Select a page

Neka bolji pobijedi

Neka bolji pobijedi, prijevod izjave OvereemaOvereem: Čudno je što Arlovski ima glavne trenere u svom kutu, ali neka bolji pobjedi, naslov je ovo članka objavljena 7. travnja 2016. na poznatom hrvatskome borilačkom portalu.

Alistair Overeem i  Andrei Arlovski trebali bi se boriti 8. svibnja 2016. na priredbi UFC Fight Night 87 u Rotterdamu.

Njihova međusobna prepucavanja putem medija već su započela, a naglasak je na podatku da će jednom od ove dvojice timskih kolega (Andreiju Arlovskom) u kutu biti oba glavna trenera, Greg Jackson i Mike Winkeljohn. Ovo je u borilačkom svijetu prilična rijetkost jer se na taj način dobiva osjećaj kako treneri favoriziraju jednog od svojih boraca (obojicu ih svakodnevno treniraju i pripremaju za mečeve).

Naravno, nije to razlog zašto se gore navedeni naslov našao u našoj rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje.

 

Razloga je više, no samo se jedan može nazvati kardinalnom jezičnom pogreškom.

 

Kardinalna jezična pogreška

Ne treba biti velikim jezičnim znalcem ni profesorom hrvatskoga jezika da bi se uočilo kardinalnu jezičnu pogrešku o kojoj je riječ. Posrijedi su osnove pisanja, odnosno osnovnoškolsko gradivo… Ne treba čovjek biti čak ni govornik hrvatskoga jezika, dovoljno je samo usporediti naslov predmetnoga članka s borilačkoga portala s naslovom ovoga našeg članka.

Glagol naime pobijediti piše se upravo ovako kako smo naveli (s ije, nikako s je). U naslovu je dakle s borilačkoga portala zapravo navedena imenica pobjeda u dativu (pobjedi), što je i te kako zbunjujuće svakomu pažljivijem čitatelju. Imenica se pobjeda piše upravo tako (s je, nikako s ije), a sklanja se u singularu ovako:

• nominativ (tko, što?): pobjeda
• genitiv (koga, čega?): pobjede
• dativ (komu, čemu?): pobjedi
• akuzativ (koga, što?): pobjedu
• vokativ (oj, ej): pobjedo
• lokativ (o/u komu, o/u čemu?): o/u pobjedi
• instrumental ([s] kim, [s] čim): (s) pobjedom.

Naravno, autor je predmetnog naslova želio reći „neka bolji pobijedi“, ali umjesto glagola pobijediti (u imperativu, zapovijednom načnu) pogrešno je – iz vlastitog neznanja i/ili nemara – upotrijebio imenicu pobjeda. I više nego dovoljno za našu rubriku Nepismenosti naše svagda(š)nje

Što reći, autor očito ne zna pravilno pisati predmetnu imenicu i glagol ili je pišući u žurbi nesvjesno pogriješio „toliko da boli glava“? Nebitno, mi smo opet dobili priliku naučiti ponešto zanimljivo o hrvatskome jeziku (ili utvrditi nešto što smo već znali). Sumnjamo da će itko tko pročita ovaj naš članak u svojemu pismu pogriješiti pišući pobjediti ili pobijeda. 🙂

 

I još…

No to nije sve (ne, nećete dobiti set noževa ni komplet kuhinjskih krpa), u naslovu bi „Čudno je što Arlovski ima glavne trenere u svom kutu…“ prikladno bilo Overeemovu izjavu (prijevod njegove izjave) proširiti umetanjem zamjenice to. Naslov bi tada glasio: „Čudno je to što Arlovski ima glavne trenere u svom kutu…“. Dake, čudno je to što, a ne čudno je što.

Naravno, svjesni smo činjenice da su autori naslova najčešće limitirani prostorom i brojem riječi, tj. slovnih mjesta, predviđenim upravo za naslove pa stoga nerijetko primjenjuju njihove skraćene varijante. Gledajući na taj način, ovo se skraćivanje može donekle smatrati opravdanim. No ovaj članak svakako nije nastao s namjerom prozivanja autora ni (nepostojećeg) lektora, nego u svrhu toga da naučimo nešto o hrvatskome jeziku.

To pak što autor nije citat Overeemove izjave stavio u navodnike smatramo njegovom osobnom slobodom izražavanja (bilo bi poželjno i pravilno da jest, ali nije nužno morao jer riječ je o naslovu), a mi smo prezadovoljni činjenicom da nije pogrešno upotrijebio polunavodnike – što je iznimno čest slučaj u hrvatskome novinarstvu, o čemu smo već nebrojeno puta pisali u istoj ovoj rubrici. Tko zna, možda je to naše pisanje urodilo plodom…

Ovo su članci u kojima smo pisali o pogrešnoj uporabi polunavodnika, koje svakako preporučujemo pročitati zanima li vas navedena tematika (svaki od navedenih naslova ujedno je i poveznica na predmetni članak):

Uoči SP ili uoči SP-a? (8. lipnja 2014.), Mali antimadridista (4. veljače 2015.), Englezi u lovu na Rakitića (24. veljače 2015.), Brojčane nepismenosti (10. ožujka 2015.), Nevolja s grudima (24. travnja 2015.), Procurila videosnimka (5. svibnja 2015.), Conor McGregor opsesija Jenne Jameson (10. svibnja 2015.), Luka Modrić i pogrešan prijevod (07. lipnja 2015.) i Glavne zvijezde UFC-a 198 (23. veljače 2016.).

Treba li uopće reći da je predmetni naslov s borilačkoga portala, zajedno s kardinalnom jezičnom pogreškom, prenio cijeli niz hrvatskih i regionalnih potrala – šireći i propagirajući tako nepismenost? Lančane reakcije u ovakvim slučajevima nisu ni najmanje zgodne…

 

Klikom na maleno srce odmah niže desno rekli ste da vam se sviđa članak „Neka bolji pobijedi“, da ga smatrate zanimljivim i korisnim. Obrazac je za komentare nešto niže, s velikim zadovoljstvom odgovorit ćemo na svaki vaš komentar. Također, bit će nam drago podijelite li ovaj članak sa svojim prijateljima i bližnjima na društvenim mrežama. Sjetite se, pozitivne vibracije i znanje valja širiti. 🙂

4 komentara

  1. Fino štivo za dobro jutro. Nego, ako smijem pitati, u rečenicama često nailazim na riječi naime, pak i sl. odvojene zarezima. Štoviše, nekako mi je logično sa zarezima jer to čitatelju koristi, osobito spikeru na radiju. U Vašim tekstovima, pak, to nije slučaj, a budući da vjerujem da je to s razlogom, volio bih čuti Vaš kratki osvrt. Naime, vjerujem da bi čitatelj bolje pročitao, a slušatelj shvatio: “Glagol, naime, pobijediti…” ili još bolje: “Naime, glagol pobijediti…”, nego: “Glagol naime pobijediti…”, zar ne?

  2. Author
    Editor.hr 15.04.2016. Komentiraj

    Dragi Davore,

    Zahvaljujemo Vam na ovome vrlo, vrlo zanimljivom komentaru. Osnovna je funkcija zareza u rečenici stanka, gdje govornik često uzima dah pri čitanju, odnosno izgovaranju. Zarezu ćemo uskoro posvetiti cijelo jedno blago za našu Jezičnu škrinjicu pa ćete o tom zanimljivome pravopisnom znaku moći doznati sve što Vas zanima. Naime je pak u hrvatskome jeziku prilog i kao takav može se i ne mora odvajati u rečenici zarezima. To ovisi o tome želite li pri izgovoru (čitanju) napraviti kraću stanku ispred i iza njega. Naše je mišljenje da je naime uglavnom suvišno odvajati zarezima kada se nalazi u sredini rečenice jer je takve rečenice najčešće lakše pročitati u jednome dahu (nego sa stankama ispred i iza ovog priloga). Prilog naime može doći i na početku rečenice, dapače, i tada ga je nužno odvojiti zarezom.
    Pak je u hrvatskome jeziku veznik koji stavlja riječ iza koje se nalazi u naglašenu suprotnost prema onome što je prethodno rečeno (nasuprot, naprotiv). Veznik pak također se može i ne mora odvajati zarezima, no uglavnom su zarezi ispred i iza njega suvišni jer se i on u rečenici lakše čita i izgovara u jednom dahu. Pokušajte izgovoriti jednu takvu rečenicu u jednom dahu te sa stankama ispred i iza veznika pak i sve će Vam biti jasno… 🙂
    Vezik pak u pravilu ne dolazi na početku rečenice.

    Vaš

    Editor.hr

  3. Martina Baričević 29.04.2016. Komentiraj

    Poučan članak, a i komentari. Slažem se s Davorom, bez obzira na izgovor rečenice. Ipak ove članke ne čitamo naglas, pa je svejedno ima li ili nema zareza. Osobno bih stavila zarez i smatram da je u tom slučaju lakše razumjeti rečenicu.

  4. Author
    Editor.hr 30.04.2016. Komentiraj

    Draga Martina,

    Zahvaljujemo Vam na još jednome zanimljivom komentaru i pohvali. Vidimo, i Vi ste se prometnuli u našu vjernu čitateljicu, i to nas jako veseli! Ponavljamo, naime je u hrvatskome jeziku prilog i kao takav može se i ne mora odvajati u rečenici zarezima, što je stvar osobnog odabira autora. Inače, u hrvatskome je jeziku prisutna tendencija da se, ako je to moguće, izbjegava nepotrebno gomilanje pravopisnih znakova pa se i mi kao lektori njome vodimo. No svakako Vam hvala što ste podijelili svoje razmišljanje o tome s našim čitateljima i nama. Iskreno, već smo se bili pitali gdje ste, zašto nam se na javljate… Sada smo uistinu zadovoljni i mirni. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*