Select a page

S poštovanjem ili sa štovanjem?

S postovanjem ili sa stovanjemJe li pravilno na kraju poslovnoga ili kakvoga drugog dopisa pisati s poštovanjem ili sa štovanjem?

Izrazito formalne, službene, poslovne i slične dopise često završavamo konstrukcijama „s poštovanjem“ i „sa štovanjem“ iznad vlastitog imena i potpisa, no koja je od njih zapravo ispravna?

Upotrijebimo li u takvim dopisima pogrešnu jezičnu konstrukciju, možemo i te kako zbuniti upućenijega čitatelja ili pak ostaviti loš dojam o sebi kao nemarnoj osobi koja zapravo ne zna što piše.

U navedenim je slučajevima pravilno pisati „s poštovanjem“ jer štovati ne možemo živo biće, nego možda kakvog sveca, kult ili što slično.

Ovdje je zgodno obratiti pažnju i na ispravnu uporabu kraće verzije prijedloga s.

 

Dulji pak oblik s naveskom a (sa) ovdje ne bi bio ispravan, kao što je ispravan primjerice u drugoj od navedenih konstrukcija (sa štovanjem).

Više o ovom prijedlogu možete pročitati u našem članku „Prijedlog s/sa“ objavljenome 14. studenoga 2014. u Jezičnoj škrinjici.

U manje pak formalnim dopisima, posebice sa stalnim klijentima s kojima smo u gotovo svakodnevnom kontaktu, preporučujemo pisati „srdačan pozdrav“ ili čak samo „srdačno“ kako i sami pišemo.

 

 

Interliber 2015Medijski je pokrovitelj ovoga članka, kao i prethodnih dvaju, ovogodišnji Interliber – međunarodni sajam knjiga i učila koji se na zagrebačkome velesajmu održava od 10. do 15. studenoga. Interliber je i ove godine, kao i uvijek dosad, prepun različitih zanimljivosti: novih naslova, predstavljanja knjiga, nazočnih hrvatskih i inozemnih knjiških zvijezda koje potpisuju knjige, književnih radionica, okruglih stolova… Od takvog bogatstva događanja i nebrojenih zanimljivih naslova jako je teško izdvojiti neku zanimljivost koja bi mogla posebno privući pažnju, no mi ipak izdvajamo nekoliko naslova…

 

 

 

 

 

Vedrana RudanKnjiževnica bez dlake na jeziku, poznata po najsočnijim psovkama kojima časti sve odreda, Vedrana Rudan ne štedi ni samu sebe. Nasljednicom ju  je Janka Polića Kamova, prvoga psovača hrvatske književnosti – koji je od psovke napravio književni postupak – na predstavljanju njezine knjige „Zašto psujem“ nazvao urednik VBZ-a Drago Glamuzina. Autorica je pak svoj verbalni performans započela duhovito, riječima: „Ograđujem se od autorice ove knjige…“  Zašto psuje Vedrana Rudan te što je na Interliberu poručila svojem uredniku i publici saznajte klikom na ovu poveznicu.

 

 

 

 

 

 

Mani gotovac - Snebivas meNa ovogodišnjem se Interliberu pojavila s novom prozom, doduše, ovaj put fikcijskom. Roman „Snebivaš me“ fikcijska je proza autorice Mani Gotovac u kojoj vješto kombinira žanrove: dramske dijaloge, bajke, liriku, triler, ali ostaje onakva kakvu smo je već upoznali kao dramaturginju, teatrologinju i ravnateljicu kazališta –  emotivna, strastvena i izazovna. Riječ je o fikcijskome ljubavnom romanu o sudbini triju žena jedne obitelji, u kojem se ipak pojavljuju stvarne osobe iz javnog života, poput Vanesse Redgrave, Vinka Brešana ili Angeline Jolie… Više saznajte klikom na ovu poveznicu.

 

 

 

 

 

Gari KasparovGari Kasparov autor je knjige „Zima dolazi“, u kojoj secira sovjetsko društvo i kraj komunizma s uvjerenjem da je on protivan ljudskoj prirodi pa se mogao održavati samo totalitarnom represijom. Kasparov opisuje kraj Hladnog rata i raspad SSSR-a, neuspjeh Gorbačova da stvori socijalizam s ljudskim licem („i Frankenstein ga je imao“, zamjećuje Kasparov), pad Berlinskog zida i potrese koje je on izazvao na tlu SSSR-a, a posebne stranice ispisuje o čeličnoj vladavini Vladimira Putina, kojeg smatra najopasnijim čovjekom na svijetu i demistificira ga kao „igrača pokera koji spretno čita svoje protivnike“… Više saznajte klikom na ovu poveznicu.

12 komentara

  1. Tatjana 14.11.2015. Komentiraj

    Moram priznati da se još nikada nisam srela s inačicom “sa štovanjem”, odnosno nitko mi je nije uputio u pisanoj formi. Što se tiče pisanja prijedloga s/sa. to je već potpuno druga priča jer mi se čini da vrlo malo ljudi izvan struke zna kako to pravilno koristiti.

    • Author
      Editor.hr 14.11.2015. Komentiraj

      Draga Tatjana,

      Zahvaljujemo Vam na komentaru. Moramo i mi priznati da nam je drago što se još nikada niste susreli s inačicom „sa štovanjem“, odnosno što Vam je nitko nije uputio u pisanoj formi jer to vjerojatno znači da ona polako, ali sigurno iščezava iz izrazito formalnih, službenih, poslovnih i sličnih dopisa, gdje je često pogrešno upotrebljavana.
      Što se pak tiče pisanja i izgovora prijedloga s/sa, u pravu ste: vrlo malo ljudi izvan struke zna kad se pravilno koristiti koristi kraći oblik (s), a kada dulji, s naveskom a (sa). Iznenadili biste kada biste vidjeli koliko samo nastavnika hrvatskoga jezika, koji našu djecu u školama svakodnevno poučavaju, također ne zna kada se i zašto pravilno rabi prijedlog s, a kada sa. Članak „Prijedlog s/sa“ objavljen 14. studenoga 2014. u Jezičnoj škrinjici naš je skromni doprinos tome da (jednom zauvijek) nestanu dvojbe u vezi s ovim „kontroverznim“ prijedlogom te da svatko, tko to želi, na jednome mjestu pronađe sve što bi ga moglo zanimati o njemu. Nadamo se da ćete i dalje čitati naše članke te da ćemo se opet sresti u komentarima… 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  2. Mak 17.11.2015. Komentiraj

    Imao sam više puta u zivotu tu neugodnu situaciju da dobijem email potpisan upravo ‘sa štovanjem’ i uvijek sam se pitao zašto bi netko napisao nešto takvo, nikad mi nije bilo jasno jer već po sluhu zvuči potpuno pogrešno.

  3. Author
    Editor.hr 20.11.2015. Komentiraj

    Dragi Mače,

    Zahvaljujemo Vam na javljanju i komentaru, posebice jer ste se javili kao netko tko se susreo s „nepravilnim štovanjem“ u praksi. U pravu ste, odista je pogrešno u izrazito formalnim, službenim, poslovnim i sličnim dopisima pisati „sa štovanjem“ iznad vlastitog imena i potpisa, jednako kao što je pogrešno takve dopise započeti pridjevom „štovani“ umjesto „poštovani“ ili pak „cijenjeni“.
    Vama smo se svjesno obratili vokativom Mače, iako možda malo nespretno zvuči. Druga bi opcija bila Maku, koja je također pravilna. Kako Vam se u praksi najčešće obraćaju i kako Vi najviše volite da Vam se obraća?
    Inače, glagol poštovati i glagolska imenica poštovanje uobičajeno se rabe kada mislimo na koga živoga, a glagol poštivati i glagolska imenica poštivanje kada mislimo na što neživo, iako ni obratno nije pogrešno.
    S obzirom na Vaš komentar, preporučili bismo također da, želite li se pravilno koristiti hrvatskim (standardnim) jezikom, proučite pravilnu i nepravilnu uporabu polunavodnika, o čemu smo već pisali u čak osam naših članaka: Uoči SP ili uoči SP-a? (08.06.2014.), Mali antimadridista (04.02.2015.), Englezi u lovu na Rakitića (24.02.2015.), Brojčane nepismenosti (10.03.2015.), Nevolja s grudima (24.04.2015.), Procurila videosnimka (05.05.2015.), Conor McGregor opsesija Jenne Jameson (10.05.2015.) te Luka Modrić i pogrešan prijevod (07.06.2015.).
    Nadamo se da je ovo samo početak Vašega komentiranja naših članaka…

    Vaš

    Editor.hr

  4. Žaklina Načinović 26.01.2016. Komentiraj

    Ja sam se susrela “Sa štovanjem kolege”, a ne “Poštovani kolege” , kao i u jednoj jezičnoj raspravi što je ispravno s/sa i kad se to koristi, nažalost veliki dio stručnog kadra u školstvu ne zna kada se to zaista koristi (u to ne ubrajam prof. Hrvatskoga jezika), jedna od čestih pogriješaka je također “Ideš s menom”, a ne “Ideš li samnom”.

  5. Author
    Editor.hr 02.02.2016. Komentiraj

    Draga Žaklina,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru, drago nam je što ste podijelili sa svima nama svoje iskustvo u vezi sa štovanim kolegama. Uvijek je zanimljivo čuti i pročitati tako nešto. Inače, jako malo ljudi zna kaže li se i piše pravilno u pluralu ovi kolege ili ove kolege. Što Vi mislite? Upravo o ovom pitanju pripremamo jedno zrnce znanja, vjerujemo, bit će jako zanimljivo… Da, svjesni smo činjenice da jako malo ljudi zna kada se, kako i zašto rabi kraći oblik prijedloga s, a kada dulji s naveskom (sa). Nažalost, odnosi se to i na stručni kadar u školstvu, ali i na profesore hrvatskoga jezika, s čime smo se imali prilike sresti u praksi. Upravo smo stoga i napisali članak „Prijedlog s/sa“ (objavljen 14. studenoga 2014. u našoj Jezičnoj škrinjici). Nadamo se da smo njime otklonili sve dvojbe i nepoznanice u vezi s ovim „kontroverznim“ prijedlogom…
    Vama pak moramo napomenuti da se pridjevi (uključujući i one koji završavaju na -ski) uvijek pišu malim početnim slovom, osim ako je riječ o osobnom imenu ili kakvom službenome nazivu čega. Hrvatski se jezik i kao naziv školskoga predmeta piše malim početnim slovom, baš kao i matematika, fizika, kemija, a u nazivu zvanja i/ili titule profesora hrvatskoga jezika također.
    Jedno se naše zrnce znanja, objavljeno još 19. studenoga 2014., zove „Greška ili pogreška?“. Pogriješka nikako. 🙂
    Instrumental s menom umjesto sa mnom karakterističan je regionalno za pojedine dijelove Bosne i Hercegovine te uglavnom južne Hrvatske. Riječ je o razgovornomu jezičnom stilu, no smatrali bismo ga uistinu pogreškom kada bismo naišli na nj na internetu ili u drugim medijima gdje, mišljenja smo, doista nema mjesta za takve jezične oblike. Pročitate li pažljivo naš gore spomenuti članak „Prijedlog s/sa“, znat ćete da se on nikad, ali baš nikad ne piše zajedno s riječju ispred koje se nalazi, iako se možda često tako izgovara. Vidite li negdje tako napisano (samnom), znat ćete da je uistinu riječ o ozbiljnoj jezičnoj pogreški. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  6. Martina Baričević 08.02.2016. Komentiraj

    Ni ja se dosad nisam susrela s oblikom “sa štovanjem”. Dojma sam da se koristio češće u nekim prošlim vremenima i da se tada smatrao ispravnim ( “bilježim se sa štovanjem”). Čini mi se da je i današnja službena komunikacija malo opuštenija, pa se radije šalju “pozdravi” ( “lijep/ srdačan pozdrav”).
    Što se tiče mojih engleskih navodnika, pišem s mobitela, pa nemam onaj donji hrvatski navodnik.

  7. Author
    Editor.hr 15.02.2016. Komentiraj

    Draga Martina,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru, odnosno na cijelome nizu vrlo zanimljivih komentara. Iako je konstrukcija „sa štovanjem“ nekoć češće korištena (s bilježenjem i bez njega), ona je i danas prisutna u pisanoj korespondenciji. Upravo smo stoga i objavili ovaj svoj članak. Često još uvijek službeniji dopisi počinju i sa „štovani gospodine“, odnosno „štovana gospođo“. Nadamo se da će ovaj naš članak barem malo pridonijeti razlikovanju glagola poštovati/poštivati i štovati te glagolskih imenica poštovanje/poštivanje i štovanje. Inače, još 11 siječnja 2015. u rubrici Zrnca znanja objavili smo članak „Lijepi pozdrav ili lijep pozdrav?“ koji bi Vam, vjerujemo, mogao biti zanimljiv. Iskreno se nadamo da je ovo samo početak Vašega čitanja i komentiranja naših članaka. Do sljedeće prilike srdačno Vas pozdravljamo. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  8. Tatjana 16.02.2016. Komentiraj

    Kada sam pročitala naslov ni sekunde nisam dvoumila da se piše “s poštovanjem”.
    Imala sam upite što se tiče s/sa tako da sam znala točno i odgovoriti. Hrvatski jezik u osnovnoj školi bio mi je jača strana, što se tiče naglasaka, ije/je, č/ć.
    Također sam u tekstu primijetila, da ste ime Vedrana, napisali malim slovom. Možda slučajno ili namjerno?

  9. Author
    Editor.hr 17.02.2016. Komentiraj

    Draga Tatjana,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom komentaru. Lijedo je vidjeti kako redovito čitate naše članke i komentirate ih. Jako mi je drago to što Vam je hrvatski jezik predmetom zanimanja još od osnovne škole. Naš je savjet samo da ubuduće glagol dvoumiti zamijenite inačicom dvojiti ili sumnjati. I malo proučite pravilnu uporabu zareza, to Vam ipak nije „jača strana“.
    Uvjereni smo da će jezična znatiželjnica poput Vas pravilno shvatiti ove dobronamjerne savjete te da će joj to koristiti u svakodnevnoj poslovnoj i privatnoj korespondenciji. A mi već naveliko pripremamo jedno blago za našu Jezičnu škrinjicu posvećeno upravo pravilnome pisanju zareza…
    Ime pak književnice Vedrane Rudan uistinu smo slučajno bili napisali malim početnim slovom, što smo odmah korigirali nakon Vašega upozorenja. Zahvaljujemo Vam i na tome. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  10. Tatjana 17.02.2016. Komentiraj

    Ispricavam se sto se tice zareza. Pogrijesila sam u brzini tipkanja. Hvala na savjetu za glagol dvoumiti. ☺

  11. Author
    Editor.hr 19.02.2016. Komentiraj

    Draga Tatjana,

    Nema potrebe za isprikom. Svakome se može dogoditi poneki propustić zbog brzog pisanja u žurbi i gužvi; mi nismo ovdje kako bismo kritizirali bilo koga, mi nastojimo svoje čitatelje učiti o hrvatskome jeziku i educirati ih pokojim besplatnim savjetom. Čak ni autore nepismenih naslova koje obrađujemo u rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje ne kritiziramo. Dapače, na određeni smo im način zahvalni jer nam svojom traljavošću i/ili neznanjem omogućuju to da na njihovim primjerima učimo i poučavamo brojne jezične znatiželjnike. O tome smo također već više puta pisali u svojim člancima.
    Nama je drago ako smo u Vama dobili još jednu čitateljicu koja je prepoznala vrijednosti naših jezičnih rubrika, koje će na najbolji mogući način iskoristiti ne bi li naučila o hrvatskome jeziku nešto što većina ljudi zapravo ne zna i nema priliku nigdje drugdje naučiti. Bit će nam naravno iznimno drago ako Vas nakon nekog vremena budemo mogli nazivati svojom vjernom čitateljicom, što pak ovisi ponajviše o Vama.

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*