Select a page

Luka Modrić i pogrešan prijevod

Luka Modric i pogresan prijevodModrić se na svoj način zahvalio navijačima Reala, naslov je ovo objavljen 10. veljače 2014. na jednom od najuglednijih hrvatskih sportskih portala.*

U to se vrijeme jako puno pisalo, baš kao što se i danas piše, o ogromnoj podršci navijača Real Madrida svome najvažnijem igraču, Luki Modriću. Svjetski su mediji naveliko pisali o Modrićevoj zahvalnosti Realovim navijačima, a – kao što znamo – velik dio (možda i 90%) onoga što napišu naši novinari zapravo su prijevodi inozemnih naslova i članaka. Ponekad nas ti prijevodi ugodno iznenade svojom kvalitetom i kreativnošću, no jako često uza suviše doslovne prijevode** imamo priliku vidjeti i vrlo nekvalitetne, zapravo potpuno pogrešne prijevode.

Pogrešnim prijevodima (u ovom slučaju naslova) smatramo prijevode koji plasiraju potpuno pogrešne, netočne informacije, tj. informacije koje ne odgovaraju istini.

 

Cijeli gore navedeni naslov baziran je na ovoj izjavi Luke Modrića:

Što reći, osjećaj je odličan. Ponosan sam što navijači uzvikuju moje ime, lijepo je to čuti i ne mogu im dovoljno zahvaliti na potpori. No, kao što sam rekao, najvažnije je da momčad igra dobro. U dobroj smo formi.

Autor je spornoga članka, baš kao i velik broj inozemnih kolega novinara, zapravo želio reći kako je Luka svojom skromnošću zahvalio navijačima, skromnošću čak i kad ga hvale te uzvikuju njegovo ime.

No zašto je ovdje zapravo riječ o pogrešnom prijevodu i zbog čega se gore navedeni naslov našao u našoj rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje?

Sporni je naslov potpuno pogrešan prijevod zbog toga što je njegov autor upotrijebio povratni glagol zahvaliti se umjesto neprijelazne inačice zahvaliti. Na prvi pogled možda ne izgleda tako, no razlika je u značenju ovih dviju inačica glagola uistinu drastična.
Dok neprijelazni glagol zahvaliti valja upotrebljavati kada želimo kome zahvaliti na čemu, na učinjenu dobru i slično, povratnu je inačicu zahvaliti se pravilno rabiti isključivo kada želimo koga ljubazno odbiti. Zahvalimo li se dakle kome, to je jednako kao da smo mu/joj rekli: „Ne, hvala.“

Upućeniji bi čitatelj stoga pročitavši sporni naslov mirne duše mogao zaključiti kako je Luka Modrić iz nekog razloga ljubazno odbio svoje (Realove) navijače. Pročitavši pak Lukinu izjavu u hrvatskome ili nekom od stranih članaka, isti čitatelj može biti zbunjen jer nigdje nije riječ ni o kakvom ljubaznom odbijanju bilo koga.

Budući da smo o ovome jezičnom problemu već opširnije pisali u našemu zrncu znanja naslovljenom „Zahvaliti ili zahvaliti se?“ (19. listopada 2014.) te u našoj „nepismenosti“ pod naslovom „Zahvaljujem mu se što mi je spasio život“ (24. listopada 2014.), upućeniji bi čitatelj zapravo mogao biti svatko tko je pročitao ili će tek pročitati neki od ovih članaka. Svaki od ovih naslova u navodnicima ujedno je link (poveznica) na predmetni članak.

Poznavanje značenjske razlike između ovih dviju inačica glagola, smatramo, spada u osnove pismenosti pa nas začuđuje kako novinar (tzv. prevoditelj) o tome ne zna ništa. Naravno, za prevoditeljsku su profesiju, za izvrsnost, potrebni kudikamo opširnije znanje i obrazovanje te određeno iskustvo u prevođenju tematski najrazličitijih tekstova.

Za prijevode poput spornog je pak naslova i članka prijeko potrebna stlska lektura jer kvalitetan je lektor educiran i ima znanje za ispravljanje upravo ovakvih nedostataka i pogrešaka u lošim i pogrešnim prijevodima te tekstovima općenito, što i jest njegov posao.

Na slikama ispod vidimo kako isti naslovi izgledaju na inozemnim portalima, na engleskom jeziku.

 

Luka Modric i pogresan prijevod 1    Luka Modric i pogresan prijevod 2

 

* Iako je naslove općenito u tekstovima preporučljivo stavljati u navodnike, u našim člancima u ovakvim slučajevima (u uvodnoj rečenici) to svjesno ne činimo iz razloga što želimo da naslovi uvijek budu navedeni u izvornom obliku. Ako su naslovi izvorno objavljeni u navodnicima, i mi ih tako objavljujemo. Razlog tome leži ponajviše u činjenici da su u golemom broju naslova pogrešno upotrijebljeni polunavodnici, o čemu smo jako puno pisali i pisat ćemo u našim člancima.

Iznimka je gore spomenuti članak „Zahvaljujem mu se što mi je spasio život“ gdje smo svjesno i ciljano cijeli naslov stavili u navodnike jer je riječ o citatu, a citati se uobičajeno pišu u navodnicima (ili kosim [tzv. italic] slovima kao u primjeru govora Luke Modrića u ovom članku). Slijedom svega navedenoga, u svojim „nepismenostima“ naslove u uvodnoj rečenici pišemo podebljanim (tzv. boldanim) slovima, a tako ćemo ih radi prepoznatljivosti pisati i ubuduće.

** Primjer lošega, suviše doslovnog prijevoda može se vidjeti u članku pod naslovom „Procurila videosnimka“ (slika 2, niže lijevo), objavljenom 05. svibnja 2015. u istoj ovoj rubrici. U istom se članku može vidjeti i primjer pogrešne uporabe polunavodnika.

 

6 komentara

  1. Teguh 26.08.2015. Komentiraj

    Uđe plavuša u njujoršku banku i potraži službenika za kartice.Kaže mu da ide u Europu poslovno na dva tjedna, i da želi kredit od 5.000 dolara.Službenik joj odgovori da za to treba ostaviti nekakav polog, pa plavuša izvadi ključeve svog novog Rolls Roycea parkiranog na ulici ispred banke. Banka izvrši provjeru, te se složi uzeti auto kao polog za kredit.Predsjednik banke i njegovi zaposlenici su se svi dobro nasmijali na račun plavuše, jer je iskoristila svoj 250.000 dolara vrijedan Rolls kao garanciju za kredit od 5.000 dolara. Zatim zaposlenik banke odveze Rolls u podzemnu garažu i parkira ga na mjesta za zaposlenike banke. Dva tjedna kasnije, plavuša se vrati, isplati dug, i još plati naknadu od 15.41 dolara.Službenik joj kaže, Gospođice, jako smo sretni što smo poslovali s Vama, i ova je transakcija protekla vrlo glatko, ali smo malo zbunjeni. Dok ste bili o dsutni, provjerili smo vas, te smo saznali da ste multimilijunerka.Ono što nas zbunjuje je, zašto ste se mučili sa posuđivanjem 5.000 dolara? Plavuša odgovori: A gde bih drugdje u New Yorku mogla parkirati svoj auto na dva tjedna za samo 15.41 dolara!?

  2. Author
    Editor.hr 06.09.2015. Komentiraj

    Dragi Teguše,

    Zahvaljujemo Vam što ste podijelili s nama ovaj zanimljivi vic! Moramo priznati da ga nismo ranije čuli pa ste nas od srca nasmijali. Nadamo se da ćete nasmijati njime i naše čitatelje… 😉

    Vaš

    Editor.hr

  3. Nada Pezo 09.09.2015. Komentiraj

    Što se tiče vašeg komentara povodom članka o Luki Modriću, htjela bih postaviti dva pitanja. Prvo, je li riječ “ogroman” (ogromna podrška) dobar izbor, ili bi se trebalo odlučiti za riječ “golem”. Naime, sjećam se komentara pok.prof. Jiraseka kojim me je u jednoj radnji upozorio da je riječ “ochromny” češkog podrijetla, a hrvatska riječ je “golem”. Drugo pitanje odnosi se na dio rečenice da se “ne radi o nikakvom ljubaznom odbijanju”. Sjećam se da su nas naši profesori uvijek upozoravali da treba reći “ni o kakvom”, a ne “o nikakvom”. Što je točno?
    Hvala vam!

  4. Author
    Editor.hr 15.09.2015. Komentiraj

    Draga Nado,

    Zahvaljujemo Vam na ovome uistinu izvrsnome komentaru! Ovaj put ste nam se javili kao „lektor lektora“, i to jako kvalitetno.
    Pokojni profesor Jirasek bio je u pravu, pridjev ogroman uistinu je češkoga podrijetla. No taj je pridjev toliko rasprostranjen i uvriježen u hrvatskome jeziku, toliko je dugo u uporabi da bi, smatramo, nepotrebno bilo marginalizirati ga zbog njegova podrijetla – tim više što je pridjev golem kudikamo manje zastupljen u govornika hrvatskoga jezika.
    Posebice se to odnosi na tekstove poput ovog našega, gdje smo u jednoj rečenici („Razlog tome leži ponajviše u činjenici da su u golemom broju naslova…“) već upotrijebili jedan pridjev pa uporabom drugoga želimo zapravo svjesno ukazati na bogatstvo hrvatskoga jezika te mogućnost odabira različitih riječi s istim značenjem.
    Drugo su riječi kao što je primjerice džambo, anglizam koji je svakako preporučljivo zamijeniti nekim „hrvatskijim“ pridjevom (golem, velik) jer se ni u kojem slučaju ne uklapa u hrvatski jezični sustav.
    Nadalje, Vaši su Vas profesori ispravno upozoravali da treba reći i pisati „ni o kakvom”, a ne „o nikakvom“. U našem je slučaju riječ o slučajnom propustu zbog pisanja i objave članka u velikoj gužvi i žurbi te ćemo ga s velikim zadovoljstvom odmah korigirati.
    Uvjereni smo da će i brojni naši čitatelji naučiti nešto o hrvatskome jeziku čitajući upravo Vaš komentar i naš odgovor na nj. Još jednom, puno Vam hvala!

    Vaš

    Editor.hr .

  5. Marina D. 28.01.2016. Komentiraj

    Iako ste ovaj primjer pogrešnog prijevoda objavili davno, naišla sam na njega čitajući Vaše jezične rubrike i odlučila ostaviti kratak komentar. Naime, osim što je pogrešna upotreba glagola zahvaliti/zahvaliti se u naslovu teksta promijenila smisao izvorne rečenice, mene također zbunjuje i autorov dodatak: „na svoj način”. Čak i da je naslov glasio: „Modrić na svoj način zahvalio navijačima Reala”, opet imam dojam da bi tu bilo rečeno više od onoga što je napisano u stranim medijima. Ta rečenica kao da daje naslutiti da je Modrić navijačima zahvalio na neki svoj poseban ili neobičan način. Nakon takvog naslova očekujem da ću u tekstu pročitati nešto novo i zanimljivo, a kad ono – najobičnija zahvala kakve nogometaši redovito izjavljuju (ili se meni tako čini jer nisam neka velika obožavateljica tog sporta). Uglavnom, mislim da je autor možda htio ubaciti mrvicu senzacionalizma u naslov, a zbog upotrebe povratnog glagola „zahvaliti se” dobio je (nenamjerno) čak i negativan prizvuk.

    Svaka čast na primjeru i samo tako nastavite!

  6. Author
    Editor.hr 05.02.2016. Komentiraj

    Draga Marina,

    Zahvaljujemo Vam na ovome poticajnom komentaru i pohvalama koje nam uputiste. Vrlo je ugodno pročitati promišljanja čitateljice koja s tolikom pažnjom čita tekstove, možda zato jer im i mi pristiupamo na vrlo sličan način. Potpuno se slažemo s Vašom konstatacijom da je autor predmetnoga naslova i članka želio ubaciti mrvicu senzacionalizma u naslov, što je naravno potpuno neprimjereno tekstu koji se ispod istoga toga naslova nalazi. Riječ je o jednom od uobičajenih novinarskih „trikova” kojima se koriste ne bili privukli pažnju čitatelja i povisili čitanost svojih članaka, zaradivši vjerojatno time i pozitivne ocjene svojih poslodavaca. Pažljivijim su čitateljima takvi naslovi uglavnom iritantni i odbojni, ali što je – tu je. Valjda će se i to jednom promijeniti, možda novinari i njihovi urednici jednom shvate… Nadamo se da je ovo tek samo prvi u nizu Vaših komentara na naše članke. Veselimo se sljedećem!

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*