Select a page

Kratice 2

Kratice 2 Editor U drugom dijelu ove zanimljive i opširne teme upoznajemo se sa sastavljenim kraticama koje se smatraju stalnim kraticama, a nazivaju se još i složenim kraticama, odnosno akronimima. Ovim tekstom zaokružujemo našu priču o kraticama.

Poznavanje pravilnog pisanja i sklonidbe kratica nužno je želimo li da tekstovi koje pišemo, poslovno ili privatno, uistinu budu pismeni i ispravno napisani.

A za pravilno pisanje i sklonidbu kratica važno je poznavati načine njihove tvorbe.

Ako smo pažljivo pročitali prvi dio („Kratice“, objavljen 28. travnja 2015.) i pročitamo li s jednakom pažnjom tekst koji slijedi, zapravo drugi dio, doznat ćemo sve što treba znati o kraticama, njihovoj tvorbi i sklonidbi te pravilnoj uporabi.

 

Primijenimo li pak naučeno u svojim tekstovima, oni će zasigurno biti vidno kvalitetniji i moći ćemo sa sigurnošću stati iza napisanoga – barem kada je o kraticama riječ. Pa krenimo…

 

Sastavljene kratice

1. Prema tome kako su napravljene, razlikujemo dvije vrste sastavljenih kratica:

a) Jedne su postale od početnih slova svakog člana izraza koji se u njima krati. Pišu se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika:

GK – Glas Koncila
HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
HDZ – Hrvatska demokratska zajednica
HINA – Hrvatska izvještajna novinska agencija
HNB – Hrvatska narodna banka
HNK – Hrvatsko narodno kazalište
HNS – Hrvatska narodna stranka
HOO – Hrvatski olimpijski odbor
HP – Hrvatska pošta
HSS – Hrvatska seljačka stranka
HUB – Hrvatska udruga banaka
MH – Matica hrvatska
NDH (pov.) – Nezavisna Država Hrvatska
OTV – Otvorena televizija
RH – Republika Hrvatska
SAD – Sjedinjene Američke Države
SHM – Savez Hrvata u Mađarskoj
UHPA – Udruga hrvatskih putničkih agencija
UN – Ujedinjeni narodi
ZAVNOH (pov.) – Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske…

Navedene kratice koje oblikom odgovaraju riječima našeg jezika mogu se i sklanjati. Padežni se nastavak piše malim slovima i odvaja se od kratice spojnicom:
HUS-a, HUS-u, HUS-om; ZAVNOH-a, ZAVNOH-u, ZAVNOH-om…
Od ostalih sastavljenih kratica toga tipa jedne obično ostaju nepromijenjene (HAZU, HNK, MH, RH), a drugima se dodaje padežni nastavak, ali se tada pretpostavlja čitanje pojedinih slova u obliku njihova abecednog naziva:
HDZ – Hadeze, HDZ-a – Hadezea; HKD – Hakade, HKD-a – Hakadea; HSP – Haespe, HSP-a – Haespea; OTV – Oteve, OTV-a – Otevea…
Po abecednom nazivu pojedinih slova mogu se čitati i druge takve kratice (MH – Emha, RH – Erha), ali izgovorni se oblik ne sklanja.
Ponekad se ovim načinom tvore i kratice od općih imenica, primjerice: BDP – brutodruštveni proizvod, PDV – porez na dodanu vrijednost, TV – televizija, televizijski, NSS – niža stručna sprema, SSS – srednja stručna sprema, VSS – visoka stručna sprema…
Često su u osnovi tuđice ili tuđe kratice, primjerice CD – compact disc (kompaktni disk), DNA – deoxyribo-nucleic acid (dezoksiribonukleinska kiselina), WC – water closet (zahod s tekućom vodom)…
Najčešće se pak složene kratice načinjene prema pridjevima i imenicama rabe u nazivima:

DK – dramsko kazalište
GO – gradski odbor, glavni odbor
IO – izvršni odbor
KUD – kulturno-umjetničko društvo
NK – nogometni klub
NO – nadzorni odbor
OPG – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
OŠ – osnovna škola
PIK – poljoprivredno-industrijski kombinat
UO – upravni odbor…

U novije također vrijeme prevladava teza da složene kratice čitaju i sklanjaju kao imenice muškoga roda, iako je često puni naziv u kojemu drugom rodu, primjerice:

zaposlenik u HT-u (Hrvatske telekomunikacije)
MUP-ovi djelatnici (Ministarstvo unutarnjih poslova)
članovi HSS-a (Hrvatska seljačka stranka)
voditelj na HRT-u (Hrvatska radiotelevizija)…

U novije se vrijeme također često preuzimaju kratice iz stranih jezika:

FIFA – Fédération Internationale des Football-Associations
UEFA – Union Europeenne de Football Association
UNESCO – United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization
UNICEF – United Nations International Children’s Fund (danas: United Nations Children’s Fund)
WHO – World Health Organization (Svjetska zdravstvena organizacija, hrv. SZO)…

b) Druge sastavljene kratice imaju oblik promjenjivih riječi i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pišu se velikim početnim slovom:

Binoza (pov.) – Biblioteka novinske zadruge:
Ova je knjiga izdanje Binoze.
Nama – Narodni magazin (ime trgovačkoga poduzeća):
Cipele je kupila u Nami.
Roma – Robni magazin:
Posjetio sam Romu.

Ovim se načinom mogu pisati i kratice koje se izgovaraju kao pune riječi, kao Hina (mj. HINA), Ina (mj. INA), Zavnoh (mj. ZAVNOH) i sl. te se tada sklanjaju kao druge riječi svoje kategorije: Hina, Hine; Ina, Ine; Zavnoh, Zavnoha…, a posebice se to odnosi na kratice koje završavaju na -a.
Iako je to nekoć smatrano pogrešnim, određena novija literatura sugerira da se ovakvi primjeri tako sklanjaju i kada se pišu velikim (tiskanim) slovima: HINA, HINU, INA, INU, IRA, IRU, NASA, NASU… Mi, moramo priznati, ipak nismo skloni ovakvoj sklonidbi. Razlog je tome to što je npr. INA kratica od industrija nafte te je jasno da u ovom i sličnim slučajevima „I“ nije isto što i „A“. Pišemo li ovakve kratice dakle velikim slovima, naša je preporuka sklanjati ih ovako: INA-u, INA-i, INA-om… Druga je opcija pak pisati ih kao vlastito ime velikim početnim slovom i sklanjati kako je gore navedeno.

c) Kratice Sofka, Fifa i sl. koje već u nominativu jednine imaju (neizvorni) nastavak -a sklanjaju se kao i ostale imenice ženskog roda na -a: Sofka, Sofke, Sofki; Fifa, Fife, Fifi…

2. Sastavljene kratice iz stranih jezika koje se u svakodnevnoj uporabi ne analiziraju po postanju pišu se po izgovoru i ponašaju se kao prilagođene tuđice:

Ifor (jedinice Ifora)
Unprofor (nazočnost Unprofora)
Unra (Unrina pomoć)
Unicef (pomoć od Unicefa)…

3. U novije vrijeme zapažamo određene nazive i neka imena napravljena po stranom (uglavnom njemačkom ili engleskom) uzoru – i to tako da se naziv ili ime sastavi od dviju samostalnih imenica od kojih svaka ima svoje posebno značenje:
Drvopromet (drvo + promet), Drvorad (drvo + rad), Mesopromet (meso + promet), Dalmacijaturist (Dalmacija + turist). Budući da to nije sustavan način tvorbe složenica, takav način tvorbe naziva i imena u hrvatskom jeziku nije preporučljiv i treba ga izbjegavati.

Napomijemo također da se u hrvatskome jeziku kratice pisane velikim slovima nazivaju i pokratama (nom. pl. pokrate).

Za kraj naše priče o kraticama, molimo, u prostoru za komentare podijelite s nama i obrazložite koju našu rubriku najradije čitate te koju smatrate najkorisnijom i najzanimljivijom – Jezičnu škrinjicu, Zrnca znanja ili Nepismenosti naše svagda(š)nje.

Zahvaljujemo na čitanju i komentaru te vas do sljedećega članka srdačno pozdravljamo! 🙂

4 komentara

  1. Sonja Jovanovac 18.06.2015. Komentiraj

    Poštovani!
    Opet ste me potaknuli na komentar!
    Ovaj put želim izraziti zadovoljstvo čitanjem svih triju spomenutih rubrika (Jezične škrinjice, Zrnca znanja i Nepismenosti naše svagda(š)nje). Vrlo su zanimljive i poučne te pomažu u provjeravanju vlastitoga znanja i pismenosti.
    Najviše me veseli što sam zahvaljujući vašim rubrikama sigurna u pružanju ispravnih odgovora mojoj unučadi školske dobi, koja redovito traže pomoć upravo od bake! Znaju oni da je pravopis i gramatika hrvatskoga jezika bakino omiljeno područje, iako je po struci agronom! Možda promašena profesija….
    Molim vas, nemojte prestati s objavljivanjem spomenutih rubrika. Sve su jednako vrijedne.
    Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu!
    Srdačan pozdrav!

  2. Author
    Editor.hr 18.06.2015. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom javljanju te ugodnom, pozitivnome i motivirajućem komentaru. Uz čitatelje poput Vas definitivno nećemo prestati s pisanjem i objavljivanjem naših triju rubrika! Jako nas veseli spoznaja da Vam naše rubrike koriste i pomažu u edukaciji, tj. pružanju ispravnih odgovora svojoj unučadi školske dobi. Iz Vašeg je pisma evidentno da čitate naše članke; lijepo se izražavate i pravilno sklanjate brojeve, što je vrlo pohvalno. Mala bi se zamjerka mogla uputiti za katkad nepotrebnu uporabu uskličnika. Također, naše jezično oko sokolovo uočava rupicu u poznavanju korištenja povratno-posvojne zamjenice svoj. Riječ je o vrlo zanimljivoj zamjenici u čijoj se uporabi vrlo često griješi te o kojoj upravo pripremamo jedno blago za našu Jezičnu škrinjicu. Zahvaljujemo Vam i na lijepim željama vezanim uz naš daljnji rad… Do sljedećega čitanja i pisanja srdačno Vas pozdravljamo! 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  3. Ivana 21.02.2016. Komentiraj

    Poštovani,

    u vašoj Jezičnoj škrinjici pronalazim Zrnca znanja koja mi pomažu da se borim protiv Nepismenosti naše svagda(š)nje. Smatram da sam ovom rečenicom sve pokrila :).
    Naime, kratice često prevoditelju zadaju glavobolje. Još ako ne znamo pravila vlastitog jezika dobijemo migrenu :). Vaši članci su mi stoga iznimno zanimljivi i korisni te ću vašim savjetima svakako pribjeći u slučaju nevolje!

    Lijep pozdrav!

  4. Author
    Editor.hr 23.02.2016. Komentiraj

    Draga Ivana,

    Svojom ste uvodnom rečenicom uistinu sve pokrili. Jako nam je drago što ćete u slučaju „nevolje“ pribjeći našim savjetima. Jednako tako, nadamo se da smo dodatno potaknuli Vašu jezičnu znatiželju te da je ovo samo početak Vašega čitanja i komentiranja naših članaka. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*