Select a page

Porno kanal ili pornokanal?

Porno kanal ili pornokanalAldo: Gledao sam porno kanal a ne borbu McGregora i Diaza, ovako glasi naslov članka objavljenog na poznatom hrvatskome borilačkom portalu 8. ožujka 2016. godine.

Članak s predmetnim naslovom objavljen je tri dana nakon borbe između Conora McGregora i Natea Diaza održane na priredbi UFC 196 (u noći sa subote na nedjelju po hrvatskome vremenu).

Planetarno popularni McGregor tom je prilikom izgubio, nakon čega su se – razumljivo – javili mnogi sa svojim komentarima u vezi s nastupom irskoga borca.

Bivši prvak Jose Aldo, kojemu je upravo Conor preoteo titulu prvaka perolake kategorije (na UFC-u 194), u javnost je izišao izjavom citiranom u gore navedenom naslovu. Nama je Aldova izjava zanimljiva iz triju razloga.

 

Pogledajmo zašto se njegova izjava našla u našoj rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje

Prije svega, valja napomenuti kako je navedena Aldova izjava zapravo prijevod njegove izjave, možda s portugalskog (ako je hrvatski borilački portal preveo njegovu izvornu izjavu jer Aldo je Brazilac) ili najvjerojatnije ipak s engleskog jezika (ako je izjava prevedena s nekog od mnogobrojnih svjetskih borilačkih portala pisanih upravo na engleskom jeziku, a gotovo sigurno jest).

Prvo pitanje koje se ovdje može postaviti jest upravo ovo iz naslova ovoga našeg članka. Odgovor na nj zapravo je vrlo jednostavan: porno- je vezani leksički morfem i kao takav piše se zajedno s riječju ispred koje se nalazi (baš kao i bio- [biohrana], eko- [ekouzgoj], video- [videozapis], audio- [audiozapis] i mnogi drugi). Dakle, pravilno je pornokanal, nikako porno kanal kao dvije riječi.

Sličan smo primjer već obradili u članku „Procurila videosnimka“, objavljenome u istoj ovoj rubrici 5. svibnja 215. godine.  Vezanim smo pak leksičkim morfemima posvetili prvo blago u našoj Jezičnoj škrinjici, objavljeno još 10. travnja 2014. pod naslovom upravo „Vezani leksički morfemi“, koje toplo preporučujemo pročitati zanima li vas ova tematika.

 

Izostanak zareza ispred suprotnog veznika?

Nadalje, autor je predmetnog naslova na borilačkome portalu „zaboravio“ staviti zarez ispred suprotnog veznika a, što je definitivno trebao učiniti. Ispred ovoga suprotnog veznika uvijek je, bez iznimke, potrebno staviti zarez želimo li pravilno pisati na hrvatskome (standardnom) jeziku.

 

Citat bez navodnika?

I treće, nejasno je zapravo zašto autor citat Aldovih riječi nije stavio u navodnike. U našim smo člancima mnogo puta dosad imali priliku vidjeti citate pogrešno stavljene u polunavodnike umjesto u navodnike. Ovdje bismo, u ovom primjeru, zasigurno odabrali navodnike. Bez pretjeranog razmišljanja.

 

Klikom na maleno srce odmah niže desno rekli ste da vam se ovaj naš članak sviđa. Obrazac je pak za komentare nešto niže, svaki vaš komentar je dobrodošao i s velikim ćemo zadovoljstvom odgovoriti na nj. Također, bit će nam drago podijelite li ovaj članak sa svojim prijateljima i bližnjima na društvenim mrežama. Pozitivne vibracije i znanje valja širiti… 🙂

 

 

6 komentara

  1. Ako smijem pitati, što je s crtica-varijantom (porno-kanal, auto-gume, foto-aparat)? Inače, čestitke na Vešem angažmanu u opismenjivanju! 😉

  2. Author
    Editor.hr 09.03.2016. Komentiraj

    Dragi Davore,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru. U navedenim primjerima nije ispravno pisati spojnicu jer riječ je odreda o vezanim leksičkim morfemima. Inače, o vezanim smo leksičkim morfemima pisali u članku „Vezani leksički morfemi“, objavljenome još 10. travnja 2014. kao prvo blago u našoj Jezičnoj škrinjici.
    U svojemu ste upitu rabili zapravo spojnicu, a ne crticu. O razlikama pak između crtice i spojnice pisali smo u dvama našim člancima, „Crtica i spojnica – kruška i jabuka“ i „Njezino veličanstvo crtica“, 29. srpnja 2014., odnosno 2. rujna 2014. godine. Priočitate li barem površno navedene članke uvjereni smo kako će nestati Vaše jezične nepoznanice u vezi s postavljenim nam upitom. Puno Vam hvala na čestitkama, iskreno se nadamo da je ovo samo prvi od Vaših komentara na naše članke… 🙂

    Vaš

    Editor.hr

    • Nema mi druge nego iščitati članke koje ste apostrofirali. Nego, ispričavam se na digresiji (ili kako se tu u internetskom žargonu kaže: “sorry za offtopic”), svojevremeno sam imao jedan jezični problem za kojeg na Internetu nisam uspio pronaći odgovor pa ću biti slobodan ovdje ga potražiti (ili makar naslov i datum članka u kojem ste o tome pisali) 😉 Naime, je li ispravno pisati: “Pridruži se u borbi za pravom na vodu” ili “Pridruži se u borbi za pravo na vodu”? Ja sam napisao prvo, po uzoru na: “… u borbi za slobodom…”, no drugi nisu mislili tako i u tome su bili rezolutni. Hvala.

  3. Author
    Editor.hr 09.03.2016. Komentiraj

    Dragi Davore,

    Zahvaljujemo Vam na još jednome komentaru, javili ste se opet uistinu prije negoli smo to očekivali… Zasad Vam preporučujemo članak „Rezultat koji čekamo“, objavljen 14. listopada 2014. u rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje, u kojem ćete doznati kako odnosna zamjenica koji u akuzativu glasi koji kad se odnosi na što neživo, a kad se odnosi na koga živoga tada u akuzativu glasi kojeg ili kojega. Također, internet se kao opći pjam i medij piše malim početnim slovom, baš kao i radio ili televizija. U počecima se njegova postojanja opravdanim smatralo pisati Internet (velikim početnim slovom) jer riječ je na određeni način bila o nazivu „proizvoda“. No kasnije je internet postao globalni medij, odnosno globalnim medijem… Ovdje smo se namjerno izrazili instrumentalom, vrlo zanimljivim padežom o kojem upravo pripremamo jedno blago za našu Jezičnu škrinjicu (već smo ranije najavili najmanje sedam blaga o padežima u hrvatskome jeziku).
    Vi ste nam se u svojemu upitu obratili za savjet upravo o instrumentalu. Kao što zasigurno znate, instrumental je sedmi padež u hrvatskome jeziku i odgovara na pitanje (s) kim, (s) čim?, a osim uz prijedlog s/sa uobičajeno dolazi uz prijedloge pred, za, nad/nada, pod/poda, među. Iako je Vaš primjer s prijedlogom za dosta rijedak u hrvatskome jeziku (mnogo je češći npr. plakao je za prolivenim mlijekom), on se ipak ne može smatrati nepravilnim, mišljenja smo. Slično je i sa „zamolbom za podmirenjem dugovanja“, kakve smo mi primjerice nekoć slali klijentima neplatišama. Ovakvi se primjeri, kao i Vaš, danas smatraju čak arhaizmima pa je, želite li izbjeći suvišna pitanja i rasprave, ipak bolje pribjeći akuzativu, odnosno borbi za pravo na vodu te zamolbi za podmirenje dugovanja. 🙂
    Do sljedeće prilike i susreta u komentarima, srdačno Vas pozdravljamo!

    Vaš

    Editor.hr

  4. Pavao 21.03.2016. Komentiraj

    1. U našem jeziku koristi se, između ostalih, riječ “iskorišćavanje” umjesto riječi “iskorištavanje”, vjerojatno s namjerom izbjeći slova “ŠT” koja se smatraju srbizmom (inače, riječ “iskorišćavanje” se “obilato” koristi u službenim aktima hrvatskih šuma. Ujedno želim naglasiti da se u “istočnoj varijanti” koristi za isti pojam riječ “iskorišćivanje”. Pitanje glasi, koji je ispravan način pisanja navedenog pojma?,
    2. Druga riječ koju koriste Hrvatskim šumama je “prorijeda”, naime jasno mi je da šumu treba “prorijediti”, ali nije li prefiks “pro” dio latinskog jezika i shodno tome bi trebalo pisati “proreda”, što bi značilo “unutar ili kroz redove”?
    3. U Hrvatskom književnom jeziku se za umjesto riječi “vazduh” (što bi značilo sveprisutni duh), koristi riječ “zrak”. No, istovremeno u našem jeziku se nekada koristila riječ “uzduh” a danas je u uporabi riječ “vazdazelena” očito s dijelom riječi “vaz(s)”. Pitanje glasi, ukoliko svjesno izbjegavamo staroslavenske riječi jesmo li više Hrvati? ( iako od svih teorija o našem podrijetlu, najizglednija je da smo slaveni, iako bi silom htjeli biti germani ili nešto drugo). Osim toga u Hercegovini su često bila zastupljena imena koja imaju korijen u staroslavenskim riječima, poput Spasoje, Dušan, Miloš i sl., s tendencijom izbacivanja istih jer ih koriste i pravoslavci.

    • Author
      Editor.hr 23.03.2016. Komentiraj

      Dragi Pavle,

      Zahvaljujemo Vam na ovome vrlo, vrlo zanimljivom komentaru. Krenimo redom:
      1. Kada kažete našem jeziku, nejasno je mislite li zapravo na hrvatski ili na srpski jezik. Glagolske imenice iskorišćavanje i korišćenje te oblici iskorišćen i korišćen karakteristične su upravo za srpski jezik i s hrvatskim jezikom nemaju baš nikakve veze. To što se glagolska imenica iskorišćavanje učestalo koristi u službenim aktima Hrvatskih šuma nije nikakav pokazatelj niti nas posebno čudi jer Hrvatske su šume državna institucija koja zapošljava jako velik broj ljudi različitih profila i naobrazbe. Pitanje je dakle kome je dopao zadatak napisati predmetne tekstove te je li uopće riječ o njihovu zaposleniku ili pak o kakvome vanjskom suradniku. No jedno je sigurno, spomenuti službeni akti Hvatskih šuma nažalost nisu prošli stilsku lekturu na hrvatskome jeziku, barem ne kvalitetnu i temeljitu.
      2. Pravilno je svakako proreda, vjerojatno je autor prorijede netko tko misli da su riječi bez je i ije srbizmi (a oglušio se na iskorišćavanje?!).
      3. Imenica vazduh danas je doista karakteristična za srpski jezik, dok je u hrvatskome jeziku pravilno reći i pisati zrak. Uzduh je također pravilno reći i pisati, no ta se imenica danas u hrvatskome jeziku smatra arhaizmom i rijetko se može čuti u govornika hrvatskoga jezika. Upoznati smo s činjenicom da današnji osnovnoškolski udžbenici preferiraju vazdazeleno drveće i šume te pojedini nastavnici čak nižim ocjenama ocjenjuju učenike koji u svojim testovima rabe pridjev zimzelen. Moramo priznati, s time se ni najmanje ne slažemo, i to iz više razloga. Prije svega, ne vidimo ništa sporno u pridjevu zimzelen, koji jasno predočuje kako je riječ o nečemu što je i zimi zeleno. Nadalje, prilog se vazda u hrvatskome jeziku također smatra arhaizmom, zastarjelom riječju. Uobičajeno se umjesto njega danas rabi prilog uvijek (iako se ni vazda ne smatra pogrešnim) pa nam je nejasno zašto je autor (-ica) te kovanice rabio prilog vazda. Mišljenja smo da je i nova kovanica vazdazelen ugurana u današnji hrvatski jezik kao nešto što bi trebalo biti više hrvatsko u odnosu na pridjev zimzelen koji je karakterističan možda za srpski, ali i za još neke slavenske jezike. A ljudi se onda često (nažalost i brojni nastavnici hrvatskoga jezika) povode inercijom idući linijom manjeg otpora te biraju propisanu riječ ispred zdravorazumske.
      O temi tko je više, a tko manje Hrvat pak ne želimo raspravljati jer, kako smo već više puta naveli, „ne želimo politiku u svoju butigu“. Mi se hrvatskim jezikom bavimo na drugi način, isključivo profesionalno te ne propagiramo nikakvo desničarstvo ni purizam, iako volimo svoj jezik i s velikom mu pažnjom i ljubavlju pristupamo. Hrvatski jezik jest slavenski, to uopće nije upitno, a korijene i podrijetlo vuče iz staroslavenskoga koji je nužan za kvalitetno poznavanje današnjega standardnog jezika. O načinu pak odabira osobnih muških i ženskih imena u Hercegovini dalo bi se naširoko pisati, a mi smo mišljenja kako je uglavnom riječ o individualnom odabiru samih roditelja kako će nazvati svoju djecu, uz neminovan pomodni čimbenik, karakterističan za predmetne krajeve, pogotovo kada je riječ o hercegovačkim selima gdje ljudi bez prevelikog razmišljanja „prepisuju“ imena od svojih susjeda, prijatelja i poznatih… Primjeri koje ste naveli (posebice Spasoje) danas se doista smatraju izrazito srpskim imenima, iako se Dušan, Milan, Miloš i Borislav i danas mogu naći među hercegovačkim Hrvatima katoličke vjeroispovijesti.
      Iz Vašega komentara iščitavamo kako ste Vi uistinu jezični znatiželjnik, a ne bi nas iznenadilo ni to da ste diplomirani kroatist, profesor hrvatskoga jezika i književnosti… Jesmo li možda u pravu? 🙂
      Do sljedeće prilike i novoga zanimljivoga komentara, srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*