Select a page

Iznajmiti i unajmiti

Koja je razlika između glagola unajmiti i iznajmiti?

S jezičnog (lingvističkoga) gledišta ovo je još jedno suvišno, čak apsurdno pitanje.

Iako velika većina govornika hrvatskoga jezika zna odgovor na nj i pravilno se služi ovim glagolima, iznimno je puno slučajeva gdje isti ti govornici griješe i brkaju ih.

Mi smo ga pak uvrstili u našu rubriku Zrnca znanja potaknuti primjerom zabilježenim prije nekog vremena na ulaznim vratima jednog lokala u Krapinskim Toplicama („Ovdje možete iznajmiti televizor“, slika lijevo).

 

O čemu je zapravo riječ?

 

 

Riječ je o tome da su glagoli iznajmiti i unajmiti oprečni, tj. imaju oprečno značenje.

 

Iznajmiti znači dati što pod/u najam, dati pravo uporabe čega na neko vrijeme za novac ili protuvrijednost u čemu drugome, dok glagol unajmiti ima nešto šire značenje:

  1. (unajmiti koga) uzeti na pogodbu za kakav posao, službu, uslugu i sl.,
  2. (unajmiti što) uzeti pod/u najam, dobiti pravo upotrebe čega na neko vrijeme za novac ili protuvrijednost u čemu drugome.

Tako smo dobili izvedenice unajmitelj i iznajmitelj, odnosno iznajmljivač. Dok je prvi onaj koji je što unajmio, drugi je onaj koji iznajmljuje.

 

Vratimo se nakratko na predmetnu sliku s primjerom zabilježenim u Krapinskim Toplicama. Kada bi bilo točno ovo što je napisano na ulaznim vratima lokala, to bi značilo da mi slobodno možemo doći u predmetni prostor i ponuditi nekome svoj televizor u najam.

Ovdje je dakle trebalo pisati: „Ovdje možete unajmiti televizor“ ili pak jednostavno: „Iznajmljujemo televizore“.

 

*    *    *

 

Pozivamo vas, pridružite nam se na Facebooku i šaljite nam nepismene primjere na koje naiđete u medijima i/ili općenito na javnim mjestima. Najzanimljivije uratke nagrađujemo, a i obradit ćemo ih u nekoj od naših jezičnih rubrika (Zrnca znanja, Jezična škrinjica i Nepismenosti naše svagda[š]nje).

 

Sviđa vam se ovaj naš članak, ponudio vam je odgovor na pitanje o kojemu ste i sami možda razmišljali? Ako je vaš odgovor potvrdan, kliknite molimo na maleno srce niže desno.

 

Također, sviđa li vam se uistinu ovaj članak te ga smatrate korisnim i zanimljivim, podijelite ga – molimo – sa svojim prijateljima i bližnjima na društvenim mrežama (niže su i poveznice za pristup na Facebook, Twitter, Google +, LinkedIn i Pinterest). Kao i uvijek, pozitivne vibracije i znanje valja širiti…

 

Obrazac je pak za komentare još nešto niže, svaki je vaš komentar dobrodošao i sa zadovoljstvom ćemo odgovoriti na nj.

6 komentara

  1. Dado 03.04.2017. Komentiraj

    Poštovani, unajmio bih Vaš prostor koji iznamljujete u Vašoj rubrici za pitanja i pitao slijedeće: može li se reći “ženska nogometna momčad”? (Navodnike ne mogu po propisu u mobilnom uređaju naštimati). 🙂 Morate priznati da je pitanje interesantno. Radi li se o seksističkim riječima (momčad) kao na primjer muška “teta” u vrtiću i sl.

    • Author
      Editor.hr 05.05.2017. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Što reći?! Još jedan Vaš izuzetno zanimljiv i lucidan komentar…. Neizmjerno nas veseli vidjeti na koji način Vi razmišljate o jeziku i jezičnoj problematici! Momčad je u hrvatskom jeziku zbirni oblik imenice momče, a u sportu je možemo mijenjati imenicama sastav, postava, ekipa i tim. Ove imenice ipak preporučujemo rabiti kada je riječ o sportašicama.
      Vama pak toplo preporučujemo ponovno pročitati naše članke „Povratno-posvojna zamjenica“ i „Sljedeći ili slijedeći?“. Našao bi se tu još pokoji jezični savjet, ali nećemo sada u širinu… Do sljedeće prilike, srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  2. mario jurković 08.04.2017. Komentiraj

    Razlika između ”unajmiti” i ”iznajmiti” meni je potpuno jasna; unajmljuje unajmljivač jer se želi u-seliti, dok se iznajmljivač želi is-eliti iz boravišnog prostora (kuća, stan, poslovni prostor, vikendica i sl.

    • Author
      Editor.hr 05.05.2017. Komentiraj

      Dragi Mario,

      Zahvaljujemo Vam na još jednome vrijednom komentaru te na tome što ste svoja razmišljanja o predmetnom jezičnom pitanju podijelili sa svima nama. Uvjereni smo da velik broj naših čitatelja najbolje uči upravo čitajući komentare drugih naših čitatelja te naše odgovore na njih. U svakom slučaju, hvalevrijedan i dobrodošao komentar! 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  3. Dubravka Maček 14.10.2017. Komentiraj

    Štovani! Jako sam se razveselila, kada sam naišla na ovu vašu rubriku. E, da mi je takva i za slovenački jezik! Tamo vrvi nepravilnosti. No jedna, koja me neprestano ”probada” i u hrvatskom prostoru je nepravilno ”persiranje” (molim za pravilnu hrvatsku riječ), t.j. obraćanje ljudima sa ”VI”. Mnogi ljudi (nažalost i školovani kao primjerice bibliotekarka u knjižnici Selce ili liječnica u ambulanti) će Vam reči: ”Jeste bila, jeste čitala, jeste razumjela?” i sl. Molim, da se to područje malo obradi i češće uključi u komentare, jer inače običan, neškolovan čovjek misli, da ono što čuje od školovanih ljudi poput jedne knjižničarke i liječnice treba uzeti kao normativ, pa sam počne tako govoriti iako je možda prije govorio pravilno.
    Pozdrav iz Slovenije

  4. Author
    Editor.hr 18.12.2017. Komentiraj

    Draga Dubravka,

    Prije svega, hvala Vam na javljanju, odnosno hvala Vam što ste nam se javili. U pravu ste, uistinu nije umjesno da akademski građani, u ovom slučaju knjižničarka i liječnica, govore do te mjere nepravilno jer često su primjer drugima, koji se ugledaju u njih i na taj način uče nepravilno se izražavati. Primjer koji ste nam naveli inače je karakterističan uglavnom za područje sjeverne Hrvatske, gdje ljudi različitih profila, struka i stupnjeva obrazovanja jednostavno tako govore, što donekle i može biti razumljivo za kolokvijalno izražavanje. No u službenom bi izričaju, mišljenja smo, svakako trebalo pripaziti.
    A Vama se ispričavamo što smo Vam, zbog zauzetosti brojnim drugim projektima, tek sada odgovorili. Svakako nam je drago to što Vam se sviđa ova naša rubrika, nadamo se da s jednakom znatiželjom pratite i Jezičnu škrinjicu te Nepismenosti naše svagda(š)nje…

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*