Select a page

FFC Futures šampioni

FFC Futures sampioniPredstavljamo FFC Futures šampione: Martin Batur!
Ovako glasi naslov objavljen 03. veljače 2015. na uglednom hrvatskome borilačkom portalu. Riječ je o prvom iz serijala intervjua s pobjednicima FFC Futuresa, natjecanja na kojem sudjeluju mlade nade, sportaši koji bi – pokažu li se kvalitetnima – trebali biti buduće zvijezde mješovitih borilačkih vještina i kick-boxinga u Hrvatskoj i regiji, a možda i Europi i svijetu.

Prva stepenica je svakako već sudjelovanje na FFC Futuresu, a prvaci, tj. pobjednici ovog natjecanja napravili su značajan iskorak u postizanju zadanih si ciljeva.

Sve pohvale mladim prvacima, čestitke Martinu Baturu, pobjedniku u poluteškoj kategoriji MMA-a, no zašto su oni zaradili svoje mjesto u našoj rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje?

 

 

Pobjednici FFC Futuresa našli su se u našoj rubrici ni krivi ni dužni, za to su zapravo „zaslužni“ novinari koji ih guraju u našu rubriku omogućujući nam da na njihovim (novinarskim) nepismenostima obogaćujemo svoje poznavanje hrvatskoga jezika. Na tome bismo im možda trebali biti i zahvalni, ali u ovom naslovu sporna je prije svega imenica šampion pa stoga ne vidimo neki poseban razlog za zahvalnost. Zašto?

 
Kako ce izgledati sampionski FFC-pojaseviO nepotrebnoj smo, naime, uporabi imenice šampion i pridjeva šampionski pisali još 03. listopada 2014. godine u „nepismenosti“ pod nazivom „Šampionski FFC pojasevi“ (slika lijevo).

No kako to očito nije bilo dovoljno jer se ista nepismenost samo dan kasnije (04. listopada 2014.) pojavila i na drugom poznatome borilačkom portalu, mi smo je (tu drugu nepismenost) već 05. listopada 2014. bili uvrstili u našu rubriku Nepismenosti naše svagda(š)nje pod naslovom „Prvi MMA šampion organizacije FFC“ (slika dolje lijevo) želeći tako utvrditi gradivo te dodatno ukazati prije svega na nepotrebnu uporabu imenice šampion i pridjeva šampionski.

 

 

 

 

Untitled 171Jasno je kako smo prvi primjer (slika gore lijevo) i ovaj novi (slika na vrhu lijevo) uzeli s istog portala. Dakle, pet mjeseci kasnije „lopov se vratio na mjesto zločina“. Izgleda da smo naletjeli na tvrd orah…

Kako bismo samo zadovoljni i ponosni bili da smo umjesto predmetnog naišli na ispravan naslov: „Predstavljamo prvake FFC Futuresa: Martin Batur!“ ili možda još bolje: „Predstavljamo pobjednike FFC Futuresa: Martin Batur!“…

Jasno je također i to da je u izvornom naslovu pogrešan redoslijed riječi, baš kao što su upotrijebljeni i pogrešni padeži.

FFC Futures šampioni – to je kao da umjesto pobjednici natjecanja (pobjednici koga, čega, genitiv) piše natjecanje pobjednici (tko, što pobjednici, nominativ). Ova je konstrukcija preuzeta iz engleskog jezika, što je danas također ozbiljan problem u hrvatskome jeziku.

 

Ali o tome će uskoro biti više riječi u jednom od sljedećih blaga u našoj Jezičnoj škrinjici.

Nadalje, upitno je mogu li se uopće pobjednici nekog natjecanja (pogotovo natjecatelji koji su u tom trenutku zapravo još uvijek amateri) nazivati prvacima ili su pak upravo to – pobjednici natjecanja. Voljeli bismo pročitati vaše mišljenje o ovome, obrazac za komentare nalazi se niže, ispod članka. Svaki vaš komentar je dobrodošao.

8 komentara

  1. Antonio 12.02.2015. Komentiraj

    Mozda je covjek jednostavno srbin, pa se koristi njihovom terminologijom

  2. Author
    Editor.hr 12.02.2015. Komentiraj

    Dragi Antonio,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru. Možda ste u pravu, no mi nismo ovdje da prosuđujemo tko je koje nacionalnosti niti nas to zanima. Ovu smo jezičnu rubriku oformili kako biste vi (naši čitatelji) – zabavljajući se – obogatili i unaprijedili svoje poznavanje hrvatskoga standardnog jezika.
    Ako ste Vi (Antonio) pročitavši naš članak naučili i zapamtili zašto imenica šampion i pridjev šampionski nisu preporučljivi u hrvatskome jeziku, mi smo već uspjeli u svojoj nakani.
    Naravno, iznimno bi nam drago bilo da na primjerima vlastitih jezičnih propusta i pogrešaka ponešto nauče i sami autori tih istih propusta i pogrešaka koje mi uobičajeno nazivamo nepismenostima. Tada bismo znali da ovo naše nastojanje i te kako ima smisla. Možda bismo imali manje „materijala“ za ovu rubriku, možda ona više ne bi imala ni smisla, no zadovoljstvo bi nam zasigurno bilo kudikamo veće.
    Naš stav prema hrvatskome jeziku nije puristički, naš je pristup isključivo lingvistički. Pokušajmo usporediti tekst na hrvatskome jeziku s elektromotorom. Kada elektomotor dospije u ruke inženjeru elektotehnike, on uobičajeno u njemu vidi stotine sitnih dijelova, žičica i spojki za koje točno zna čemu služe i kako funkcioniraju, a koje drugim ljudima možda ništa ne predstavljaju. No svi ti dijelovi moraju biti savršeno i besprijekorno posloženi da bi isti taj elektromotor radio kako treba. Slično je i s jezikom. Kada tekst na hrvatskome jeziku dospije u ruke stručnjaku za hrvatski jezik, on u njemu vidi stotine, možda i tisuće dijelova (različitih vrsta riječi, čestica, interpunkcija…). Svi ti dijelovi u određenom su međuodnosu i ako samo neki od njih nije korektan, tekst ne može biti besprijekoran. A situacija je na hrvatskim portalima takva da 99,9% tekstova nikada ne bi proradilo kada bi bili elektromotori. Pregorjeli bi već pri samom pokušaju aktiviranja.
    Mi se u ovoj rubrici osvrćemo uglavnom na naslove članaka smatrajući da bi barem oni trebali biti pravilno napisani, budući da su ipak istaknuti. A za to bi njihovim autorima dovoljan bio bilo koji pravopis hrvatskoga jezika, stariji ili noviji, službeni ili neslužbeni, bitno je samo da ima pravopisni rječnik. I to je cijela mudrost. Vjerojatno ni tada naslovi i tekstovi ne bi bili besprijekorni, no zasigurno bi bili neusporedivo bolji i pismeniji nego što su sada.
    Valja znati da ti portali uglavnom bilježe veliku čitanost, što znači da autori nepismenih tekstova i naslova, svjesno ili nesvjesno, utječu na svoje čitatelje, na njihov vokabular i odnos prema jeziku. A to je, smatramo, ipak određena odgovornost.

    Vaš

    Editor.hr

  3. Andreita 16.02.2015. Komentiraj

    Poštovanje svima u Editoru!

    Ovom prilikom želim izraziti iskrenu pohvalu ovoj vrijednoj inicijativi tvrke da nas besplatno educira o vrlo važnim aspektima hrvatske gramatike i pravopisa,
    kao izvorni govornici možda ne obraćamo dovoljno pažnje na razne pogreške u govoru i pisanju hrvatskog jezika, a najljepše je kada materinjim jezikom sve više ovladavamo na vlastitu izgradnju a i izgradnju naših bližnjih, posebno djece.
    Imala sam priliku i poslovno surađivati s vašom tvrtkom, što mi je u sjećanju ostalo kao iznimno vrijedno i ugodno iskustvo.
    Zahvaljujem još jednom na trudu i dobroj volji te svako dobro vam želim!
    Veselim se prilici da ću se i sama moći uključiti u poneku temu, a do tada lijep pozdrav iz sunčane Rijeke!

    • Author
      Editor.hr 16.02.2015. Komentiraj

      Draga Andreita,

      Moramo priznati da ste nas ostavili bez teksta. Pročitati ovako ugodan, pozitivan i motivirajući komentar uistinu je nešto posebno. Pored čitatelja poput Vas veliko nam je zadovoljstvo raditi svoj posao i truditi se da iz dana u dan budemo sve bolji. Sada nema više nikakve dvojbe, naše su jezične rubrike pun pogodak! Pišemo ih i vodimo s velikom ljubavlju i entuzijazmom pa nas iznimno veseli vidjeti da su one pronašle svoj put do vrijedne publike koja ih sa zadovoljstvom i zanimanjem prati cijeneći i podržavajući naš rad i zalaganje.
      Što još reći, čitajte nas i dalje, svaki Vaš komentar bit će nam iznimno dragocjen, a svaki Vaš prijedlog i sugestija poticaj da još dublje zaronimo u problematiku današnjega hrvatskog jezika. Samo naprijed…

      Vaš

      Editor.hr

  4. Andreita 03.04.2015. Komentiraj

    Poštovanje,

    Hvala vam na informacijama koje redovito pratim te se veselim svakoj novoj objavi.
    Zaista, danas je u medijima, a još više u svakodnevnom neformalnom komuniciranju puno primjera na koje treba obratiti pažnju.
    Kao nekadašnja radijska novinarka i voditeljica sjećam se da mi je jedan kolega, još prije desetak godina, obratio pažnju na to da, prema njegovim riječima, često nepravilno koristimo riječ ODNOSNO.
    Kao objašnjenje je naveo da se nekom određenom pojmu, nakon upotrebe riječi ODNOSNO dodaju nove informacije, umjesto da se riječ ODNOSNO nastavlja samo s malo proširenim značenjem već spomenutog pojma.
    Mene i danas zanima službeno objašnjenje tog pojma, tj. kako točno upotrebljavamo riječ ODNOSNO, uz molbu za par dobrih i loših primjera.

    Ako ste o tome već pisali, naravno, probat ću naći odgovor na neki drugi način.

    U svakom slučaju, svaka riječ podrške koju imam za vas je iskrena uz želju da samo tako i nastavite na dobrobit svih nas koji vas pratimo.

    Cijeloj ekipi Editora želim sretan Uskrs uz lijep pozdrav iz Rijeke

    Andrea

  5. Author
    Editor.hr 04.04.2015. Komentiraj

    Draga Andrea,

    Zahvaljujemo Vam na ponovnim lijepim riječima i podršci koju nam pružate. Jako nam znače čitatelji poput Vas, a svakom se komentaru jako veselimo, posebice pozitivnima i konstruktivnim kao što su svi Vaši. Odnosno je u hrvatskome jeziku prilog, koji ima dva osnovna značenja:
    1. to jest, zapravo (npr. Pobijedili smo na natjecanju, odnosno bili smo najbolji od svih natjecatelja.)
    2. što se tiče svakog pojedinoga (u nabrajanju) (npr. Roditelji mu imaju 68, odnosno 59 godina.).
    Pretpostavljamo da se prvo od navedenih dvaju značenja odnosi na malo prošireno značenje već spomenutog pojma (pojašnjenje), što ste naveli.
    Pogrešnih je pak primjera uporabe ovog priloga jako puno, dovoljno je zaviriti malo na hrvatske internetske portale i sve će Vam biti jasno… I mi Vama želimo sretan Uskrs i uskrsne blagdane (uskrsne, ne uskršnje) te Vas srdačno pozdravljamo do sljedećega čitanja, odnosno komentara.

    P. S. Što mislite, odnosi li se ovaj prilog odnosno iz naše posljednje rečenice na prvo ili drugo značenje? 🙂

    Vaš,

    Editor.hr

  6. Andreita 06.04.2015. Komentiraj

    Sjajno, hvala na objašnjenju, i te kako je korisno… Ako se ne varam, vaš odnosno pirpada drugoj grupi situacija 🙂

  7. Author
    Editor.hr 07.04.2015. Komentiraj

    Draga Andrea,

    Slažemo se s Vama. naš odnosno u navedenom primjeru pripada drugoj grupi situacija. No jednako tako, mogao bi se uvrstiti i u prvu grupu jer Vas pozdravljamo do sljedećeg čitanja, a mi ne možemo znati kada ćete pročitati neki naš članak. To možemo znati samo kada objavite komentar. A čitanje ne podrazumijeva nužno i komentiranje, kao što ni komentar ne podrazumijeva nužno pročitan članak. Zato se to možda može shvatiti i kao čitanja, tj. komentara.

    Vaš,

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*