

    O ovome naravno možemo prodiskutirati sa svojim lektorima srpskog jezika, no voljeli bismo pročitati Vaš komentar budući da ste Vi autorica spornog retka, a i sami ste – kako vidimo – lektorica srpskoga jezika.

    Kao što smo gore u tekstu naveli, preporučena hrvatska zamjena za stranu riječ link je poveznica. Kao kolegica lektorica, što mislite hoće li ona ikad ozbiljnije zaživjeti među govornicima hrvatskoga jezika?

    Vaš

    Editor.hr

  5. Zorica 13.03.2015. Komentiraj

    Poštovani,

    Kod nas se obično piše EVO LINKA, takva je praksa.
    Naime, EVO, ENO, ETO i sl. su rečce za pokazivanje/ukazivanje
    i iza njih ide pravi objekat, te se može upotrebiti genitiv bez predloga
    ili akuzativ bez predloga.
    Dakle, u datom primeru EVO LINKA imenica LINK je upotrebljena
    u genitivu.
    Kao i mnoge tuđice koje pripadaju informatičkoj leksici, leksema LINK je anglicizam.
    Iako postoji adekvatna zamena u hrvatskom jeziku za ovu stranu reč (POVEZNICA),
    bojim se da neće ozbiljnije zaživeti.

  6. Author
    Editor.hr 13.03.2015. Komentiraj

    Draga Zorice,

    Zahvaljujemo Vam na ponovnom javljanju, uvijek je ugodno prodiskutirati s kolegicom/kolegom. U hrvatskom je jeziku tu pravilno upotrijebiti akuzativ, nikako genitiv. No hrvatski se i srpski jezik razlikuju u mnogočemu, to je razumljivo. Navodno postoji više od 25.000 samo leksičkih razlika između tih dvaju jezika. I o tome ćemo opširnije pisati u jednom od naših blaga u Jezičnoj škrinjici.
    U vezi pak s imenicom poveznica, i sami smo prilično skeptični i nismo sigurni hoće li, barem u skorije vrijeme, ozbiljnije zaživjeti među govornicima hrvatskoga jezika.
    Trenutačno pripremamo i privodimo kraju novo jezično blago posvećeno upravo problemu prekomjernog prodora anglizama u hrvatski jezik. Riječ je o vrlo aktualnoj temi koja će, vjerujemo, biti zanimljiva i korisna mnogim našim čitateljima. Do sljedeće prilike, srdačno Vas pozdravljamo.

    Vaš

    Editor.hr

  7. Zvjezdana Bardun 21.05.2015. Komentiraj

    Poštovani,
    Hvala Bogu da je netko konačno načeo ovu temu.
    Već mi dulje vrijeme gužva karakter kada mi na računalu autokorektor ispravlja “naš sljedeći koncert” u “naš slijedeći koncert”.
    Lijep pozdrav,
    Zvjezdana Bardun

    • Author
      Editor.hr 21.05.2015. Komentiraj

      Draga Zvjezdana,

      Zahvaljujemo Vam na javljanju i pozitivnom komentaru. Nadamo se da su Vam i ostali naši članci zanimljivi i korisni te se veselimo i budućim Vašim komentarima.

      Vaš

      Editor.hr

  8. Klaudija Rovis 29.01.2016. Komentiraj

    Hvala na vrlo poučnom članku.

    Amerika ima, na žalost, velik utjecaj na Hrvatsku. Širenje socijalnih mreža i ulazak u EU također pridonose sve većem prodoru anglizama i otuđenju hrvatskog jezika. Sveopća globalizacija koja se pokušava nametnuti, rezultira postepenim gubitkom identiteta jedne države. Iz tih razloga, sumnjam da će poveznica zaživjeti među govornicima hrvatskog jezika.

    • Author
      Editor.hr 12.05.2016. Komentiraj

      Draga Klaudija,

      Zahvaljujemo Vam na ovome vrlo zanimljivome komentaru kojim ste podijelili svoja promišljanja s našim čitateljima i nama. U pravu ste, Amerika i engleski jezik imaju velik utjecaj na Hrvatsku pa tako i na brojne druge europske države, a sveopća je globalizacija uvelike pridonijela rastu tog trenda koji je zapravo zahvatio cijeli svijet, nikako samo Europu.
      Mi nekako još vjerujemo da za poveznicu ipak ima nade. I sami smo dugo pisali link smatrajući kako za nj ne postoji kvalitetna hrvatska zamjena. Poveznica nam se, priznajemo, u početku nije baš sviđala, no malo po malo prihvatili smo je i na neki način čak zavoljeli. Sada već neko vrijeme u svim svojim tekstovima bez razmišljanja pišemo poveznica, baš kao i e-pošta, a ne e-mail… 🙂
      Iskreno se nadamo da je ovo samo prvi u nizu Vaših komentara na naše članke, nadamo se i veselimo sljedećemu!

      Vaš

      Editor.hr

      • Ivana 20.05.2018. Komentiraj

        Možemo ovome “poveznica” i “e-pošta” možda dodati i “društvene” a ne “socijalne” mreže.

  9. Kriss 14.03.2017. Komentiraj

    Hvala na objašnjenju!

  10. Author
    Editor.hr 23.03.2017. Komentiraj

    Draga Kriss,

    Nema na čemu, uistinu nam je bilo zadovoljstvo. I drugi ćemo put, rado… 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*