Select a page

Prijedlog s/sa

Prijedlog s-saPo svojoj definiciji, prijedlozi jesu nepromjenjive riječi koje služe kako bi se pokazali odnosi među bićima, stvarima i pojavama te utječu na padež riječi uz koju stoje, tj. koje izriču odnos između sklonidbenih riječi i ostalih riječi u rečenici.

Najčešće se prijedlozi „predlažu“ imenicama i zamjenicama, a jedan od „najkontroverznijih“ jest upravo prijedlog s/sa.

Kada se rabi kraći, a kada duži oblik ovog prijedloga dvojba je golemoga broja ljudi, čak i mnogih nastavnika i lektora hrvatskoga jezika.

To nas ne treba čuditi, budući da i stručna literatura nudi različita rješenja dodatno komplicirajući situaciju. No u jednome se stručnjaci ipak slažu, a to je da dulji oblik prijedloga sa samoglasnikom (naveskom) a dolazi:

 

 

1.)    ispred oblika osobne zamjenice prvog lica jednine u instrumentalu (sa mnom);

2.)    ispred riječi koje počinju suglasnicima s, š, z i ž (npr. sa sinom, sa školom, sa zadrškom, sa žalošću i sl.) te

3.)    ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž (npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl.).

Dakle navedene su situacije gdje nema nikakvih dvojbi, gdje je nužno rabiti duži oblik prijedloga, s naveskom.

U naše jezično savjetovalište često stižu i upiti rabi li se dulji oblik ispred brojeva (npr. sa četiri, sa osam i sl.), ispred težih suglasničkih skupova (npr. čk-, čl-, čr-, kč-, pč- i dr.), ako iza njega slijedi samo jedan glas (džem i džemper pišu se sa dž, a ne sa đ, Marko počinje sa m i sl.) ili nepromjenjiva riječ, odnosno riječ koja se u rečenici rabi kao da je nepromjenjiva (npr. rečenicu nije dobro započeti sa ja) ili pak ispred nesklonjivih riječi (npr. kratica za kilogram označava se sa kg i sl.).

U tim situacijama – mišljenja smo – prednost valja dati kraćemu obliku, a samo ispred težih suglasničkih skupova slobodan je odabir dužega ili kraćeg oblika.

Zanimljivo je i to da prijedlog s/sa s riječju u instrumentalu označava društvo (npr. putovao sam s Markom i sl.), ali vrlo se često griješi i veže uz imenicu koja znači sredstvo (npr. putovao je s autobusom i sl.). Međutim, uza sintagme i nepromjenjive riječi njime se izražava i sredstvo (npr. ranjen je s nekoliko hitaca i sl.).

Osim sredstva i društva, ovaj prijedlog izriče također i druge okolnosti (npr. diplomirala je s odličnim uspjehom i sl.), a dolazi i kao vremenska oznaka u rečenicama poput ove: S prvim danima proljeća počeli smo sve češće boraviti u prirodi.

Dakle, majka sa 14 – nepravilno.

Običaj ili kazneno djelo, to je već neka druga tema…

17 komentara

  1. User1 01.03.2015. Komentiraj

    Pozdrav Editor.hr,

    Redovito pratim vašu jezičnu škrinjicu,
    pomaže mi u rješavanju jezičnih dvojbi
    pri pisanju mog bloga!

    • Author
      Editor.hr 01.03.2015. Komentiraj

      Dragi neimenovani čitatelju (-ice),

      Jako nam je drago što redovito pratite našu Jezičnu pkrinjicu i što Vam pomaže u rješavanju jezičnih dvojbi pri pisanju bloga. Voljeli bismo da nam kažete nešto više o sebi i svojemu blogu koji pišete, kao i o jezičnim dvojbama koje ste imali ili imate pišući ga.

      Vaš

      Editor.hr

  2. User1 02.03.2015. Komentiraj

    Pozdrav,

    Hvala Vam na odgovoru,
    s obzirom na to da želim ostati anonimna neću ostaviti link, ali ću pobliže objasniti o čemu se radi.
    Naime, bavim se pisanjem putopisa i baš sam napravila grešku koju vežem uz ovu temu.

    Napisala sam “putovala sam s avionom” i nakon pročitanog ispravit ću grešku.

    Hvala na poučnom članku. 🙂 Iščekujem novi!

  3. Author
    Editor.hr 02.03.2015. Komentiraj

    Draga naša anonimna,

    Poštujemo Vašu želju za anonimnošću. Vi ne morate ovdje objaviti svoje ime i prezime, možete se ulogirati samo s imenom bez prezimena ili pak s nadimkom. To bi nam bilo drago radi lakše komunikacije, tj. obraćanja Vama. Vaša pak e-adresa također nije vidljiva, poznata je samo našem uredništvu. Drago nam je i to što pišete putopise, ali malo nam je žao što ih ne želite podijeliti s nama.
    Naime, prije nekoliko mjeseci jedna je mlada djevojka, studentica, s nama podijelila svoje putopise koje je pisala u Španjolskoj, i bili su nam vrlo, vrlo zanimljivi. S velikim smo zanimanjem pratili njezine španjolske putešestvije!
    No nema veze, putopisi su često ujedno i vrlo intiman dnevnik pa razumijemo to što ih želite zadržati za sebe.
    Za daljne pisanje svakako Vam toplo preporučujemo članak „Greška ili pogreška?“ te se veselimo Vašim budućim komentarima i objavama.

    Vaš

    Editor.hr

  4. Andrea Šimunić 10.11.2015. Komentiraj

    Dodala bih teže suglasničke skupine pod treće pravilo, zajedno sa PS, PŠ, KS. Poanta i jest u tome da se piše SA tamo gdje je S u kombinaciji s onim što slijedi teško izgovorljivo. Sa pčelinjakom.
    Nadalje, u navedenim dvojbenim situacijama – kada iza prijedloga slijedi samo jedan glas, nepromjenjiva ili nesklonjiva riječ – zalažem se za pisanje duljeg oblika. Ovdje je stvar u pojačavanju, naglašavanju onoga što je izrečeno. Bangkok se piše sa g i k.
    Slažem se da dulji oblik prijedloga nije nužan ispred brojeva, u besmislenom je neskladu s osnovnim pravilima. S dva, s dvadeset osam, s dvjesto tisuća…
    Pisanje prijedloga S/SA ili njegovo izostavljanje u instrumentalu još je zakučastija tematika. Nigdje nisam vidjela sustavno navedene primjere kada se prijedlog SA ipak koristi ispred imenice koja označava sredstvo u instrumentalu, suprotno pravilu. Naveli ste primjere sa sintagmama, nepromjenjivim riječima i vremenskim oznakama. Mislim da bi u priručnicima trebalo bolje istaknuti (popisati) takve primjere, barem one s ustaljenim sintagmama, jer ih ima bezbroj.

    Ima problema sa psihom.
    Radi s računalima.
    Ušla je u sobu sa šalicom kave.
    Mučila se s dnevnim obavezama.
    Došao je s nekoliko kuna.
    Došao je s noći.

    Zanima me vaše mišljenje. Ne čini li vam se da je razgraničenje društvo/sredstvo (s kim/čim) postavljeno nauštrb ovakvim primjera? Ili su previše “obični” i “srasli” pa je važnije istaknuti da se vozimo avionom, a ne s avionom, jer na takvim primjerima ljudi “padaju”, kako vidim iz gornjeg komentara.

    • Author
      Editor.hr 10.11.2015. Komentiraj

      Draga Andrea,

      Zahvaljujemo Vam na ovome vrsnom, iznimno zanimljivome i poučnom komentaru. Zaista je vrlo ugodno o jeziku raspravljati s kolegom (-icom). Budući da ste se prijavili na naš nedavno objavljeni natječaj za prevoditeljski posao, dostupan nam je i Vaš opširniji životopis koji nam puno govori o Vama. Naravno, stupanj obrazovanja i radno iskustvo ne moraju nužno značiti i ovako kvalitetno vladanje hrvatskim jezikom kakvo Vi pokazujete, stoga smo doista ugodno iznenađeni Vašim osvrtom na ovaj naš članak.
      Nismo sigurni jesmo li se dobro razumjeli, no teže izgovorive suglasničke skupine i jesmo naveli pod trećom stavkom.
      Kao što vidite, mi nismo skloni ljudima diktirati što i kako trebaju pisati i izražavati se, mi im uglavnom nudimo rješenja uz koja postoji mogućnost odabira više opcija kojima zasigurno neće pogriješiti. Inače, u pripremi imamo najmanje sedam blaga za našu Jezičnu škrinjicu u kojima ćemo vrlo detaljno obraditi svih sedam padeža pa tako i taj začkuljasti i uvijek zanimljivi instrumental.
      Ovaj Vaš komentar vlo nam je i poticajan; uz ovako kvalitetne čitatelje nema spavanja, svakako ćemo se truditi i ubuduće biti jednako dobri, a sa svakim novim člankom još i bolji.

      Vaš

      Editor.hr

  5. Andrea Šimunić 12.11.2015. Komentiraj

    Poštovani,
    Prije svega, hvala na komplimentu. I mene veseli mogućnost raspravljanja o jeziku s nekim tko zna o čemu govori. Nažalost, već godinama o jezičnim pitanjima najčešće razgovaram sa samom sobom. Ne kažem da se kvalitetnih sugovornika ne bi našlo; jednostavno sam spletom okolnosti izgubila kontakte koji bi bili dobrodošli, a do sada mi nije palo na pamet da se uključujem u rasprave na internetu.
    Jasan mi je cilj vaše Jezične škrinjice i portala općenito i mislim da radite dobru i kvalitetnu stvar.
    Da nisam tako nemušta, možda bih napravila isto. Nadam se da ćete ustrajati i objaviti još mnogo korisnih članaka.
    Pozdrav,
    Andrea

    • Author
      Editor.hr 22.11.2015. Komentiraj

      Draga Andrea,

      Zadovoljstvo je obostrano. Već smo odgovorili na veći broj Vaših zanimljivih komentara pa se ovdje nećemo ponavljati, no svakako Vam zahvaljujemo na komplimentima i riječima podrške koje nas ne samo vesele, nego i potiču na daljnji rad, nastojanje i stvaranje. Veselimo se Vašemu sljedećem komentaru!

      Vaš

      Editor.hr

  6. Sanja 13.11.2015. Komentiraj

    Pozdrav!

    Interesantno mi je kako vrlo često nailazim na zanemarivanje ovog “pravila”. Slično, i pisanje infinitiva u futuru, kada je pomoćni glagol ispred, odnoso nakon, glavnog glagola često završava u neipsravnom obliku. Naime, redovito u tekstovima vidim, primjerice, “misliti ću” i “ću mislit”, dok je ispravna verzija “ću misliti” i “mislit ću”. Prilično je jednostavno za zapamtiti, rekla bih – možda nekome pomogne ako poveže na sljedeći način: ako je iza glagola “ću” onda nema “i”, ako nema “ću” onda stavi “i” :).

    U svakom slučaju, hvalevrijedna stranica koja zasigurno pomaže mnogima koji su u dvojbi.

    Pozdrav svima,

    Sanja

  7. Author
    Editor.hr 14.11.2015. Komentiraj

    Draga Sanja,

    Zahvaljujemo Vam na javljanju i ovome zanimljivom komentaru. U pravu ste, u praksi se vrlo često može naići na primjere pogrešne uporabe prijedloga s, odnosno sa. Ovo smo jezično blago objavili baš zato da bismo njime otklonili sve dvojbe u vezi s ovim „kontroverznim“ prijedlogom, sa željom da jezični znatiželjnici na jednome mjestu pronađu vrlo detaljno opisana i razrađena pravila o tome kada se pravilno rabi kraći, a kada dulji oblik prijedloga s, s naveskom a. Sudeći po brojnim komentarima koje smo zaprimili nakon objave ovog članka, doista smo i uspjeli u svojoj nakani.
    U vezi pak s futurom prvim, opet ste u pravu: prilično ste lijepo, pojednostavljeno našim čitateljima približili pravilo pisanja infinitiva ispred pomoćnoga glagola, no valja napomenuti kako se to ne odnosi samo na ću, nego i na ćeš, će, ćemo, ćete i će, što se odnosi na infinitiv glagola na -ti, ali ne i na -ći (pobjeći ću, pribjeći ćeš…). Ovo je doista jedna od češćih jezičnih nepravilnosti kojoj gotovo svakodnevno svjedočimo kako u tekstovima na internetu i u tisku, tako i na televiziji i radiju. Nama je pak prva asocijacija na učestalu pogrešnu uporabu futura prvog pokojni bivši premijer RH Ivica Račan, koji je (barem u jezičnim krugovima) bio poznat upravo po tome što se njime nije znao ispravno služiti pa smo u vrijeme njegovih čestih medijskih nastupa jednako često mogli čuti: biti ćemo, govoriti ćemo, htjeti ćete…. Uvjereni smo kako ćemo ovim svojim člancima, zajedno s kvalitetnim sugovornicima u komentarima, s vremenom pridonijeti pravilnijoj uporabi i poznavanju hrvatskoga (standardnog) jezika, što i jest njihova svrha. A sudeći po čitanosti i komentarima koje gotovo svakodnevno primamo, na pravome smo putu! Vas pozivamo da čitate redovito naše članke te se veselimo i Vašim budućim komentarima…

    Vaš

    Editor.hr

  8. Marija 07.02.2016. Komentiraj

    Pozdrav!
    Drago mi je da postoji jedna stranica na kojoj se može naći stručan odgovor na mnoga pitanja u vezi s hrvatskim jezikom. Uživala sam čitajući vaše članke, a i jako zanimljive komentare, zahvaljujući kojima sam spoznala i neke svoje pogreške 🙂 te naučila nešto novo. Samo nastavite tako!
    Ja bih s vama podijelila sljedeće: naime, dosta često, čitajući razne tekstove (tu ću posebno naglasiti novine i razne časopise), ali i u govornom obliku, naiđem na upotrebu konstrukcije “bez da” kojom se započinje zavisna rečenica. Koliko znam, u hrvatskom jeziku postoji prijedlog “bez”, ali ne veznik “bez da”! Čini mi se da dosta njih danas zaboravlja na ispravnu upotrebu veznika “a da ne” umjesto “bez da”. Da sve pojasnim, evo primjera:
    “Otišao je bez da se pozdravio.” umjesto “Otišao je a da se nije pozdravio.” ili, ako ćemo upotrijebiti prijedlog “Otišao je bez pozdrava.”
    U mnoštvu raznih nepismenosti meni doista često za oko ili uho zapne baš ovaj slučaj “bez da”, valjda zato što smo za vrijeme studija bili tako strogo upozoreni da si nikako ne smijemo dopustiti da francuski veznik “sans que” prevodimo na hrvatski kao “bez da”. 😀
    Eto, nadam se da bi i to moglo poslužiti kao jedna od tema nepismenosti.
    Moram priznati da se sad i ja više trudim da mi svaka rečenica bude ispravno napisana pa se ispričavam ako sam napravila koju pogrešku. Sigurna sam da ću se potruditi ispraviti ju 🙂 . I da, ispričavam se zbog upotrebe engleskih navodnika, takvi su na tipkovnici 😉
    Željno iščekujem sljedeće članke, a do tada vam šaljem lijep pozdrav!

    Marija

  9. Author
    Editor.hr 30.04.2016. Komentiraj

    Draga Marija,

    Prije svega, ispričavamo se što zbog određenih tehničkih poteškoća s portalom tek sada odgovaramo na Vaš iznimno zanimljiv komentar. Jako ste nas razveselili svojom pohvalom naših članaka i komentara te nam je neizmjerno drago što ih redovito čitate uživajući u tome. U praviu ste, predmetna konstrukcija „bez da“ nije baš najprikladnija za hrvatski (standardni) jezik, no u primjerima poput Vašega ne bismo odabrali ni vezničku konstrukciju „a da ne“, nego bismo pisali kako slijedi:
    1. Otišao je, a nije se (ni) pozdravio.
    2. Otišao je bez pozdrava.
    Moramo priznati da se u svojemu pismu prilično ispravno izražavate, a jedinu zamjerku upućujemo za Vašu rečenicu: „Sigurna sam da ću se potruditi ispraviti ju.“ Ona bi dakle ispravno trebala glasiti ovako: „Sigurna sam da ću se potruditi ispraviti je.“ Pojednostavljeno rečeno, taj nesretni ju (koji je posebno karakterističan za kolokvijalni govor na području sjeverne Hrvatske) rabi se isključivo ispred je. Primjerice: „On ju je poljubio.“ Iskreno se nadamo da je ovo tek početak Vašega čitanja i komentiranja naših članaka te da ćemo se uskoro ponovno sresti u nekom od komentara. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  10. Franka Krajnovic 03.04.2017. Komentiraj

    Danas sam vas otkrila,sve pohvale za jezicnu skrinjicu.Doista, otkrivate nam pravo blago koje se izgubi ” negdje u prijevodu”,a najcesce ,i na zalost, u javnim glasilima i na sluzbenim stranicama javnih institucija. Hvala vam na inspirativnoj stranici.

  11. Author
    Editor.hr 08.04.2017. Komentiraj

    Draga Franka,

    Zahvaljujemo Vam na ovom pozitivnome i vrlo inspirativnom komentaru. Doista je ugodno i jako nas veseli pročitati ovako nešto! Iskreno se nadamo da je ovo tek početak Vašega čitanja i komentiranja naših članaka te da ćete s vremenom postati naša redovita čitateljica koja se ne libi komentirati pročitano. Otvoreni smo za pohvale, ali i za kritike te nas odista iznimno veseli svaki komentar naših čitatelja… 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  12. Gorana 02.06.2017. Komentiraj

    Poštovani, Vaša mi je stranica pravo otkriće! Nisam jezikoslovka, ali nastojim se pravilno izražavati (u pismu-u govoru sam nepopravljiva purgerska kajkavka:). Dakle, zanima me nešto što nigdje ne mogu pronaći-da li se piše “S vremenom dolazi do bitnih promjena….” ili “Vremenom dolazi do bitnih promjena…”? Nadam se da je stranicama namijenjena i nama laicima, a ne samo vrsnim poznavateljima tematike-moje iskreno divljenje i poštovanje:)
    Srdačno,
    Gorana

    • Author
      Editor.hr 02.06.2017. Komentiraj

      Draga Gorana,

      Jako ste nas razveselili svojim pozitivnim i poticajnim komentarom! Odgovor je na Vaše pitanje zapravo vrlo jednostavan. Pravilno se kaže i piše „s vremenom dolazi do bitnih promjena“, nikako „vremenom dolazi do bitnih promjena“.
      Prijedlog s ovdje je prijeko potreban jer on predmetnoj izjavi daje značenje zajedno s vremenom, odnosno paralelno s vremenom. Značenje je pak drugoga primjera pomoću vremena, gdje je vrijeme zapravo sredstvo, a to u ovakvim slučajevima baš i nema smisla. O predmetnim smo jezičnim pitanjima inače već pisali 13. srpnja 2014. u članku „S lakoćom do bronce“ i 9. listopada 2015. u članku „U21 s lakoćom u San Marinu“…
      Osim toga, zasigurno će Vas zanimati i naši članci „Crtica i spojnica – kruška i jabuka” te „Njezino veličanstvo crtica“. 🙂
      Do sljedeće prilike, srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  13. Drago 11.07.2018. Komentiraj

    Lijepo ste objasnili dilemu s ili sa, ali meni predstavlja problem kada upotrijebiti taj prijedlog.Gimnaziju sam završio prije šezdeset godina u Hrvatskoj, studirao sam tehniku i od tada živim u Sloveniji. Puno držim do čistoće jezika pa vas molim da mi pomognete.
    Na primjer: …s obzirom na to…
    …s kakvim povodom…
    … sa čime se to miješa…
    …s kolikom silom moramo…

    Unaprijed se zahvaljujem.
    DP

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*