Select a page

Glasati ili glasovati?

Glasati ili glasovatiPovod je ovoj „nepismenosti“ članak objavljen 25. svibnja 2015. na poznatom informativnome portalu.

Članak naslovljen „Dinamo bira najbolju momčad u posljednjih 10 sezona“ donosi i sliku službenih stranica ovoga nogometnoga kluba.
GLASAJ ZA NAJBOLJE DINAMOVE IGRAČE!

Ovako na tim stranicama piše tiskanim, podebljanim slovima.

Ispod toga, također tiskanim, ali ne i podebljanim slovima piše: SASTAVI DINAMOV DREAM TEAM OD IGRAČA IZ POSLJEDNJIH 10 ŠAMPIONSKIH SEZONA!

Prvo što ovdje upada u oči svakom jezičnom znatiželjniku jest imperativ glagola glasati te se on najvjerojatnije pita što je pravilno – glasati ili glasovati. I s pravom se to pita, budući da su uz ove glagole vezane prilične kontroverzije.

 

U novijim se pravopisima (pravopisnim rječnicima) ne nalazi ni jedan od ovih dvaju glagola, iako se isti pravopisi ograđuju kako se u njihovim rječnicima nalaze samo riječi s kojima je povezan kakav pravopisni problem.

Dakle, što je kontroverzno u ovim glagolima?

U novije je vrijeme uvriježeno mišljenje (koje se aktualizira uvijek iznova pred parlamentarne, predsjedničke ili kakve druge izbore) kako je u značenju „davanja svoga glasa za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju“ ispravan isključivo glagol glasovati, dok se glasaju životinje koje riču, laju, reže, muču, bleje ili cvrkuću.

Ovo je mišljenje zapravo ispravno i vrlo korektno. Glagol glasovati znači upravo to: davati svoj glas za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju. Glagol pak glasati se znači „javljati se glasom ili zvukom, ispuštati iz sebe kakav glas ili zvuk“.

Zašto onda nismo podebljani natpis na stranicama Dinama jednostavno proglasili kardinalnom nepismenošću nego i dalje raspravljamo o ovom pitanju?!

Nismo to učinili zato što je na predmetnim stranicama upotrijebljen glagol glasati, a ne glasati se.

Razlika je u tome što je ovaj drugi zapravo povratni glagol te ima sasvim drugo značenje od prve, neprijelazne inačice. Brojni su primjeri gdje povratni glagol čini značenjsku razliku: češljati se nije isto što i češljati (koga ili što), odmarati se nije isto što i odmarati (koga ili što). Glagoli zahvaliti se i zahvaliti imaju možda i najizraženiju značenjsku razliku te smo upravo njima 19. listopada 2014. posvetili jedno zrnce znanja, naslovljeno „Zahvaliti ili zahvaliti se?“.

Značenje je dakle glagola glasati se „javljati se glasom ili zvukom, glasiti se; ispuštati iz sebe kakav glas ili zvuk“. Glasati se mogu živa bića (ptica, jelen, svinja i majmun se glasaju), ali i neživi predmeti (zvono se glasa).

Značenje je pak glagola glasati isto kao i gore navedeno značenje glagola glasovati.

Oba su ova glagola manje-više podjednako zastupljena u starijoj hrvatskoj literaturi, no od hrvatske se neovisnosti potiču glagol glasovati i glagolska imenica glasovanje kao hrvatska varijanta srpskih inačica glasati i glasanje. No to je samo djelomično točno.

Maknimo sada malo nastranu srpski i fokusirajmo se samo na hrvatski jezik. Poviše smo naveli kako su oba ova glagola gotovo podjednako zastupljena u starijoj hrvatskoj literaturi. Danas smo u jezičnom smislu ipak otišli nekoliko koraka od toga da hrvatskim proglašavamo sve ono što nije srpsko i obratno. Hrvatski su i srpski jezik danas dva različita, potpuno zasebna, prepoznatljiva i neovisna slavenska jezika koja, iako donekle slična, imaju oko 25.000 samo leksičkih razlika. O sintaksi i gramatičkim pravilima da i ne govorimo…

Dakle, glagoli su glasati i glasovati gotovo podjednako zastupljeni u starijoj hrvatskoj literaturi; Rječnik hrvatskoga jezika Vladimira ih Anića (1. izdanje 1991.) izjednačuje, a kultni Jezični savjetnik s gramatikom Slavka Pavešića iz 1971. godine prednost daje glagolu glasati u odnosu na glagol glasovati. Ovaj je savjetnik imao i dan-danas ima iznimno važnu ulogu u razvoju hrvatskoga standardnog jezika i hrvatske jezične posebnosti te u oblikovanju svijesti o postojanju i potrebi čuvanja navedene jezične posebnosti.
U hrvatskome standardnom jeziku u ovakvim se slučajevima uobičajeno prednost daje plodnijoj inačici, tj. riječi od koje se može formirati više izvedenica. Od glagola se tako glasati mogu formirati glasač (-ica), glasačko tijelo, glasačka kutija, glasački listić, glasačko povjerenstvo

Glagol je pak glasovati u tom smislu ipak kudikamo skromniji. Iz ovih razloga neki jezikoslovci danas prednost daju glagolu glasati u odnosu na glagol glasovati.*
Sukladno svemu navedenome zaključujemo kako su oba ova glagola apsolutno prihvatljiva u današnjemu hrvatskom standardnome jeziku te je na svakome od nas odabrati kojim će se od njih služiti u svojemu govoru i pismu.

Mi smo kao prevoditeljsko-lektorski centar skloniji glagolu glasovati ponajviše iz razloga što u svojim tekstovima i govoru želimo izbjeći bilo kakvu mogućnost zabune i brkanja, u ovom slučaju miješanja s rikanjem, zavijanjem, gugutanjem, lajanjem, rzanjem, cijukanjem, mjaukanjem… No to je naš subjektivan odabir; naš je posao između ostaloga stilskom lekturom učiniti to da tekstovi budu ne samo savršeno pismeni, nego i čitki, jasni i prepoznatljivi, a to se odnosi i na prijevode koje radimo.

* Ovdje prije svega izdvajamo našu uglednu jezikoslovku dr. sc. Nives Opačić čiji rad iznimno cijenimo te s velikim zanimanjem i zadovoljstvom pratimo.

 

Šampionske sezone?!

Na nepotrebnu smo uporabu pridjeva šampionski te imenice šampion već više puta upozoravali u istoj ovoj rubrici, u člancima „Jezik hrvatske estrade“ (26. rujna 2014.), „Šampionski FFC pojasevi“ (03. listopada 2014.), „Prvi MMA šampion organizacije FFC“ (05. listopada 2014.) te „FFC Futures šampioni“ (11. veljače 2015.). Želite li doznati nešto što možda ne znate o ovom jezičnomu problemu, samo kliknite na neki od navedenih naslova u navodnicima.

 

Dream Team?!

Prodor engleskih riječi u hrvatski jezik danas je najveći problem vezan uz hrvatski, ali i brojne druge europske i svjetske jezike. O ovome ćemo problemu opširnije jako puno pisati u budućim našim člancima, a ovdje se samo nakratko osvrćemo na sporni Dream Team.

Prvo pravilo prihvaćanja stranih rječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je stranu riječ dobro zamijeniti kvalitetnom domaćom riječju ako takva postoji. Tek ako takva zamjena ne postoji opravdano je rabiti stranu riječ. Postoji li kvalitetrna hrvatska zamjena za Dream Team?

Pogledajmo: ekipa snova, momčad snova, sastav snova, najbolja ekipa, najbolja momčad, najbolji sastav, najkvalitetnija ekipa, najkvalitetnija momčad, najkvalitetniji sastav (čak i tim snova, najbolji tim, najkvalitetniji tim)

Mišljenja smo kako je svaka od navedenih opcija kudikamo kvalitetnija i prihvatljivija od sporne engleske inačice. Nejasno je zašto autori ovakvih natpisa vrlo često smatraju kako engleski nazivi i sintagme zvuče neusporedivo bolje, impresivnije, privlačnije i zanimljivije od hrvatskih termina, pogotovo kada je riječ o sportskom klubu čije se čelništvo ponosno busa kako je riječ o najhrvatskijemu nogometnom klubu.

Ovdje se unaprijed ograđujemo od bilo kakvog oblika purizma pa i jezičnoga. Naš je pristup jeziku i jezičnoj problematici isključivo lingvistički; upravo lingvističke zakonitosti i pravila pokušavamo primijeniti na hrvatskom kao živom, slavenskomu te u konačnici europskom jeziku, a to što nekima već pomisao na to da se o hrvatskome jeziku piše i raspravlja „smrdi na purizam“ – to stvarno nije naš problem.

14 komentara

  1. Irena Posavec 02.06.2015. Komentiraj

    Dopustite da vam postavim dva pitanja:
    1. Ne dolazi li veznik “budući da” isključivo na početku rečenice? (Vaša rečenica: “I s pravom se to pita, budući da su uz ove glagole vezane prilične kontroverzije.”)
    2. Ne preporuča li se koristiti “u skladu s” umjesto “sukladno”? (Vaša rečenica: Sukladno svemu navedenome zaključujemo…”)
    Unaprijed hvala na odgovoru!

    • Author
      Editor.hr 03.06.2015. Komentiraj

      Draga Irena,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom javljanju i ovim vrlo zanimljivim pitanjima. Za veznički skup budući da dijelom ste u pravu. Veznički skup budući da upotrebljava se kada je zavisna surečenica ispred glavne i tada dolazi na početku rečenice, no mišljenja smo da to ne mora biti nužno i uvijek tako. Značenje je ovog uzročnoga vezničkog skupa: zato, zato što, jer, zbog toga što, s obzirom na to da.
      U složenijim je rečenicama budući da često jednostavno nemoguće staviti na početak rečenice, a da joj pritom ne promijenimo značenje.
      Evo i primjer: Sinoć smo bili u kazalištu pa potom u restoranu, budući da smo bili jako gladni.
      Naravno, ovdje smo umjesto budući da mogli odabrati i zato što, jer ili možda stoga što. No ne bi li to bilo osiromašivanje jezika i uskraćivanje jezičnih mogućnosti?
      Naš je stav kako je u ovoj rečenici, kao i u spornoj rečenici iz našeg članka, na autoru odabir koji će veznik ili veznički skup upotrijebiti jer to ni na koji način ne narušava gramatička pravila ni sintaksu hrvatskoga standardnog jezika.
      Možda se netko ne slaže s nama, ali to je naš stav. Mi se zalažemo prije svega za bogatstvo hrvatskoga jezika te za kreativnost u izražavanju na našem jeziku, naravno u okviru njegovih pravopisnih i gramatičkih pravila. Ponekad slijepo slijeđenje gramatičkih pravila, a pogotovo onih koja se odnose na sintaksu, dovodi do osiromašenja jezika i skučenosti u izražavanju, što nipošto ne podržavamo.

      Drugo je Vaše pitanje također vrlo zanimljivo. Već smo se u praksi više puta susretali s lektorima koji su tvrdili kako je u hrvatskome standardnom jeziku preporučljiviji skup u skladu s na mjestu priloga sukladno.
      No ni s time se ne slažemo, prije svega zato što ne vidimo nikakav poseban razlog zašto bi bio preporučljiviji.

      Značenje je naime priloga sukladno „na sukladan način, sa sukladnošću“, dok je značenje imenice sklad „1. ugodna, pravilna i ravnomjerna raspoređenost dijelova cjeline; harmonija, suglasje, 2. prijateljski odnos, sloga“. Značenje pak skupa u skladu s jest „prema, po“. Nejasno nam je zašto bi jedan ovakav skup koji sadrži dva prijedloga i imenicu (u značenju prema ili po) bio preporučljiviji od priloga sukladno. Ako Vi to znate, bit će nam jako drago pročitati Vaše pojašnjenje. Jako nam je drago i to što smo Vas potaknuli na razmišljanje o jeziku te što nam se često javljate svojim komentarima, pitanjima i prijedlozima. Samo naprijed… 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  2. Vlatko 04.06.2015. Komentiraj

    Složio bih se s oba odgovora Editora.hr. U vrlo složenim rečenicama, veznički skup “budući da” jednostavno je nemoguće smjestiti na početak rečenice. Također, prilog “sukladno” zvuči mi potpuno prirodno u stručnom tekstu (a ovdje imamo takav slučaj) ili u “administrativnom” tekstu (npr. sukladno članku zakona itd.). Osobno, prilog “sukladno” nikad ne bih upotrijebio u literarnom tekstu (a ovaj članak to nije).
    Jedino s čime se u članku ne slažem u potpunosti jest tvrdnja da su hrvatski i srpski dva potpuno zasebna jezika. Naime, zapadnoeuropski jezikoslovci, kao i dio domaćih, smatra da se radi o dvije varijante jednoga policentričnog jezika. Većina naših jezikoslovaca s tim se ne slaže (doduše, dobar dio njih slagao se do 1990., a potom su, valjda iz pragmatičnih razloga, naglo promijenili mišljenje). Obje strane imaju svoje argumente. Međutim, to je prilično škakljivo pitanje jer dobrim dijelom zadire i u politiku.

    • Author
      Editor.hr 04.06.2015. Komentiraj

      Dragi Vlatko,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom više nego zanimljivom komentaru. Upoznati smo s vrlo zanimljivom tezom određenih jezikoslovaca koji smatraju kako su hrvatski i srpski jezik dvije varijante jednoga policentričnog jezika, no dok je i službeno ne prihvati akademska zajednica ostat ćemo suzdržani po tom pitanju.
      Kako reče brijač Meštar (Boris Dvornik) u kultnoj seriji „Velo misto“ redatelja Joakima Marušića: „Neću politiku u svoju butigu.“ Do sljedećega čitanja i komentara srdačno Vas pozdravljamo.

      Vaš

      Editor.hr

  3. Irena Posavec 04.06.2015. Komentiraj

    Zahvaljujem na opsežnom odgovoru, možda mi ovi argumenti posluže kad idući put uđem u raspravu s lektorima. 🙂
    Lijep pozdrav!

    • Author
      Editor.hr 06.06.2015. Komentiraj

      Draga Irena,

      Nema na čemu. I drugi put, rado. Bit će nam jako drago ako Vam naš odgovor posluži u raspravi s nekim od lektora hrvatskoga jezika. 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  4. Budući da je sada jasno glasujem za glasanje. ‘Ajde, nek’ nam je jednom netko i to pojasnio. 🙂
    Hvala.

    • Author
      Editor.hr 11.06.2015. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom komentaru. Već smo se bili zabrinuli gdje ste nestali… 😉

      Vaš

      Editor.hr

  5. Viktor 17.11.2015. Komentiraj

    Ne razumijem zašto se mora reći glasovati nego glasati.. Glasati je kraći glagol, Glasovati je dulji. Glasovati je bohemizam u hrvatskom jeziku, s kom daje se takodjer glagolu glasati novu semantiku. To, što vi sad kažete je OGLASITI se. Dakle životinja može se oglasiti, dok glasati za Jadranku, glasati za sebe. Ne razumijem hrvatske jezikoslovce, jer je glasati kraća riječ i zbog jezičke ekonomije bolje bi bilo govoriti kao što su svi dosada govorili: glasati za nekoga…

    • Author
      Editor.hr 23.11.2015. Komentiraj

      Dragi Viktore,

      Zahvaljujemo Vam što ste ovim komentarom podijelili svoje razmišljanje sa svima nama, no dojam je kako zapravo niste baš najpažljivije pročitali ovaj naš članak. Možda ga eventualno niste razumjeli baš najbolje pa Vas ljubazno molimo da ga pročitate pažljivo još jednom. Nakon toga možemo se, po potrebi, susresti ponovno u komentarima te ćemo Vam vrlo rado pojasniti sve što Vas bude zanimalo ako Vam i tada nešto bude nejasno.

      Vaš

      Editor.hr

  6. Martina Baričević 16.02.2016. Komentiraj

    …Nejasno je zašto autori ovakvih natpisa vrlo često smatraju kako engleski nazivi i sintagme zvuče neusporedivo bolje, impresivnije, privlačnije i zanimljivije od hrvatskih termina…kaže Editor.hr
    Lako bi bilo da je to samo slučaj navedenih autora. To je, zapravo, slučaj svih Hrvata. Sve što je strano bolje je, pametnije, privlačnije itd. Kao što je manager bolji od voditelja ili upravitelja. Nažalost. Trebalo bi čuvati i razvijati vlastiti jezik, u skladu s vremenom i novim izazovima. Engleski se jezik, npr., stalno razvija, usvaja nove riječi, a mi smatramo da to hrvatski ne može.

  7. Author
    Editor.hr 21.02.2016. Komentiraj

    Draga Martina,

    Zahvaljujemo Vam na još jednome komentaru, kojim ste nas jako razveselili. Da, problem je s Hrvatima u tome što sve strano uglavnom smatramo boljim, impresivnijim, privlačnijim i zanimljivijim od domaćega. Nažalost, ne odnosi se to samo na hrvatski jezik, nego i na različite proizvode, od prehrambenih nadalje. Slažemo se s Vama da treba čuvati i razvijati vlastiti jezik.
    Jezik je živ, on živi zajedno sa svojim govornicima i podložan je stalnim promjenama te utjecajima izvana i iznutra. Naš stav prema hrvatskome jeziku, kao što znate, nije puristički, dapače. Naš je stav isključivo lingvistički i prema njemu se odnosimo kao prema svakome živom, modernome jeziku, nastojeći – gdje god je to moguće – primjenjivati lingvistička, odnosno u ovom slučaju kroatistička, pravila i načela te pritom biti objektivni koliko god možemo i ne nagrditi ga nepotrebnim forsiranjem bilo čega… Do sljedećega čitanja i pisanja srdačno Vas pozdravljamo! 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  8. Josip 12.06.2016. Komentiraj

    Dakle, ispravno je jedno i drugo samo je pitanje kojem glagolu datiprednost. Vaše mišljenje je više nego jasno. Uvažavajući rad dr. sc. Nives Opačić, moje mišljenje je kako bi trebalo dati prednost glagolu “glasati” s obzirom na to kako imamo “glasačko mjesto”, “glasačku kutiju”, “glasački listić”…

  9. Author
    Editor.hr 20.06.2016. Komentiraj

    Dragi Josipe,

    Zahvaljujemo Vam na ovome zanimljivome i vrijednom komentaru kojim ste podijelili svoje mišljenje o predmetnomu jezičnom pitanju s našim čitateljima i nama. Rad naše ugledne (sad već umirovljene) jezikoslovke dr. sc. Nives Opačić doista jako poštujemo i s velikom znatiželjom pratimo, uostalom ona je bila profesorica na Odsjeku kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu i nekima od nas. Svoj smo pak stav o ovim dvama glagolima iznijeli u ovome članku i ostajemo pri njemu. 🙂
    Iskreno se nadamo da je ovo tek samo očetak Vašega komentiranja naših članaka te da ćemo se uskoro ponovno „sresti“ u komentarima.

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*