Select a page

Napokon lijepa posjeta

Napokon lijepa posjetaNapokon lijepa posjeta i atmosfera na Maksimiru, ovako glasi naslov članka objavljena na jednom od najuglednijih i najčitanijih hrvatskih sportskih portala 28. ožujka 2015. nakon subotne (da, dobro ste pročitali: subotne, a ne subotnje) kvalifikacijske utakmice Hrvatske protiv Norveške za Europsko nogometno prvenstvo 2016. godine u Francuskoj.
Hrvatski su reprezentativci pobijedili norveške s čak 5:1, čime su si Kovačevi puleni gotovo osigurali plasman na EP! Ovo je sjajna vijest za sve poklonike hrvatske nogometne reprezentacije.

Oduševljeni smo postignutim rezultatom, ali i zadovoljni popunjenošću maksimirskog stadiona na kojem je utakmica odigrana (evidentirano je čak 23.920 gledatelja). Moramo priznati, mrvicu nam je dojam ipak pokvario gore navedeni naslov. Ako redovito pratite članke iz naše rubrike Nepismenosti naše svagda(š)nje, onda zasigurno znate da je uzrok tome imenica posjeta.

 

O pogrešnoj smo, naime, uporabi ove imenice već pisali 10. rujna 2014. godine u istoj ovoj rubrici, u članku naslovljenom „Tko je kriv za nikad manju posjetu?“, gdje smo definirali i pojasnili da je u hrvatskome jeziku posjet imenica muškoga, a ne ženskog roda. Treba li uopće naglasiti da smo prošlorujanski naslov bili zabilježili na istome sportskom portalu kao i ovaj najnoviji?

Ponavljamo, posjeta je zapravo genitiv imenice posjet u jednini te odgovara na pitanje koga, čega? (čega smo se zaželjeli? zaželjeli smo se posjeta).

U navedenom je – novom – naslovu riječ o nominativu (tko, što napokon? napokon lijep posjet) te bi predmetni naslov trebao pravilno glasiti „Napokon lijep posjet i atmosfera na maksimiru“.

Usput rečeno, za ovaj smo tjedan za „nepismenost“ već bili pripremili sasvim drugi naslov i članak, no ugledavši ovaj gore navedeni jednostavno nismo mogli odoljeti ne osvrnuti se na nj…

 

Madez ili mladezStoga za sljedeći tjedan najavljujemo „nepismenost“ pod naslovom „Madež ili mladež?” u kojoj će biti riječ o borbi između Ronde Rousey i Bethe Correije za pojas u ženskoj bantam-kategoriji UFC-a.

Naime, Ronda je Rousey već neko vrijeme neprikosnovena vladarica i prvakinja navedene kategorije UFC-a te će joj Bethe Correia dana 1. kolovoza ove godine na UFC-u 190 pokušati nanijeti prvi poraz u profesionalnoj karijeri i preoteti vrijedni pojas.

Prepucavanja su već započela putem medija pa smo tako na jednom od hrvatskih borilačkih portala zabilježili naslov „Bethe Correia: Nokautirat ću Rondu i izbiti joj mladež s lica“.

Sasvim dovoljno za jednu vrlo zanimljivu „nepismenost“.

 

 

Obrazac za komentare nalazi se nešto niže, svaki vaš komentar je dobrodošao. Smatrate li ovaj članak zanimljivim i korisnim, pozivamo vas da kliknete na maleno srce koje se nalazi također nešto niže, desno.

8 komentara

  1. Ooo, pa ne mogu vjerovati. Mislio sam da će se u ovom članku igrati na “atmosferu”. Nije li atmosfera istočna varijanta, a naša ozračje?

  2. Author
    Editor.hr 02.04.2015. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Prije svega hvala Vam na još jednom javljanju i komentaru. Nevjerojatno je kako svakim svojim komentarom uspijete otvoriti neku novu i zanimljivu temu! Atmosfera ili ozračje, pitanje je sad.
    U pravu ste, ozračje bi moglo biti bolja varijanta, no kada bismo u svojim člancima inzistirali na takvim zamjenama ujedno prvotnu varijantu proglasivši nepismenošću, vrlo vjerojatno bismo odmah bili etiketirani kao desničarski puristički portal. Budući da mi to nismo niti kanimo biti, trudimo se uvijek biti popustljivi koliko možemo, a da ne izlazimo iz suvremenih lingvističkih obrazaca i poimanja jezika.
    Izvrstan primjer za to je imenica finale, koju tako često uočavamo u naslovima sportskih rubrika i portala, a za koju bi preporučena zamjena trebala biti imenica završnica. Kada bismo takve naslove uvrštavali u Nepismenosti naše svagda(š)nje, ova se rubrika vjerojatno ničim drugim ne bi ni bavila nego samo finalima i završnicama, tim više što na takvim portalima najčešće dodatno griješe pišući finale kao imenicu muškoga i srednjeg roda. Naravno, riječ je o imenici srednjega roda.
    Mnoštvo je sličnih primjera u hrvatskome jeziku – interes/zanimanje, interesirati/zanimati, informacija/obavijest, informirati/obavijestiti
    Naš je stav takav da mi ovakve riječi mijenjamo „hrvatskijim“ tamo gdje službeni pravopis to preporučuje ili navodi kao nužno. U drugim slučajevima uglavnom ostavljamo onako kako je izvorno napisano ili eventualno napomenemo koja je preporučena hrvatska zamjena. Posebice se to odnosi na anglizme, ali i na germanizme pa tako primjerice tastaturu uvijek, bez iznimke, mijenjamo u tipkovnicu.
    Inače, uvođenju stranih riječi u hrvatski jezični sustav uskoro ćemo posvetiti cijelo jedno blago za našu Jezičnu škrinjicu pa ćete o toj temi moći doznati sve što Vas zanima.
    Inače, atmosferu relevantniji pravopisi uglavnom navode samo kao meteorološki pojam ne nudeći nikakvu zamjenu za preneseno značenje te imenice, a koje je „situacija i okolnosti na nekome mjestu, okolina i način mišljenja, raspoloženje, ugođaj“. Neki pak pravopisi imenicu atmosfera uopće nemaju zavedenu u svojim rječnicima (?!). Mi bismo se, u našemu primjeru, odlučili najvjerojatnije za inačicu ugođaj.
    Kao što vidite, u lektorskom zanatu često do izražaja dolazi lektorov subjektivan pristup jeziku. Stoga se lektorirani tekstovi toliko i razlikuju jedan od drugoga. Vrstan lektor neće dopustiti jezične nepravilnosti u tekstu, ali ipak će mu dati svoj osobni pečat. Razlike mogu biti tolike kolike su razlike između jela u restoranima. Jedno te isto jelo može u jednom restoranu biti vrhunski specijalitet, a u nekom drugome tek osrednji obrok.

    Vaš

    Editor.hr

  3. Zahvaljujem na veoma opsežnom objašnjenju. Ponekada mi je neugodno jer mislim da sam vam uzeo puno vremena. No tješi me to da ovo ne čitam samo ja, već mnogi drugi koji sigurno imaju koristi od svega gore izrečenog. Budući da se bavim ugostiteljstvom, jedva čekam neke vaše članke o hrani npr. kaže li se krumpir ili krompir, je li šipak ili nar, rikula ili rukula, salata ili šalata… Zašto je kruh ako je biljka hljebovac? A jednom možda bi i priupitao zašto je potpredsjednik i pretpremijera, a ne podpredsjednik i predpremijera, ili zašto onda nije potsjećati nego podsjećati i slično. Oprostite što gnjavim.

  4. Author
    Editor.hr 07.04.2015. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom više nego zanimljivom javljanju. Ne samo da nas ne gnjavite, nego nas uvijek uspijete ugodno iznenaditi nečim novim, zanimljivim i korisnim. U ovom „komentaru komentara“ nećemo odgovoriti na Vaša pitanja, to ćemo ostaviti za neka od budućih zrnaca i blaga. Ovako zanimljivi prijedlozi svakako zaslužuju posebne članke! Očekujte uskoro prehrambene i druge teme koje Vas zanimaju i koje ste predložili.

    P. S. Nismo zaboravili ni organski uzgojenu hranu…

    Vaš

    Editor.hr

  5. Daniel N. 23.10.2015. Komentiraj

    Poštovani,

    ova mi je vaša izjava prilično zanimljiva:

    ” Posebice se to odnosi na anglizme pa tako primjerice tastaturu uvijek, bez iznimke, mijenjamo u tipkovnicu.”

    budući da je ipak riječ o očitom germanizmu, https://de.wikipedia.org/wiki/Tastatur

    Zanimljiv mi je i vaš stav prema riječi “posjeta” koja je vrlo uvriježena u Hrvatskoj, recimo praktično sve hrvatske bolnice imaju “posjete bolesnicima”…

    lp, Daniel

  6. Author
    Editor.hr 23.10.2015. Komentiraj

    Dragi Daniele,

    Zahvaljujemo Vam na ovome vrlo, vrlo zanimljivom komentaru. U pravu ste, imenica je tastatura uistinu germanizam. Očito nam se zbog pisanja u žurbi potkrala pogreška, koju smo upravo ispravili zahvaljujući „lektoru lektora“, tj. Vama. No napominjemo da je inače Wikipedija vrlo upitan izvor informacija jer je može uređivati i pisati zapravo bilo tko, uz vrlo malu ili nikakvu kontrolu. Imenica pak posjeta je kolokvijalno zaista vrlo uvriježena u hrvatskoj, ali stav o kojem pišete nije samo naš stav, to je zapravo stav hrvatske akademske zajednice i kao takav je prihvaćen u struci.
    U praksi odista velik broj hrvatskih bolnica (zasigurno barem 60% njih) određuje kada su „posjete bolesnicima“, ali to nipošto ne znači da su takvi natpisi jezično ispravni, dapače. Svjesni smo činjenice da veliku većinu bolničkih natpisa piše zapravo njihovo tehnčko osoblje, koje se uglavnom i ne može baš podičiti izvrsnim poznavanjem hrvatskoga standardnog jezika. Vrijedi znati također to da ni liječnici na studiju medicine nemaju hrvatski jezik čak ni kao izborni predmet, nažalost…
    Koliko li se samo često u našim bolnicama može naići na operacione sale umjesto operacijskih sala?
    Inače, mi smo baš početkom ove godine obišli veći broj zagrebačkih bolnica gdje smo u svrhu vlastitog istraživanja fotodokumentirali golem broj jezičnih pogrešaka i nepravilnosti u njihovim natpisima. Dio ćemo prikupljene građe uskoro objaviti u našoj rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje u članku radnog naslova „Ekstremne nepismenosti“. I sami ćete se jako iznenaditi kada vidite na što smo sve naišli… Bit će vrlo zanimljivo!

    Vaš

    Editor.hr

  7. Marija 08.02.2016. Komentiraj

    Pozdrav!
    Kad se već spominje hrana u komentarima, imam i ja jedno pitanje “iz jelovnika”: je li ispravno reći (i napisati) “svinjska rebarca (rebra)” ili je pak bolje “svinjska rebrica”?
    To pitam jer sam se nedavno našla u raspravi o tome kojeg od dva naziva napisati u jelovniku. Ja mislim da je pravilno upotrijebiti prvi … No, svejedno bih jako voljela čuti vaše mišljenje 🙂

    Lijep pozdrav!

    Marija

  8. Author
    Editor.hr 11.03.2016. Komentiraj

    Draga Marija,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru te se ujedno ispričavamo što Vam zbog zauzetosti i određenih tehničkih problema s portalom tek sada odgovaramo. Pravilno je reći i pisati svakako rebarce (singular) i rebarca (plural). Evo, u predmetnoj ste raspravi bili u pravu. Svinjska rebrica su žargonizam, kolokvijalni naziv specifičan ponajviše za sjevernu Hrvatsku. Jako nam je drago to što ste nam se obratili za ovaj savjet te se nadamo da ćemo se uskoro opret sresti u komentarima naših članaka.

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*