Select a page

Pritisak u vezi s Halilovićem

Pritisak u vezi s Halilovicem Kovač odgovorio čelniku Dinama na pritisak u vezi Halilovića! Ovako glasi naslov objavljen 10. veljače 2014. na uglednom hrvatskome sportskom portalu. U to je vrijeme, u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo u Brazilu, hrvatska nogometna reprezentacija trebala odigrati niz prijateljskih utakmica, a za 3. ožujka naša je nacionalna vrsta imala zakazanu utakmicu u St. Gallenu, na AFG Areni, sa švicarskom reprezentacijom koju je tada vodio slavni stručnjak Ottmar Hitzfeld.

Hrvatski je izbornik Niko Kovač za tu utakmicu bio pozvao 27 igrača, a  pravo nastupa imalo je njih 17.

No na izbornikovu se popisu nakon niza godina nije našao nijedan Dinamov igrač, čak ni tadašnja superzvijezda i velika nada zagrebačkoga kluba – Alen Halilović.

 

Prethodno je priličnu buru u medijima bila pokrenula izjava Zdravka Mamića kako bi izbornik Kovač i predsjednik HNS-a Davor Šuker trebali podnijeti ostavku ne bude li Halilović među putnicima na SP u Brazilu, na što mu je izbornik javno odgovorio. I upravo tu počinje naša pričica u vezi s gore navedenim naslovom.

Ne treba biti posebno pažljiv čitatelj da bi se uočilo razliku između naslova našega članka i ovoga sa sportskog portala…

 

U vezi s kime ili u vezi koga?

Koja je od navedenih konstrukcija ispravna? U prvoj je riječ o instrumentalu, a u drugoj o genitivu. Ovo je vrlo zanimljivo pitanje jer gotovo svakodnevno u kolokvijalnom (razgovornom) jeziku možemo čuti obje varijante.

Iako je u kolokvijalnom jeziku, tj. jezičnom stilu druga varijanta (u vezi koga/čega) čak i češća, ona je zapravo neispravna. U hrvatskome je standardnom jeziku ispravna isključivo konstrukcija u vezi s kime/čime. Dopuštena je i inačica u svezi s kime/čime koja je osobito bila popularna u prvoj polovici i sredinom devedestetih godina prošlog stoljeća, nakon što je hrvatski jezik i službeno postao hrvatski, a ne više hrvatsko-srpski. No u današnje je vrijeme ona sve manje u uporabi, čak se smatra arhaizmom te će možda i potpuno iščeznuti iz hrvatskoga jezika.

 

Glede koga/čega

Slično je i s prilogom glede. Iako je u prvoj polovici i sredinom devedestetih godina prošlog stoljeća bio iznimno popularan i čest u govoru i pismu tadašnjih televizijskih i radijskih voditelja i novinara te posebice političara, ovaj je prilog također danas prilično nepopularan među mnogim govornicima hrvatskog jezika.

Prilog glede ide uz riječ u genitivu i može se upotrijebiti umjesto konstrukcija u vezi s kime/čime i u svezi s kime/čime želimo li pritom iz nekog razloga ostati pri genitivu. Napominjemo da se i prilog glede danas smatra arhaizmom, no ne vidimo nikakav poseban razlog zašto bi ga trebalo ignorirati, marginalizirati ili potpuno protjerati iz hrvatskoga jezika.

Njegovo je značenje zapravo vrlo bogato te njime jednom riječju možemo zamijeniti ove dulje konstrukcije:

što se tiče (koga ili čega); u odnosu na (koga ili što); u povodu, tj. povodom (koga ili čega); o (komu ili o čemu); u vezi/svezi (s kime ili čime); u pogledu (koga ili čega); u odnosu na (koga ili što); u odnosu prema (komu ili čemu).

Kakva je sudbina ovoga priloga, hoće li se on zadržati u hrvatskome jeziku ili će pak s vremenom potpuno iščeznuti iz njega teško je prejudicirati, ali naš je stav da bi njegovo zatiranje (s obzirom na gore navedeni niz značenja koja pokriva) definitivno osiromašilo hrvatski jezik – jednako kao što bi ga nagrdilo njegovo nepotrebno forsiranje i prečesta uporaba. Umjerenost je vrlina… 🙂

 

Ako smatrate ovaj članak korisnim i zanimljivim, podijelite ga sa svojim prijateljima i bližnjima preko društvenih mreža te kliknite na maleno srce niže desno – pozitivne vibracije i znanje valja širiti.

Niže se nalaze i linkovi (poveznice) za pristup na Facebook, Twitter, Google +, LinkedIn i Pinterest. Obrazac je za komentare također nešto niže, svaki vaš komentar je dobrodošao te ćemo se potruditi u najkraćemu mogućem roku odgovoriti na nj.

4 komentara

  1. Sonja Jovanovac 01.08.2015. Komentiraj

    Poštovani!
    Ako je riječ o uporabi u vezi ( s kim ili s čim), mišljenja sam da je preciznija definicija u svezi s kim ili s čim, jer mi se čini da veza ukazuje na nešto drugo. Ja bih se odlučila prije i za druge spomenute varijante iako su malo dulje.
    Kad je u pitanju prilog glede, primijetila sam da nije više tako popularan kao devedesetih godina. Posebice u kolokvijalnom izražavanju. Prije bih se odlučila za uporabu s obzirom na (koga ili što).
    U pravu ste, uporaba više istoznačnih izraza obogaćuje naš jezik, ali samo u slučaju kada se pravilno koristi. Jezik je živ, ali mišljenja sam da se ne treba držati pomodarstva, ali ni izbaciti neke, po vašem mišljenju, arhaizme.
    Malo pratim i uporabu glagola spadati. Ne znam zašto mi zasmeta kada pročitam da nešto ili netko spada u …….. Zašto nije pravilno pisati pripadati? Zapravo, kada upotrijebiti spadati a kada pripadati?
    Srdačan pozdrav!
    Sonja Jovanovac

    • Author
      Editor.hr 03.09.2015. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom vrlo zanimljivom komentaru. Veseli nas to što ovako intenzivno razmišljate o jeziku te što svoja razmišljanja često dijelite s nama.
      Glagol pripadati nesvršeni je oblik glagola pripasti (komu, čemu) čije je značenje: postati čije vlasništvo, dopasti kome u svojinu, doći u stanje da se bude čiji.
      Glagol pak spadati nesvršeni je oblik glagola spasti čije je značenje: pasti s višeg položaja ili mjesta na kojem stoji (spale mu hlače); u prenesenom značenju propasti, srozati se (spasti na prosjački štap, materijalno propasti). Značenje je pak nesvršenog oblika spadati (u što): ulaziti, ubrajati se u što, pripadati čemu (sipe, hobotnice i lignje spadaju u glavonošce). Ovaj se glagol često nalazi i u određenim sintagmama u kolokvijalnom jeziku, primjerice (napraviti) kako spada – kako treba, kako nalažu pravila, propisi, običaji ili potrebe, kako najbolje služi svrsi.
      Evo, nadamo se da smo Vam barem malo pojasnili razliku između ovih dvaju glagola te da Vam je sada jasno kako svaki od njih ima svoje mjesto u hrvatskome jeziku.

      Pojasnit ćemo Vam i značenje imenica veza i sveza pa ćete, uvjereni smo, jako dobro znati razliku između njih.
      Osnovno je značenje imenice sveza ono čime se što veže da čvršće drži; vezica, oputa. No lingvistički, to je slijed od dviju ili više riječi koje čine sintaktičku i semantičku cjelinu (npr. crveni ili bijeli luk). Anatomski je sveza ligament. Imenica pak veza ima kudikamo šire značenje:

      1. duga uska i gipka traka koja služi za spajanje,
      2. suodnos između predmeta u vremenu ili prostoru,
      3. određeni odnos među osobama (prijateljska veza, ljubavna veza, poslovna veza, krvna veza; srodstvo),
      4. sustav tehničkih uređaja i djelatnosti radi uspostavljanja komunikacije na udaljenosti,
      5. mogućnost prijelaza u prijevozno sredstvo za drugi smjer; spoj, priključak,
      6. osoba koja prenosi priopćenja, zapovijedi i sl., posrednik, kurir,
      7. dodir, doticaj, kontakt (imati blisku vezu s nekom osobom),
      8. smisao, bit,
      9. poznanstvo ili prijateljstvo s utjecajnim osobama (imati vezu za zapošljavanje).

      Kao što iz ovih pojašnjenja vidimo, obje su ove imenice dobrodošle u predmetnoj konstrukciji (u vezi s kime/čime; u svezi s kime/čime), a na nama je odabrati koja nam se više sviđa te koju od njih i kada želimo rabiti.

      Mišljenja smo da svaka od navedenih inačica ima svoje mjesto u hrvatskome jeziku, koji će biti osiromašen ako prva ipak u potpunosti potisne drugu. Ponavljamo, umjerenost je vrlina…

      Do sljedećega javljanja, srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  2. Dragi Editore,
    Rado bih Vas pozvao na neobavezni sastanak. Ili pak na neobavezujući sastanak. Koji sastanak je pravilniji? 🙂

    • Author
      Editor.hr 03.09.2015. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Oba sastanka su relativno pravilna, no Vaše pitanje iziskuje nešto dublju jezičnu analizu. Prvo, imenica obveza istisnula je danas nekadašnju inačicu obaveza, koja će – vjerujemo – uskoro potpuno iščeznuti iz hrvatskoga jezika i koja je trenutačno prisutna zapravo samo u kolokvijalnom jeziku, dok je hrvatski standardni jezik ne smatra dobrodošlom.
      Značenje je imenice obveza: ono što se mora izvršiti, dužnost koju nameću ugovor, propisi, moral, okolnosti, obećanje. Od imenice obveza nastao je pridjev obvezan, čije je izvorno značenje koji se odnosi na obvezu. Sredinom je devedesetih godina prošloga stoljeća osobito bio popularan pridjev obvezatan, čije je značenje bilo: koji sadrži obvezu, koji se mora obaviti, koji je zadan obvezom, obligatan. No ovaj je pridjev s vremenom potpuno iščeznuo iz hrvatskoga jezika. Danas je njegovo mjesto zauzeo pridjev obvezan, čije je značenje tako prošireno.
      Značenje je pak pridjeva obvezujućikoji obvezuje. I za kraj, značenje je glagola obvezati (koga, što): obuhvatiti obvezom, učiniti da se mora činiti ono što proizlazi iz obveze. Nadamo se da Vam je sada malo jasnije na koji biste nas sastanak željeli pozvati. Zahvaljujemo Vam na još jednome vrlo zanimljivom javljanju te se veselimo sljedećemu.

      Vaš

      Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*