Select a page

Pekara, pekarna ili pekarnica?

Pekara, pekarna ili pekarnicaŠto je pravilno – pekara, pekarna ili pekarnica?

Sve se tri imenice – pekara, pekarna i pekarnica – gotovo ravnopravno (jednako učestalo) pojavljuju u medijima, ali u svakodnevnom razgovoru, tj. razgovornom ili kolokvijalnome jezičnom stilu pekara je ipak najzastupljenija u govornika hrvatskoga jezika.

No je li ona uistinu pravilna te što je s navedenim inačicama pekarna i pekarnica? Odgovor je zapravo vrlo jednostavan, a ovdje rješavamo nedoumice u vezi s predmetnim imenicama:

Pekara, pekarna i pekarnica nisu sinonimi, tj. istoznačnice. Pekara je prostorija ili tvornica u kojoj se proizvode proizvodi od brašna, u kojoj se mijese i peku kruh te ostali pekarski proizvodi. Pekarnica je pak prodavaonica kruha i pekarskih proizvoda, a pekarna žargonizam, kolokvijalni (razgovorni) naziv za pekarnicu.

 

Imenica je pekara tvorena sufiksom -ara koji označuje upravo prostoriju ili tvornicu u kojoj se što proizvodi (tako su npr. tvorene i imenice sušara, betonara, pečenjara…).

Imenica pekarnica tvorena je sufiksom -arnica koji označuje mjesto na kojemu se što prodaje (tako su npr. tvorene i imenice pečenjarnica, cvjećarnica, slastičarnica…). U ovakvim slučajevima norma daje prednost imenicama na -arnica u odnosu na imenice na -arna, koje ne pripadaju hrvatskome standardnom jeziku pa ih valja izbjegavati želimo li se pravilno izražavati.

Kruh se dakle mijesi i peče u pekari, a prodaje u pekarnici. Pecivo također. 🙂

P. S. Svakako bi zanimljivo bilo vidjeti znaju li prodavači (-ice) u različitim pekarnicama koja je razlika između ovih imenica te gdje zapravo oni/one uopće rade…

19 komentara

  1. Ante 16.09.2015. Komentiraj

    Kad si gladan svejedno je jesi li ušao u pekaru ili pekarnicu, ali kad se najedeš, možda će te peći savjest jer nisi ušao u onu pravu!

    • Ati Salvaro 23.05.2018. Komentiraj

      Pekarna je kao i ljekarna, standardna riječ. Na jugu se kaže kao i u Srbiji “pekara”. “Pekarnica” je novogovorna kovanica, koja do prije 20 godina nije postojala, a izvedena je uniformiranjem “pekarne” u deminutivni oblik, da bi bila nalik ostalim “-icama”.

  2. Author
    Editor.hr 16.09.2015. Komentiraj

    Dragi Ante,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru. Drago nam je što ste podijelili svoje razmišljanje s nama, no to ipak nije tema ovog članka. O ovome što ste napisali dalo bi se raspravljati sa sociološko-psihološkoga i/ili gastroekonomskog stajališta, a mi se u svojim rubrikama bavimo hrvatskim jezikom…
    Do sljedeće prilike, srdačno Vas pozdravljamo.

    Vaš,

    Editor.hr

  3. U pekarnicama se ponekad na nekoliko uređaja i peče nešto od njihovih proizvoda osim onih koje im dostavljaju iz centralne pekare. Tako da ponekad prodavačice imaju pravo ako kažu da rade u pekari iako su u trgovini s pekarskim proizvodima. Nije li tako? 🙂

    • Author
      Editor.hr 18.09.2015. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom javljanju i vrlo zanimljivom promišljanju. Smatramo da ipak niste u pravu jer riječ je o pekarnicama, dakle prije svega prodavaonicama kruha i pekarskih proizvoda u sklopu kojih se nalaze predmetne peći. Budući da je pekara prostorija ili tvornica u kojoj se proizvode proizvodi od brašna, jasno je da u navedenom slučaju nije riječ o zasebnoj prostoriji ni o tvornici. Posrijedi je uglavnom samo nekoliko peći koje se nalaze u pekarnicama. Ako pak pekarnica ima zasebnu prostoriju u kojoj se mijese i peku kruh te ostali pekarski proizvodi, što je vrlo često slučaj, onda je upravo ta prostorija pekara.

      Vaš

      Editor.hr

  4. Sonja Jovanovac 18.09.2015. Komentiraj

    Poštovani,
    ponudili ste vrlo zanimljiv izbor za raspravu. Priklanjam se standardu hrvatskoga jezika koji razlikuje pekaru od pekarnice. Ali, na istom prostoru može se naći i pekara i pekarnica. Donose brašno iz mlina, peku pekarske proizvode i u prednjem dijelu tog “pogona” prodaju pekarske proizvode. Radi li se u tom slučaju o pekari ili pekarnici? Takvih primjera ima podosta. Za razliku od Lidla ili Kauflanda, Konzum nema pekare, već pekarske proizvode dostavlja iz Mlinara – središnje pekare.
    Srdačno,
    vaša vjerna čitateljica

  5. Author
    Editor.hr 18.09.2015. Komentiraj

    Draga Sonja, naša uistinu vjerna čitateljice,

    Opet ste nas vrlo ugodno iznenadili svojim komentarom i načinom na koji razmišljate o hrvatskome jeziku. Odgovor na Vaše zanimljivo pitanje zapravo bi bio jednak ovome koji smo ponudili Dadi Mariću, još jednome našemu vjernom čitatelju, u komentaru iznad Vašega.
    Valja dakle razlikovati pekarnicu koja u sklopu prodajnoga prostora sadrži jednu ili više peći od one koja ima prednji (prodajni) i stražnji (pekarski) dio. Sadrži li pekarnica dva odvojena dijela, onda se taj stražnji dio, odnosno pogon može smatrati pekarom, naravno pod uvjetom da on primarno služi za to da se u njemu mijese i peku kruh te ostali pekarski proizvodi.
    Prednji dio svakako je pekarnica, no pekarnicom bismo nazvali i cijeli taj sustav (prvi i drugi, tj. prednji i stražnji dio zajedno) jer ipak je taj prvi, prodajni dio izložen – on je temelj i nositelj cijeloga proizvodno-prodajnoga kompleksa. U stražnji dio, tj. pekaru, pristup ipak imaju samo zaposlenici, dok kupci i prolaznici mogu samo nagađati što se u njemu nalazi i radi.
    Veselit će nas također i ako nam naša vjerna čitateljica, dokazana jezična radoznalka, ponekad predloži neku temu koju bi voljela da obradimo u nekom od naših sljedećih članaka!

    Vaš

    Editor.hr

  6. Sonja Jovanovac 18.09.2015. Komentiraj

    Hvala na uvjerljivom odgovoru! Ipak mi zapravo zalazimo u pekarnicu a ne u pekaru. Iznimno, kada trebamo ispeći poveći komad janjećeg ili prasećeg mesa za veliki broj uzvanika, onda idemo u pekaru i tada posluži i kao pečenjarnica (!).
    Ranije sam predložila raspravu o tome kada upotrijebiti glagol spadati a kada pripadati.
    Također me zanima ispravna upotreba glagola slagati. Primjerice, je li ispravno kazati: slažem se ili suglasan sam? Tko se s kim ili s čim slaže ili na koga ili što se slaže. Pri tome ne mislim na glagol slagati kada netko nekome nešto slaže odnosno ne kaže istinu.
    Srdačan pozdrav!

    • Author
      Editor.hr 18.09.2015. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Zahvaljujemo Vam i na vrijednome komentaru našeg odgovora. Jednim dijelom ste u pravu, no pročitate li pažljivije ovaj naš članak, vidjet ćete da je pečenjarnica mjesto na kojemu se prodaje, u ovom slučaju, pečena janjetina ili prasetina.
      Iznimno, dakle, kada trebamo ispeći poveći komad janjećega ili prasećeg mesa za veći broj uzvanika, onda idemo u pekaru te nam ona tada posluži i kao pečenjara. Prihvaćamo izazov, glagolima slagati se i suglasiti se uskoro ćemo posvetiti jedno naše zrnce znanja! Zasigurno će biti vrlo zanimljivo….

      Vaš

      Editor.hr

  7. Sonja Jovanovac 21.09.2015. Komentiraj

    Hvala na još jednom zrncu znanja. Napravila sam pogrešku, mislila sam na pečenjaru, kako ste nas i podučili. No, što drugo reći doli sljedeće: eto tako mi znatiželjnici prikupljamo od vas zrnce po zrnce znanja. A puno zrnaca pravo je bogatstvo znanja!
    Srdačno,
    Sonja Jovanovac

  8. Author
    Editor.hr 22.09.2015. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Nismo ni sumnjali da je riječ o slučajnoj pogreški nastaloj najvjerojatnije uslijed pisanja u žurbi. Naša vjerna čitateljica i istinska jezična radoznalka već je više puta pokazala i dokazala kako je kvalitetna i pažljiva čitateljica koja marljivo prikuplja i upija zrnce po zrnce znanja na svojemu putu do pravoga bogatstva znanja… U prilog tome ide i Vaš odabir imenice pogreška uz moguću inačicu greška, o čemu smo također pisali u jednom od naših zrnaca (Greška ili pogreška?) još 19. studenoga 2014. godine.
    Naš je mali savjet samo ubuduće birati glagol poučiti umjesto glagola podučiti, koji u hrvatskome standardnom jeziku nije dobrodošao.
    Zahvaljujemo Vam i na ovome komentaru te se jako veselimo svakom sljedećemu.

    Vaš

    Editor.hr

  9. Ana 15.10.2015. Komentiraj

    Poštovani,

    referirala bih se na Vaš posljednji odgovor odnosno mali savjet, kako ga sami nazivate, a vezano za glagole poučiti i podučiti. Naime, sugerirate da je, ako govorimo o standardu, bolje upotrijebiti glagol poučiti nego podučiti, no što je s imenicama pouka i poduka? Nemaju li one različito značenje pa nemaju li onda i ova dva glagola različito značenje?

    Unaprijed hvala na odgovoru,

    Ana D.

  10. Author
    Editor.hr 16.10.2015. Komentiraj

    Draga Ana,

    Zahvaljujemo Vam na ovome vrlo, vrlo zanimljivom komentaru. Vjerojatno ni ne znajući, otvorili ste jedno vrlo škakljivo, diskutabilno i široko područje te nas pritom ugodno iznenadili. Hrvatski je naime jezik pun nedorečenosti i nedosljednosti, i zapravo je još u procesu standardizacije. Upravo je zbog toga vrlo nezahvalno govoriti o hrvatskome standardnom jeziku, odnosno hrvatskome jezičnom standardu. Hrvatski jezik još uvijek nema svoj normativni rječnik, koji s velikim nestrpljenjem iščekujemo, o čemu smo već više puta pisali u svojim člancima. Anićev rječnik hrvatskoga jezika nije normativan. nego samo bilježi „stanje zabilježeno na terenu“ u trenutku nastanka svakog od pojedinih izdanja. Donedavno je na tržištu kolalo, tj. u knjižarama se moglo kupiti čak šest različitih pravopisa hrvatskoga jezika. Situacija se konačno trebala promijeniti izlaskom novoga „Hrvatskog pravopisa“ Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, no po mišljenju brojnih jezikoslovaca pa tako i našemu skromnome mišljenju, njime ipak nisu otklonjene sve jezične dvojbe niti su obuhvaćeni i razrađeni svi jezični problemi i nedosljednosti koji su zjapili otvoreni do njegova izlaska. Mi smo stoga i danas skloniji nekim starijim izdanjima pravopisa i jezičnih savjetnika koji nude kudikamo opširnije rječnike i pojašnjenja jezičnih problema, što smatramo i nužnim u slučajevima kada službeni pravopis „šuti“.
    Da ne duljimo suviše, glagolu poučiti u jednom od takvih savjetnika daje se prednost u odnosu na glagol poudučiti, uza savjet kako je glagol podučiti zapravo suvišan u hrvatskome (standardnom) jeziku. Isti je slučaj i s relevantnijim pravopisima hrvatskoga jezika iz druge polovice 90-ih godina prošlog stoljeća čiji izlazak koincidira s vremenom izlaska spomenutoga savjetnika.
    Novija pak literatura ima vrlo šareno pojašnjenje predmetnih dvaju glagola. Dok neki od novijih pravopisa bilježe oba glagola navodeći značenjsku razliku među njima (podučavati = instruirati, drugo je poučavati), jednako tako ne bilježe značenje obaju glagola, tj. u ovom slučaju glagola poučiti/poučavati. Jednako je s imenicama pouka i poduka. Isti noviji pravopisi bilježe obje imenice, no nude značenje samo imenice poduka (instrukcija, drugo je pouka).Službeni pak Institutov Hrvatski pravopis ne bilježi nijednu od ovih imenica ni glagola, uz napomenu kako se pravopisnome rječniku nalaze samo riječi s kojima je povezan kakav pravopisni problem.
    Veliki rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića nudi znatno bogatije pojašnjenje svih spornih imenica i glagola. Po njemu glagol poučiti ima dva osnovna značenja: 1. dati pouku komu (~ u matematici), 2. pridonijeti čijem iskustvu (život će te poučiti ~ život donosi iskustvo i sklonost). Glagol podučiti po Aniću također ima dva osnovna značenja: 1. dati poduku, 2. podučiti se = izvući poduku (iz čega). Nama iskreno nije baš najjasnija ova povratna inačica (podučiti se), tim više jer Anić nudi i nesvršeni oblik glagola, tj. podučavati koji po njemu također ima dva osnovna značenja: 1. učiti koga, davati poduku, instruirati, davati satove, 2. u drugom značenju upućuje nas na glagol podučiti. Značenje je imenice poduka po Aniću: „davanje znanja komu u obliku raznih oblika nastave (davati poduku); instrukcije, podučavanje“, a imenice pouka: „spoznaja stečena iskustvom (to mi je pouka); izvući pouku = spoznati i upamtiti što“.
    Kao što vidite, različit pristup tumačenju i/ili ignoriranju spornih imenica i glagola može jako zbunjivati jezičnog znatiželjnika, a mi smo stoga pribjegli savjetnikovu rješenju i jednostavno dali prednost glagolu poučiti u odnosu na glagol podučiti. Slična je situacija i s glagolima smrznuti i zamrznuti, no o tome ćemo nekom dugom prilikom… Nadamo se da ste pročitali i druge naše članke te da ste čitajući ih naučili ponešto o hrvatskome jeziku, da ste izvukli kakvu vrijednu pouku. Do sljedeće prilike srdačno Vas pozdravljamo.

    Vaš

    Editor.hr

  11. Sonja Jovanovac 16.10.2015. Komentiraj

    Poštovani, ako smijem išta dodati u prilog ovih dviju imenica koje su po nekima sinonimi, a po drugima nisu, onda bih se priklonila Anićevom rječniku. Pouka jeste rezultat poduke. S obzirom na trajanje radnje glagolski oblici mogu biti nesvršeni i svršeni. No želimo li pravilno upotrijebiti ove imenice i njihove glagole, tada valja pažljivo pratiti smisao rečenice.
    Kao što rekoste, ima još puno primjera koji ukazuju na nedorečenost. Potrebno je samo odlučiti o sljedivosti hrvatskoga standardnog jezika. Primjetila sam da najnoviji hrvatski pravopis vaših autora dozvoljava fleksibilnost, što je za pohvalu. Nisam za kalupe, sve dok je jasan smisao uporabe.
    Srdačno,
    Sonja

    • Author
      Editor.hr 19.10.2015. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Veseli nas još jedno Vaše javljanje. S velikom se većinom Vaših izjava slažemo, ali stekli smo dojam kako ste nam se ovaj put javili u priličnoj žurbi i gužvi jer smo u Vašem komentaru uočili veći broj jezičnih pogrešaka i propusta, nego što smo naviknuli u prethodnim Vašim javljanjima (jeste umjesto je ili jest, primjetiti umjesto primijetiti te dozvoliti umjesto dopustiti). Nadalje, u odgovoru gospođi Ani D. ničime nismo dali naslutiti kako su imenice pouka i poduka sinonimi, dapače… Nejasno nam je također koji je to najnoviji hrvatski pravopis „naših“ autora. Zašto naših? Sa svime ostalim se slažemo, uz dodatak da bi se o kalupima u hrvatskome jeziku dalo naširoko raspravljati. Svakako Vam zahvaljujemo na još jednom komentaru te se nadamo da ćete nam odgovoriti i na ovaj naš odgovor.

      Vaš.

      Editor.hr

  12. Žaklina Načinović 27.01.2016. Komentiraj

    Najučestalija je uporaba riječi “pekara” iako se misli na pekarnicu, naravno u razgovornom stilu dopušteno je takvo izražavanje, dok u znanstvenom stilu svakako treba dobro pripaziti kada upotrijebiti naziv “pekara”, a kada “pekarnica”, slično tome su riječi “spavačica” (žena koja spava) ili “spavaćica” (odjevni predmet)…

    • Author
      Editor.hr 03.05.2016. Komentiraj

      Draga Žaklina,

      Zahvaljujemo Vam što ste svoja zanimljiva promišljanja podijelili s našim čitateljima i nama. Istina je, a i u ovom smo svojemu članku već u uvodu naveli, u razgovornomu ili kolokvijalnome jezičnom stilu pekara je najzastupljenija u govornika hrvatskoga jezika, čak i kada je riječ o pekarnici. U razgovornomu jezičnom stilu sve je naravno dopušteno, tu ne postoje zabrane, pitanje je samo tko što želi postići svojim izražavanjem. Svaki se čovjek u svojemu razgovoru može izražavati onako kako želi, no Valja znati kako je – danas pogotovo – jezik puno više od pukog sredstva komunikacije i sporazumijevanja. O jeziku je, primjerice, američki antropolog i lingvist Edward Sapir još 1921. rekao: „Jezik je najmasivnija i najobuhvatnija umjetnost za koju znamo, golemo i anonimno djelo nesvjesnih pokoljenja.“ Funkcionalnih je stilova u hrvatskome standardnom jeziku više od samo razgovornoga i znanstvenoga. Tu su još i administrativno-poslovni, novinarsko-publicistički i književnoumjetnički stil. MI smo mišljenja kako čovjek uvijek treba težiti nečemu boljemu i kvalitetnijem pa tako i u vlastitom izražavanju, bez obzira na to o kojemu je od navedenih stilova riječ. Jer kad čovjek jednom nauči kvalitetno, bogato i pravilno se izražavati, to će mu biti normalno i uobičajeno, o kojemu god od navedenih funkcionalnih stilova bila riječ. Tada će jedino svjesno i namjerno moći pogriješiti.
      Iskreno, mi ne vidimo nikakvu sličnost između pekare/pekarne i pekarnice te spavaćice i spavačice. Nepoznavanje i neuviđanje razlike između spavaćice i spavačice znači samo jedno: nedostatak osnova pismenosti.Jer č i ć jesu upravo to – osnove pismenosti.
      Jako nas je razveselio Vaš komentar te Vam se ispričavamo što Vam tek sad – zbog tehničkih poteškoća s portalom – odgovaramo na nj.

      Vaš

      Editor.hr

  13. Lidija 28.01.2016. Komentiraj

    Za prostorije u kojima se prodaje neka vrsta predmeta u hrvatskom jeziku postoji niz imenica: pekarna/pekarnica, zlatarna/zlatarnica, voćarna, cvjećarna/cvjećarnica, ljekarna, ali i mesnica, ribarnica.
    Budući da se u prošlosti govorilo “ići k peku/pekaru/mesaru/zlataru”, možda je nastanak imenice vezan za osobu (pekar, mesar, zlatar). I danas se vezujemo uz osobe koje nam pružaju usluge (npr. ići frizerki, liječniku, zubaru), a ne pada nam na um zamjenjivati te riječi imenicama koje znače prostor. Možda je problem u odnosu koji imamo – bliska nam je frizerka jer nam radi frizuru, a pekar ili prodavačica peciva samo je jedna u nizu brojnih sličnih/istih prodavača. Očito smo se, kroz povijest, odlaskom u veće gradove gdje je puno pekarnica, udaljili od svog jednog mjesnog pekara, pa nam odgovara upotreba imenice koja znači prostor umjesto navođenja osobe – pekara.
    Na mjesto riječi pekarna/pekarnica često dolazi pekara, što nije ništa drugo nego olakšavanje izgovora (pekara je lakše reći nego pekarna). Kad će se početi govoriti zlatara umjesto zlatarna, treba pričekati, a u nekim slavenskim jezicima već ćete ju naći.

  14. Author
    Editor.hr 05.05.2016. Komentiraj

    Draga Lidija,

    Zahvaljujemo Vam na ovome vrlo zanimljivom komentaru i promišljanju o predmetnoj temi. Mi smo u ovome svome članku naveli koji su termini pravilni u hrvatskome standardnom jeziku i u kojim je slučajevima koji od njih ispravno rabiti. Jasno je da kolokvijalni jezični stil uglavnom teži jednostavnijemu, pojednostavljenom izgovoru pa stoga ni ne čudi činjenica da je pekara najrasprostranjenija i najčešća od gore navedenih inačica. Zanimljiva je Vaša teza o kokoši i jajetu. U hrvatskom se jeziku izvedenice uglavnom tvore od glagolskih osnova, no mi se ovdje ne bavimo analogijom riječi, što je vrlo, vrlo široko i zahtjevno područje.
    U svakom slučaju, jako nam je drago što ste nam se javili ovim svojim komentarom, već se veselimo i sljedećemu… 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*