Select a page

Ovaj bol ili ova bol?

Ovaj bol ili ova bolJe li bol imenica muškoga ili ženskog roda?

Ovo iznimno zanimljivo jezično pitanje postavila nam je u komentaru članka „Elektronska pošta ili elektronička pošta?“ u istoj ovoj rubrici naša čitateljica Sanja još 17. rujna 2014. godine.

S obzirom na to da samo rijetki jezični znatižaljnici zapravo znaju odgovor na nj, a doista je riječ o vrlo, vrlo zanimljivome jezičnom pitanju, odlučili smo uvrstiti ga u našu rubriku Zrnca znanja

Naša čitateljica Sanja bila je mišljenja kako bi se imenica bol trebala upotrebljavati isključivo u ženskom rodu, a zanimalo ju je i kako se ona sklanja, tj. mijenja po padežima. Čitajući prijevod knjige „Braća Sisters“ kanadskog pisca Patricka deWitta (Fraktura, 2013.), naišla je na primjere upotrebe predmetne imenice i u muškome i u ženskom rodu, primjerice:

 

– „osjetio sam oštar bol u palcu lijeve noge“

– „vrisnuo sam od bola“

– „oštra bol proparala mi je tijelo“

– „mogao bih vam izvaditi sve zube, a da ne osjetite ni najmanju bol“

– „bila je u transu od boli i od strave“

 

Sanja nas je bila ugodno iznenadila svojim zanimljivim pitanjem i prijedlogom za jedno od naših zrnaca, a mi smo zaključili kako je riječ o vrlo sofisticiranoj jezičnoj znatiželjnici, i to ne samo zbog zanimljivoga jezičnog pitanja koje nam je postavila, nego i zbog njezina odabira literature koju čita.

 

Evo i odgovor na predmetno pitanje:

U hrvatskom se jeziku razlikuje bol u muškom rodu od boli u ženskom rodu. Dakle, pravilne su obje inačice, koje ipak imaju značenjsku razliku.

Bol u ženskom rodu (ova bol) znači „osjećaj duhovne patnje i trpljenja“, a sklanja se ovako: G boli; I boli/bolju, dok je plural (množina) N boli, G boli.

Bol u muškom rodu (ovaj bol) znači „osjet tjelesne patnje i trpljenja“, a sklanja se ovako: G bola; I bolom, dok je plural N bolovi, G bolova.

Pročitavši pažljivo Sanjin tekst, nama je na pamet prvo pala pjesma „Ti si sav moj bol“ Ekatarine Velike, kultnoga beogradskog alternativnog rock-sastava… 🙂

 

Ne zaboravite, Zrnca znanja koncipirana su po sustavu pitanja i odgovora, a u njima obrađujemo najaktualnija jezična pitanja od kojih nam mnoga postavljaju upravo naši čitatelji. Odgovori su bazirani uglavnom na službenome hrvatskom pravopisu, no po potrebi se kao i u Nepismenostima našim svagda(š)njima i Jezičnoj škrinjici koristimo brojnom drugom stručnom literaturom – jezičnim savjetnicima, rječnicima i ranijim pravopisima.

Svrha je i ove naše jezične rubrike potpuno besplatna edukacija te jezično osvješćivanje i obogaćivanje vas, posjetitelja naših stranica.

 

18 komentara

  1. Sonja 02.05.2016. Komentiraj

    Poštovani,
    Pročitala sam ovu zanimljivu raspravu i potaknula me da se uključim. Moja je spontana reakcija: bol je imenica ženskoga roda. Prijevoditelj djela spomenutog književnika nije ni razmišljao o tom pitanju. Možda bi drugi prevoditelj drugačije preveo. Mislim da ne drži vodu teorija o postojanju boli u muškom i ženskom rodu. Možda se odgovor nađe u Tadijanovićevoj zbirci “Srebrne svirale”, primjerice u pjesmi “Može li čovjek…”. No Tadijanović nije to jedini primjer.
    Usput rečeno, nisam čula da postoje dvospolne imenice…
    Srdačan pozdrav,
    Sonja

    • Author
      Editor.hr 03.05.2016. Komentiraj

      Draga Sonja,
      ¸
      Uistinu nećemo pretjerivati ako kažemo da smo se brinuli gdje ste i zašto nam se ne javljate. Navikli ste nas na svoje redovite, zanimljive komentare pa se svaki put kada nam se ovako dugo ne javite malo zabrinemo i pitamo gdje ste…
      U pravu ste, u hrvatskome jeziku ne postoje dvospolne imenice, no zato i te kako postoje dvorodne. Određeni autori kao primjere navode čar i draž, no te imenice (za razliku od boli i bola) nemaju značenjsku razliku, nego ih je samo ispravno rabiti u muškome i ženskom rodu. Druga su pak priča i vrlo opširna tema složeni odnosi između gramatičkoga i referencijalnog roda i rodne kolebljivosti (npr. ona/onaj varalica Sandra opet je došla/došao, onaj/ona varalica Goran opet je došao/došla…), no time se nećemo ovdje sustavnije baviti. Za takvu su temu i prostorni okviri naših blaga u Jezičnoj škrinjici prilično diskutabilni jer bi takav tekst iziskivao više desetaka kartica.
      Dragutin Tadijanović u svojoj pjesmi „Može li čovjek…“ spominje srce slomljeno od boli, što podrazumijeva duhovnu bol, dakle „osjećaj duhovne patnje i trpljenja“. Tadijanović je dakle unatoč pjesničkoj slobodi ispravno upotrijebio imenicu bol u ženskom rodu, za razliku od prevoditelja (-ice) spomenute knjige „Braća Sisters“ Patricka deWitta koji očito uoće nije razmišljao o njezinoj dvorodnosti.
      Također, napominjemo kako mi nismo znanstvena, etimološka institucija koja se bavi razmatranjem teorija o postojanju određenih modela u hrvatskome jeziku, mi smo prevoditeljsko-lektorski centar koji nastoji svoje znanje na najbolji mogući način primijeniti u praksi te ga nesebično prenijeti svojim čitateljima, jezičnim znatiželjnicima. Jedini razlog zašto to činimo jest ljubav prema jeziku i želja da se što veći broj ljudi pravilno koristi hrvatskim jezikom. Dakle, ljubav i zadovoljstvo. 🙂
      Trebamo li uoće istaknuti da ste nas razveselili svojim komentarom i ponovnim javljanjem?

      Vaš

      Editor.hr

  2. Aaaaa, koji članak! Potpuno me oduševio. Svaka čast Editore. Mada će mi trebati vremena da pohvatam kada je bol muška, a kada ženska. Ovo s boli kada je duhovne prirode baš pristaje ženama kao emocionalnijem spolu, dok je muška bol, ono baš tjelesna (gladijatori, ratnici…) 🙂

    No, sada pitanje. Ako je stolac muškoga roda, što je s foteljom? U jednom prijevodu filma sam zapazio da piše: – Sjedni na ovaj fotelj. Je li to pravilno, ili je opet uložen preveliki trud da se hrvatski razdvoji od srpskoga na svaki mogući i nemogući način?

    Kad smo već kod toga, sjećate li se moga pitanja i vašeg odgovora vezano za hljebovac? Evo ga, na TV-u sam sada čuo da ga izgovaraju kruhovac 🙂 Jednostavno je prevelika želja, kao što sam gore naveo, da se pokuša naći što zapadnije rješenje za slučajne „zalutale“ riječi koje bi mogle primirisati na istočnu stranu 🙂

    Ne znam je li trenutak pitati je li istina da zapešće potječe od korijena riječi pesnica – iza pesnice – zapešće. Ako da, onda imamo još jedan problem i trebalo bi žurno to preimenovati u „zašakje“ ili „zašačje“ 🙂

    • Author
      Editor.hr 11.05.2016. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Zaista je uvijek poseban osjećaj pročitati neki Vaš komentar! Iako smo već više puta to istaknuli, jednostavno moramo to reći. Hvala Vam na pohvalama koje ste dodijelili ovome našem članku, vrlo je ugodno i poticajno pročitati tako nešto… 🙂
      Evo nekoliko primjera kada je pravilno imenicu bol rabiti u muškome, a kada u ženskom rodu:
      – Naglo se ustavši, osjetio je snažan bol u predjelu donjeg dijela leđa.
      – Od velike boli, duša joj se cijepala na tisuće dijelova.
      – Ranjen strijelom u lijevu nogu, od snažnog je bola jedva hodao.
      – I četiri godine nakon nesreće, bol zbog gubitka roditelja bila je neizdrživa.

      Iskreno se nadamo da nakon ovih primjera više nećete imati dvojbe kada trebate rabiti mušku, a kada žensku bol…. 🙂
      U hrvatskome je jeziku fotelja isključivo imenica ženskoga roda. Inačicu pak fotelj pronalazimo u nekim europskim jezicima, a nama najbliži je možda slovenski. U poljskome je i mađarskom primjerice jeziku fotel.
      Zaista ne znamo zašto su na hrvatskoj nacionalnoj televiziji hljebovac preimenovali u kruhovac. Ako netko još ima bilo kakve dvojbe u vezi s nazivom predmetne biljke, toplo mu/joj preporučujemo naš članak „Pekara, pekarna ili pekarnica?“ s pripadajućim vrlo zanimljivim komentarima, objavljen kao zrnce znanja u istoj ovoj rubrici još 13. rujna 2015. godine. Izgleda da je odista prevelika želja da se pokuša naći što zapadnije rješenje za slučajne, „zalutale“ riječi koje bi mogle primirisati na istočnu stranu…
      Imenica zapešće uistinu potječe od imenice pesnica, koja je inače vrlo korektna i sasvim dobrodošla u hrvatskome (standardnom) jeziku pa nema nikakvoga razloga preimenovati je na bilo koji način u nešto drugo. Pesnica je zapravo stisnuta, zatvorena šaka, dok je šaka (anatomski) dio ruke od zaglavka do vrha prstiju… Do sljedeće prilike, srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  3. Sonja 05.05.2016. Komentiraj

    Poštovani,
    Ponajprije, zahvaljujem na lijepim riječima kojima ste izrazili zabrinutost zbog toga što se ne javljam.
    Drago mi je što nas veže nešto zajedničko, a to su ljubav prema jeziku i zadovoljstvo u raspravama iz kojih se puno toga nauči.
    Kada je riječ o pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika, ja sam jedna znatiželjnica.
    Volim dinamične rasprave, a još više dobre i konstruktivne pouke. Nisam profesorica hrvatskoga jezika, nisam ni prevoditeljica
    Neke osobe, kad uđu u novi prostor, odmah zapaze ima li biljaka, jesu li smještene na pogodnome mjestu.
    Tako je i sa mnom.
    Primijetila sam da u novije vrijeme na nekim portalima ima gramatički i stilski ispravnih tekstova. Veselilo bi me da su u kontaktu s vama.
    Eh, sjetila sam se jedne riječi koja mi ne da mira. U nekim krajevima piju pivo, a u drugima pivu. Koje je ispravno?
    Hvala na odgovoru, uz srdačan pozdrav!

  4. Author
    Editor.hr 12.05.2016. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Zahvaljujemo Vam na ponovnom javljanju. Očito imamo mnogo toga zajedničkoga, stvarno nam je veliko zadovoljstvo diskutirati s Vama o jeziku i jezičnim temama, a svaki nas Vaš komentar jako razveseli i potakne na daljnji rad i nastojanje.
    Pivo je vrlo stara riječ slavenskoga podrijetla i pripada malobrojnoj skupini imenica srednjeg roda koje završavaju na -ivo (npr. gnojivo, streljivo, štivo, tkivo). Pivo je dakle imenica srednjega, nikako ženoskog roda. Piva je zapravo imenica pivo u genitivu (koga, čega?) jednine. Čega nam je ponestalo? Ponestalo nam je piva. Jedva čekamo sljedeći Vaš komentar! 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  5. Dalibor 14.05.2016. Komentiraj

    Divno. Sada imam službenu dozvolu Editora da puknem pesnicom o stol i da mi nitko za to ne prigovori. Ne znam zašto se to smatra srbizmom…

  6. Author
    Editor.hr 16.05.2016. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Baš ste nas razveselili ponovnim javljanjem! I nas ste zaintrigirali svojim pitanjem u vezi sa šakom, odnosno pesnicom. Proučivši još malo navedene pojmove, u određenoj smo starijoj literaturi pronašli kako se umjesto termina pesnica doista preporučuje šaka kao bolje rješenje. No riječ je o literaturi objavljenoj sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, kada se iz hrvatskoga jezika još uvijek prilično intenzivno pokušavalo protjerati sve što (možda) ima prizvuk srpskog ili istočnoga. Danas se hrvatski jezik ipak prilično odmaknuo od takvog modela čuvanja vlastite samosvojnosti i vlastita identiteta pa je tako vrlo jasna i distinkcija između šake i pesnice, dvaju termina koji imaju svoje mjesto u hrvatskome jeziku. Mi smo Vam u prošlom odgovoru na Vaš komentar napisali koje je anatomsko značenje šake, a sada Vam navodimo koja su još značenja imenice šaka zabilježena među govornicima hrvatskoga jezika:
    1. količina koja može stati u stisnutu šaku (šaka brašna, šaka pijeska…);
    2. mali broj ljudi (šaka ljudi, šačica ljudi);
    3. biti u čijim šakama (biti u nečijoj vlasti);
    3. golih šaka (nenaoružan, nespreman na borbu);
    4. doći do šaka (doći do fizičkog obračuna);
    5.izvući se iz nečijih šaka (spasiti se od nekoga);
    6. ispustiti iz šaka (izgubiti vlast nad čime, izgubiti kontrolu nad čime);
    7. i šakom i kapom (dijeliti, davati jako puno);
    7. pasti, dopasti šaka (pripasti, pasti pod nečiju vlast; dobiti batine od nekoga);
    8. pljunuti, huknuti u šake (prionuti na posao);
    9. ostati, vratiti se praznih šaka (ne dobiti ništa);
    10. propustiti koga kroz šake (istući, izudarati koga);
    11. punom šakom (davati izdašno, darežljivo, ne žaleći);
    12. puna šaka brade (izraz za veliko zadovoljstvo);
    13. stezati, stiskati šake (biti ogorčen);
    14. šaka jada (sitan, slab čovjek; nešto malo, bezvrijedno, zanemarivo);
    15. šaka u oko (doslovno udarac šakom u oko kao organ vida u fizičkom obračunu; vrlo ružan prizor od kojeg se zapravo očekuje sklad i ljepota, vizualna povreda ukusa).
    Zanimljivo, zar ne?

    Vaš

    Editor.hr

  7. Dado 16.05.2016. Komentiraj

    Okej, dakle ipak ću udariti šakom o stol i čekati da netko promijeni Fakultet računarstva (koji nam je ostao od vremena jezičnog suživota), kao i da osmisli novi nativ za zapešće kao npr. moji prijedlozi zašakje, zašaklje ili zašačje 🙂

    • Author
      Editor.hr 27.05.2016. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Slobodno udarite šakom o stol! Mi također s nestrpljenjem čekamo da netko promijeni naziv Fakulteta računarstva konačno u Fakultet računalstva. Računarstvo je nastalo od srpske imenice računar, dok je u hrvatskome jeziku pravilno reći i pisati računalo. Stoga bi izvedenica pravilno glasila kako smo i naveli – računalstvo. Želimo li se pravilno služiti hrvatskim standardnim jezikom, računalo je najpravilnija opcija. Kompjutor također može doći u obzir, ali tek kao druga opcija i poželjno je kad god je to moguće zamijeniti ga računalom, dok je kompjuter apsolutno neprihvatljiv u hrvatskome standardnom jeziku i nužno je uvijek zamijeniti ga po mogućnosti računalom ili ako ne, onda barem kompjutorom. Zapešće je pak sasvim korektna imenica u hrvatskome jeziku i nema nikakva razloga mijenjati je na bilo koji način drugom riječju.

      Vaš

      Editor.hr

  8. Sonja 21.05.2016. Komentiraj

    Opet o imenicama dvorodnog značenja! Pročitah maloprije članak pod naslovom: ” Ovo je junačina koja je nasrnula na djevojku koja je zaustavila Markićkinu povorku” (isprika zbog početnih gornjih navodnika).
    Zar ne bi bilo ispravno pisati o junačini u muškome rodu, jer se iz priložene fotografije članka zna o kojem je spolu riječ?

    Usput ću se osvrnuti na raspravu o šaci. Iz navedenog je očito da je šaka kadgod i mjera za količinu nečega. Medicinari, veterinari i agronomi koriste u značenjskom smislu pešće i zapešće (lat. carpus i metacarpus). Može i ručje i doručje, ali nikako zašaklje ili začašje. Ipak, Dalibore, lupajte šakom a ne pesnicom o stol. Šaka – riječ turskoga podrijetla – odavno je uvučena u hrvatski jezik, bilo kolokvijalni, književni ili pak standardni hrvatski jezik.
    Pozdrav,
    Sonja

    • Author
      Editor.hr 27.05.2016. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Neopisivo nam je zadovoljstvo vidjeti raspravu Dade i Vas, osobito nas veseli to što smo je zapravo potaknuli mi ovim svojim člankom i možda sudjelovanjem u komentarima. Sve nam to jasno daje do znanja kako smo na pravome putu te kako ovi naši članci i mogućnost komentiranja i te kako imaju smisla. Izgleda da smo uspjeli probuditi ili barem produbiti jezičnu znatiželju svojih vjernih čitatelja, što upravo i jest svrha ovih naših jezičnih rubrika. Glede pak imenica dvorodnoga značenja, već smo Vam u odgovoru na prvi Vaš komentar ovoga članka spomenuli kako su odnosi između gramatičkoga i referencijalnog roda i rodne kolebljivosti vrlo složeni te se njima zasad nećemo sustavnije baviti. No junačina koju spomenuste može biti i muškoga i ženskog roda, pravilno je oboje. Baš kao što je pravilno reći i pisati ovi kolege i ove kolege za plural. Slažemo se i s Vašom opservacijom u vezi sa šakom.
      Moramo biti iskreni, naši su nam članci bez Dadinih i Vaših komentara postali čak suhoparni te zaista s nestrpljenjem iščekujemo svaki vaš komentar (ovdje smo svjesno pisali vaš s malim početnim slovom jer mislimo na vas oboje) koji im daje dodatnu draž i zanimljivost…. 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  9. Dado 21.05.2016. Komentiraj

    Pa, naravno Sonja. U prilog tomu ide i ime poznatog hrvatskog borca za slobodu Šaka Zulua. Nikad nitko ga nije zvao, pa čak ni nadimkom – Pesnica Zulu…

  10. Author
    Editor.hr 27.05.2016. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Ljubazno molimo pročitajte naš odgovor na Sonjin komentar odmah poviše ovoga Vašega i sve će Vam biti jasno. Iskreno, za hrvatskog borca za slobodu Šaka Zulua nismo čuli, čuli smo samo za Shaka Zulua (pravim imenom Shaka ka Senzangakhona), najvećeg poglavicu južnoafričkog plemena Zulu. No njegovo ime definitivno nema nikakve veze sa šakom ni s pesnicom…. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  11. Što ste time htjeli reći, da Šaka Zulu ne bi mogao dobiti domovnicu? Da se zove Pesnica Zulu sigurno bi ga prigrlili na istočnoj strani. Šala. Da, na njega sam mislio 🙂

  12. Author
    Editor.hr 27.05.2016. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Već dobro poznajemo Vaš specifičan smisao za humor. Bili smo uvjereni da sada već dobro znate sve o šaci i pesnici, a vi makar i u šali opet smještate pesnicu na istočnu stranu…? 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  13. Martina 02.06.2016. Komentiraj

    Veliki pozdrav svima!
    Jako poučan članak. Moram priznati da sam, kao i Sonja, bila uvjerena da je bol isključivo ženskog roda u hrvatskom jeziku. Ali zato je tu editor.hr da me razuvjeri. Hvala na novoj lekciji.
    Usudila bih se reći da su komentari još poučniji, jer editor.hr spremno i brzo odgovara na sve izazove naših komentatora. Lijepo je bilo pročitati i različite uporabe riječi šaka, kojih se odmah ne sjetiš, a zapravo se dosta koriste.
    Mislim i da bismo Daliboru trebali dati nadimak veselog duha komentatorske ekipe, jer on to zaista jest.
    Do pisanja!

    • Author
      Editor.hr 06.06.2016. Komentiraj

      Draga Martina,

      Zahvaljujemo Vam na ovome predivnom komentaru. Kao i za Sonju, moramo priznati da smo se bili malo zabrinuli i za Vas. Navikli ste nas na svoje redovite, vrlo zanimljive i kvalitetne komentare te se doista osjeća velika praznina kada nas uskratite za njih. Zahvalni smo Vam i na lijepim, vrlo poticajnim riječima hvale. Što se pak tiče nadimka našemu dragom Dadi, mi nemamo ništa protiv, trebalo bi priupitati njega slaže li se s Vašim prijedlogom… Iskreno se nadamo da će pročitati ovaj Vaš komentar i naš odgovor na nj te će se i sam oglasiti. 🙂 Jako smo sretni i ponosni što smo dobili ovako izvrsnu, vjernu čitateljicu!
      Do sljedeće prilike (kojoj se jako veselimo i s nestrpljenjem je iščekujemo), srdačno Vas pozdravljamo.

      Vaš

      Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*