Select a page

Greška ili pogreška?

Greska ili pogreskaŠto je pravilno – greška ili pogreška?   

Greška u koracima, tvornička greška, pravopisna pogreška, roba s greškom

Sve su ovo sintagme s kojima se gotovo svakodnevno susrećemo kako u neobveznoj konverzaciji, tako i u medijima – na televiziji, radiju, internetu te u tisku. No što je od toga pravilno?!

Je li ispravno reći i pisati greška ili pogreška te postoji li uopće razlika?

 

E, to je već pitanje za naša Zrnca znanja…  

 

 

Pravilno je i jedno i drugo (greška i pogreška), odnosno nijedno nije pogrešno, ovisi samo u kojemu se kontekstu rabi. Želimo li govoriti o lošoj zamisli, lošem postupku, lošoj primjeni, netočnosti ili pak o lošem izvođenju zaključaka, bolje je reći i pisati pogreška.

Dopuštena je i inačica pogrješka, no mi joj nismo skloni jer smatramo da se nipošto ne uklapa u današnji hrvatski jezični sustav. Riječ je o inačici koju se nastojalo progurati početkom devedesetih godina prošloga stoljeća kada su raznorazni „jezikobrižnici“ nastojali izgurati sve što im se činilo da ima veze sa srpskim jezikom.

Valjda im se pogreška bez j, kao i greška bez j, činila srpskom riječju, no to nema nikakve veze s istinom pa to u praksi nikada ozbiljnije nije zaživjelo.

Politička, taktička, osobna, statistička, pravopisna i gramatička također su pogreške.

No želimo li govoriti o neispravnosti ili nedostatku, tada je riječ o grešci (tvornička greška, roba s greškom, greška u boji, materijalu i sl.).

Pitaju nas također je li u sportu pravilno reći greška u koracima ili pogreška u koracima, budući da sportski komentatori često rabe obje inačice. Sukladno gore navedenoj analogiji preporučili bismo konstrukciju pogreška u koracima.

Je li tetovaža na gornjoj fotografiji greška ili pogreška, procijenite sami…

10 komentara

  1. Tema za razmišljanje. Postoji mjesto iznad Makarske koje se zove Makar. Moja pretpostavka je da se donji dio plaže tog mjesta nazvao baš po Makru (Makarska plaža), pa se kasnije izostavilo plaža i ostalo samo Makarska. Zašto vam ovo pričam? Zbog Makarske rivijere. Ta rivijera zvuči kao da je dobila ime po Makru, a ne po Makarskoj. Ako je dobila ime po Makarskoj zar se ne bi trebala zvati nešto kao Makarskina rivijera? Usput, na ulasku u Makarsku rivijeru piše Makarska riviera bez j (mislim da to stoji još od Titovog doba, jer se sjećam tog natpisa još kao dijete). Poz Dado

  2. Author
    Editor.hr 23.11.2014. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Ovo je tema kojom ste nas uistinu potaknuli na razmišljanje. Za točno pojašnjenje svega navedenog u vezi s Makrom i Makarskom trebali biste se obratiti nekom etnologu, povjesničaru ili geografu.
    Mi ćemo Vam ovdje ponuditi određena jezična objašnjenja koja će Vam možda otvoriti određene vidike i dodatno Vas potaknuti na razmišljanje, no teško da će zadovoljiti u potpunosti Vašu vrijednu znatiželju.
    Makar je u hrvatskome jeziku prilog i veznik.
    Kao prilog, makar ima značenje bar, barem, najmanje (npr. pojesti makar malo).
    Kao veznik, makar se rabi u dopusnim izrazima (npr. makar jabuke pa i zelene), u dopusnim zavisnim rečenicama (npr. idem makar pogriješio) te u sastavu općih zamjenica i priloga (npr. makar tko – bilo tko; makar koliko – ma koliko).
    Kako je i zašto nastao naziv naselja Makra teško je reći, no sumnjamo da ima veze s navedenim prilogom i veznikom. Makarski je pak u današnjemu hrvatskom jeziku pridjev čije je značenje “koji se odnosi na Makarsku i Makarane”.
    Ovo je zapravo priča o kokoši i jajetu za koju bi Vam, ponavljamo, pojašnjenje trebao dati neki etnolog, povjesničar ili geograf.
    Riviera ili rivijera, to je već neko sasvim drugo pitanje. Riviera je strana riječ talijanskog podrijetla koja geografski označava uzak pojas na obali Sredozemnog mora između Marseillea u Francuskoj i La Spezije u Italiji.
    Nadalje, u kontekstu Makarske rivijere, Opatijske rivijere i sl. rivijera znači niz priobalnih gradića ili naselja, kultiviran pojas uz more uređen za turizam.
    U pravu ste, termin riviera bez j u hrvatskome jeziku nije pravilan. Iako je riječ o “prastaroj” tabli još iz Titova doba, koje se sjećaš iz djetinjstva, mišljenja smo da su je tamošnji turistički djelatnici definitivno trebali zamijeniti novom na kojoj bi pisalo “Makarska rivijera”.
    Preuzimanju stranih riječi u hrvatski jezični sustav i njihovu kroatiziranju, tj. pohrvaćivanju posvetit ćemo uskoro najmanje jedno jezično blago za našu Jezičnu škrinjicu pa ćete o toj problematici moći doznati sve što Vas zanima.

    Zahvaljujemo Vam na još jednom zanimljivome i poticajnom komentaru. Jedva čekamo sljedeći!

    P. S. Hmm, sljedeći ili slijedeći? Što kažete na jedno zrnce s upravo tim naslovom?

    Vaš

    Editor.hr

  3. Kada netko slijedi nekoga tada se valjda kaže: – Slijedeći Marka u stopu… Mislim da je tada ije, a sljedeći je kao – sljedeci put. Tu sam loš i baš bi mi taj članak trebao. No, moj upit je li se odjevamo ili oblačimo (navlačimo oblake na sebe)? Ili je oboje ispavno?

    • Author
      Editor.hr 11.12.2014. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom javljanju, uvijek nas ugodno iznenadite nečim novim i zanimljivim… Ovo za sljedeći/slijedeći si u pravu. Zrnce znanja na tu temu upravo privodimo kraju i uskoro ćemo ga objaviti pa više nećete ni tu biti „loši“, ni najmanje, obećavamo.
      Primjećujemo, i crticom se već koristite besprijekorno. Sve pohvale!
      Odijevamo li se (s ije) ili oblačimo, to je već zanimljivo pitanje. Iako lektori hrvatskoga jezika uglavnom preferiraju i preporučuju glagol odijevati dajući mu prednost u odnosu na glagol oblačiti u značenju stavljanja odjeće na koga ili na sebe, relevantni pravopisi dopuštaju obje inačice kao ispravne. No jednako tako, isti ti pravopisi u svojim rječnicima zapravo ne navode značenje ovih glagola. Veliki pak rječnik hrvatskoga jezika Vladimira Anića ipak bilježi distinkciju među njima:
      – oblačiti (se) znači odijevati (se), stavljati odjeću na koga ili na sebe
      – oblačiti se znači prekrivati se oblacima, zastirati se oblacima (o nebu).
      Iako se povratna inačica odnosi na nebo, tj. na prekrivanje ili zastiranje oblacima, i prva varijanta zapravo dopušta povratnu inačicu što zapravo dodatno zbunjuje.
      Ponovno napominjemo kako Anićev Veliki rječnik hrvatskoga jezika nije normativan, nego samo bilježi „stanje zabilježeno na terenu“ u trenutku svojeg nastanka.
      Dakle, zaključak je da je odijevanje i oblačenje u značenju stavljanja odjeće na koga ili na sebe ispravno, kao i glagoli odijevati i oblačiti.
      No želimo li biti sigurni da odabranim glagolom ili glagolskom imenicom nećemo zbuniti svojeg sugovornika ili čitatelja govoreći ili pišući o stavljanju odjeće na koga ili na sebe, tada svakako preporučujemo glagol odijevati, odnosno glagolsku imenicu odijevanje.
      Kao što vidite, hrvatski jezik nije ni najmanje jednostavan, ali nadamo se da smo Vam barem malo pomogli u ovoj jezičnoj nedoumici.

      Vaš

      Editor.hr

  4. Vozio sam se prema Puli i na riječkoj zaobilaznici naišao na iznenađenje. Postavljene su nove putokazne tabele: Opatija riviera.
    Šteta, bar da je opatijska, ako već nije rivijera…

    • Author
      Editor.hr 24.12.2014. Komentiraj

      Dragi Dado,

      U potpunosti se slažemo s Vama. Vidimo da ste čitali i našu posljednju „nepismenost“ (Da smo prije ovako igrali…) pa već znate da bi tu trebao biti pridjev opatijski… Sve pohvale Vama! Uvijek nas razveselite nečim novim i zanimljivim, samo naprijed…

      P. S. Nije pravilno tabela, nego tablica. I jeste li primijetili da smo i u komentare uspjeli ugurati tzv. hrvatske navodnike?

      Vaš

      Editor.hr

  5. Klaudija Rovis 30.01.2016. Komentiraj

    Jako zanimljivo!
    Natpis tetovaže (tj. rečenica koju sačinjava tetovaža) je gramatička i pravopisna pogreška, no tetovaža kao takva je, po mom mišljenju, greška. Na neki je način ona proizvod, te bih u tom slučaju koristila pravilo koje vrijedi za tvorničke greške.

    • Author
      Editor.hr 30.04.2016. Komentiraj

      Draga Klaudija,

      Zahvaljujemo Vam na ovome sjajnom komentaru! Sve što ste napisali, od riječi do riječi, smatramo korektnim i upravo tom smo se mišlju vodili pri odabiru naslovne fotografije za ovo zrnce. Dakle, rečenica koju sačinjava tetovaža definitivno je gramatička i pravopisna pogreška, ali tetovaža kao takva je greška. Na određeni način ona je uistinu proizvod.

      Vaš

      Editor.hr

  6. Martina Baričević 11.02.2016. Komentiraj

    Slažem se s Klaudijom za natpis, tj. sadržaj tetovaže, ali smatram da je tetovaža ipak pogreška. I moram priznati da mi je drago da “pogrješka nije zaživjela. Zvuči tako neprirodno.

  7. Author
    Editor.hr 30.04.2016. Komentiraj

    Draga Martina,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom komentaru. Svoje mišljenje o Klaudijinu komentaru iznijeli smo u našemu komentaru njezina komentara i zapravo se apsolutno slažemo sa svime što je ona navela. I nama je drago što grješka i pogrješka nikada nisu ozbiljnije zaživjele u govornika hrvatskoga jezika… 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*