Select a page

Madež ili mladež?

Madez ili mladezBethe Correia: Nokautirat ću Rondu i izbiti joj mladež s lica, ovako glasi naslov objavljen 30. studenoga 2014. na specijaliziranom hrvatskome borilačkom portalu.
Ronda Rousey je naime UFC-ova prvakinja, neprikosnovena i neporažena vladarica bantam-kategorije, a dana 1. kolovoza ove godine suprotstavit će joj se i pokušati preoteti vrijedni pojas Bethe Correia, opasna brazilska MMA-borkinja.

Nesumnjivo je riječ o MMA-poslastici za sve ljubitelje borilačkih sportova, no u našoj se edukativnoj rubrici gore navedeni naslov našao iz sasvim drugih razloga.

Ronda je Rousey, osim po iznimnim borilačkim vještinama koje posjeduje, poznata naime i po madežu koji ima ispod lijevog oka i koji je na neki način već postao njezinim zaštitnim znakom.

 

U naslovu ovotjedne „nepismenosti“ zapitali smo se što je pravilno – madež ili mladež, barem u kontekstu spornog naslova objavljenoga na specijaliziranome borilačkom portalu.

Mladež je naime u hrvatskome standardnom jeziku zbirna imenica čije je značenje „mladi ljudi, mladići i djevojke, mladi naraštaj; omladina“. U razgovornom se pak jeziku mladež često izjednačuje s madežom.

Značenje je imenice madež u hrvatskome standardnom jeziku „urođena ili nastala točkica, mrljica ili kvržica tamnije boje na koži“.

Ako se u razgovornome (kolokvijalnom) jeziku, tj. jezičnom stilu mladež često izjednačuje s madežom, može li se onda ovaj primjer iz spornog naslova s borilačkoga portala upće smatrati nepismenošću ili ga pak treba promatrati kao svjesnu želju autora da se izrazi ležerno, svakodnevnim razgovornim jezikom?

Mišljenja smo da autor ovdje nije svjesno previše razmišljao o tome kako se izraziti, nego je po inerciji jednostavno napisao ovako kako je napisao. Nadalje, je li uopće opravdano u naslovima se i člancima na portalima izražavati kolokvijalnim jezičnim stilom ili bi se pak trebalo držati hrvatskoga standardnog jezika?

Naš je stav kako je svakako potrebno pridržavati se pravila hrvatskoga standardnog jezika, i to iz više razloga:

Prvenstveno, razgovorni se jezični stil razlikuje od govornika do govornika, a portali bi se – smatramo – trebali obraćati svim čitateljima podjednako. Neki će primjerice čitatelji navedeni primjer s borilačkoga portala pravilno shvatiti; drugi će se zapitati kako se omladina može izbiti s lica, treći zašto je autor uopće ugurao taj „l“ u madež. Četvrti pak kolokvijalno madež nazivaju ben i nikada nisu čuli da ga netko naziva mladežom. U svakom slučaju zbunjujuće…

Nadalje, valja znati da ovakvi portali uglavnom bilježe jako veliku čitanost, često imaju i više tisuća posjeta dnevno, što znači da autori tekstova i naslova – svjesno ili nesvjesno – utječu na svoje čitatelje, na njihov vokabular, stav i odnos prema jeziku. A to je, uvjereni smo, ipak određena odgovornost.

 

Vaše mišljenje

Jako nas zanima vaše mišljenje o ovoj temi. Ako ste pažljivo pročitali ovaj članak, zasigurno imate neko mišljenje o pročitanome. Bit će nam drago podijelite li ga s ostalim našim čitateljima i nama. Podržavate li razgovorni jezični stil u naslovima hrvatskih portala ili poput nas pledirate za hrvatski standardni jezik? Obrazac za komentare nalazi se nešto niže, ispod članka. Rado ćemo odgovoriti na svaki objavljeni komentar.

4 komentara

  1. Klaudija Rovis 29.01.2016. Komentiraj

    Dijelim vaše mišljenje, hrvatski bi se portali trebali pridržavati pravila hrvatskoga standardnog jezika, upravo iz razloga koje ste naveli.
    No, primijetila sam da se imenicom ‘mladež’ koriste i mnogi stručnjaci dermatolozi – kako u razgovoru, tako i na službenim internetskim stranicama. Zaključujem da im nije namjera izraziti se ležerno, već zaista vjeruju da koriste pravilnu imenicu.
    Smatram da je ovo pitanje mnogo veće od same podjele i biranja između standardnog jezika i kolokvijalnog stila.

    • Author
      Editor.hr 21.02.2016. Komentiraj

      Draga Klaudija,

      Zahvaljujemo Vam na ovomu zanimljivom komentaru te na tome što ste svoja promišljanja podijelili sa svima nama. Drago nam je što se slažete s našim mišljenjem, odnosno stavom u vezi s hrvatskim standardnim jezikom na našim portalima. Mi smo duboko uvjereni u sve što pišemo i uvijek nas veseli spoznati da imamo istomišljenike.
      Sudeći po primjeru koji ste naveli, doista je riječ o nečemu većem od same podjele i biranja između standardnog jezika i kolokvijalnoga jezičnog stila. Očito je tu ipak riječ o neznanju, što nas jako čudi jer nam je gotovo nezamislivo to da netko završi određeni studij, postane stručnjak u svome poslu, a ne zna kako se pravilno zove nešto čime se bavi i svakodnevno susreće kako na poslu, tako i privatno. Teško je to shvatiti, a još teže objasniti… Nadamo se da smo Vas uspjeli (dodatno) zainteresirati za jezičnu tematiku te da ćemo se uskoro opet sresti u komentarima nekih naših članaka. 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  2. Martina Baričević 11.02.2016. Komentiraj

    Moram primijetiti da stvarno puno volite borilačke sportove.
    Što se tiče teme, osobno u svakodnevnom životu koristim riječ „mladež” za oba značenja, kao i većina mojih sugovornika. Nema poteškoća u razumijevanju jer se drugačije izgovaraju, a naravno i koriste u drugačijem kontekstu.
    Ali kada to želim napisati, znam kad treba napisati jedno, a kad drugo. Slažem se da bi novinari trebali koristiti standardni hrvatski jezik jer prvenstveno daju primjer čitateljima o pravilnoj uporabi hrvatskog jezika.
    Čini mi se da je nekad bilo pravilo da, ako si nešto čuo na televiziji, sigurno je pravilno, a danas nemam takav dojam. Danas je bolje provjeriti.

  3. Author
    Editor.hr 21.02.2016. Komentiraj

    Draga Martina,

    Hvala Vam na još jednome zanimljivom komentaru. U pravu ste, mnogi od nas u redakciji jako vole sportove, a borilačke pogotovo. Veliku većinu nepismenih primjera u rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje bilježimo zapravo spontano, čitajući tekstove koji nas zanimaju. A s obzirom na profesionalnu deformaciju koju imaju mnogi radni ljudi pa i naši lingvisti i kroatisti, lektori hrvatskoga jezika, jako bi teško bilo ne uočiti ih. Sve ostalo događa se samo po sebi, rezultat se vidi.
    Već smo više puta dosad pisali o lektorima na hrvatskoj nacionalnoj televiziji i o onima na komercijalnim televizijama, predlažemo Vam da pregledate ranije komentare i naše odgovore na njih, da se ne ponavljamo do beskonačnosti, sve će Vam biti jasno. Do sljedeće prilike, srdačno Vas pozdravljamo. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*