Select a page

Englezi u lovu na Rakitića

Englezi u lovu na RakiticaEnglezi u lovu na Rakitića: ‘Htjeli su provjeriti da li ga je boravak na klupi zaboljeo’, ovako glasi naslov objavljen 15. veljače 2015. u sportskoj rubrici na jednom od najuglednijih i najčitanijih hrvatskih informativnih portala. Naime, Arsenal i Manchester City kontaktirali su s 26-godišnjim Ivanom Rakitićem nakon što je hrvatski reprezentativac nekoliko utakmica za Barcelonu započeo s klupe, tvrdi Roger Torello, novinar sportskoga dnevnog lista „Mundo Deportivo“ iz Barcelone. Lijepo je pročitati kako se najveći engleski nogometni klubovi zanimaju za našega reprezentativca, no ovaj je naslov iz sasvim drugih razloga dospio u našu rubriku Nepismenosti naše svagda(š)nje.

Pratite li redovito naše članke u navedenoj rubrici, onda zasigurno u ovom naslovu uočavate najmanje dvije jezične nepravilnosti. Mi ih uočavamo tri. Pogledajmo o čemu je riječ…

 

Pogrešna uporaba polunavodnika

Prva nepismenost odnosi se na pogrešnu uporabu polunavodnika. O pogrešnoj smo uporabi polunavodnika već pisali 08. lipnja 2014. u ovoj rubrici, u članku pod naslovom „Uoči SP ili uoči SP-a?“, da bismo istu nepravilnost utvrdili u istoj rubrici u članku naslovljenome „Mali antimadridista“ i objavljenom ovaj mjesec, 04. veljače 2015. godine.

Dakle, još jednom: polunavodnici služe kako bismo u rečenici koja je u navodnicima označili riječi koje bi inače bile označene navodnicima ili bismo ih sukladno pravopisnim pravilima trebali tako označiti.

Ovo je citat iz našeg članka „Jezik hrvatske estrade“ objavljenog 26. rujna 2014. godine:

„Alka Vuica u svojemu svojevremeno velikom hitu ‘Laži me’ ima cijeli niz jezičnih nepravilnosti.“

Kao citat pisan je u navodnicima, dok je naslov pjesme „Laži me“ pisan u polunavodnicima kao primjer kako i kada ovaj pravopisni znak valja rabiti.

 

Da li…

Ovo je još jedna jezična nepravilnost koja se u današnjemu hrvatkom jeziku s pravom smatra gotovo kardinalnom. O ovoj smo konstrukciji također već pisali u spomenutom članku „Jezik hrvatske estrade“ i ustvrdili kako se u poeziji ona ipak može smatrati pjesničkom slobodom, a ne ozbiljnijim jezičnim propustom.

No kada u naslovu istaknutome na jednom od najuglednijih i najčitanijih hrvatskih informativnih portala naiđemo na predmetnu konstrukciju, mišljenja smo kako je ipak riječ o gotovo kardinalnoj pogreški.

Kako je zapravo ispravno trebalo pisati?

Ispravno je trebalo pisati kako slijedi:

Htjeli su provjeriti je li ga boravak na klupi zabolio

Upitne rečenice, umjesto predmetnom konstrukcijom, valja započeti drugačije.

Primjerice:

Umjesto: Da li ste vidjeli čovjeka iz tramvaja?
Ispravno je: Jeste li vidjeli čovjeka iz tramvaja?
Umjesto: Da li želite razgovarati o prevoditeljstvu?
Ispravno je: Želite li razgovarati o prevoditeljstvu?
Umjesto: Da li biste rado pojeli kolač?
Ispravno je: Biste li rado pojeli kolač?

 

Zabolio ili zaboljeo?

Treća jezična nepravilnost uistinu je kardinalna! Glagol zaboljeti u hrvatskome naime jeziku ima više značenja. Prvo je značenje „početi boljeti“, a drugo „nakratko osjetiti bol“.
Oba ova značenja su konkretna, a osim njih postoje i apstraktna značenja koja su zapravo frazeološki izrazi (frazemi):

zaboljela me duša (srce) = bilo mi je žao
neće te zaboljeti glava = nećeš imati brige u vezi s time

U predmetnom naslovu upotrijebljen je zapravo glagolski pridjev radni, koji u muškom rodu glasi zabolio, nikako zaboljeo. U ženskomu pak i srednjem rodu glasi zaboljela, odnosno zaboljelo.

Isto je s glagolima željeti, voljeti, živjeti, razumjeti, htjeti i sl. (želio, željela, željelo; volio, voljela, voljelo; živio, živjela, živjelo; razumio, razumjela, razumjelo; htio, htjela, htjelo).

 

Sjećate li se Anthonyja Collinsa, našega fiktivnog Engleza kojega prvi put spomenusmo u kolovozu prošle godine, u „nepismenosti“ pod naslovom „Poturak se zabavljao se 2“? Što bi on rekao na jedan ovakav naslov i kakav bi dojam stekao o hrvatskome novinarstvu i medijima?

2 komentara

  1. Klak 27.02.2015. Komentiraj

    Članak dobar kao i uvijek, no nevezano za temu, zbunjuje me ovaj 08. lipnja i 04. veljače. Čemu sad ta nula, zar se ona ne piše samo na fakturama, službenim dokumentima i slično?

  2. Author
    Editor.hr 28.02.2015. Komentiraj

    Dragi Klače,

    Zahvaljujemo Vam na javljanju i zanimljivom komentaru. Pisanje datuma s nulom ispred jednoznamenkastog broja stvar je osobnog odabira svakoga pojedinog autora. Naime, ne postoji pravilo u hrvatskome standardnom jeziku koje propisuje kako je pravilno, odnosno nepravilno pisati s predmetnom nulom ili bez nje.
    Mi smo se odlučili za varijantu s nulom isključivo radi preglednosti. U brojčanom pisanju datuma preglednije je, smatramo, pisati s nulom ispred jednoznamenkastih brojeva jer su dani i mjeseci često dvoznamenkasti (npr. 24.11.2014.). Stoga smo ovaj model prenijeli i u pisanje datuma gdje je mjesec izražen riječju, a ne brojem. U svakom slučaju, budete li pisali datum i bez predmetne nule, nećete pogriješiti. Važno je samo to da se odabranog načina pisanja datuma sustavno pridržavate od početka do kraja teksta.
    No konstrukciju „nevezano za“ ili „vezano za“ ispred apstraktnijih pojmova svakako trebate zamijeniti inačicom „nevezano uz“, odnosno „vezano uz“. Dakle, vezano uz temu, ali vezano za brod konopcem.
    Jako nam je drago što čitate naše članke, nadamo se da pročitano primjenjujete u svakodnevnoj komunikaciji, ali i u poslu, čime god da se bavite. Pozivamo Vas da ih komentirate i ubuduće, a mi ćemo se potruditi na svaku Vašu jezičnu radoznalost odgovoriti u najkraćemu mogućem roku.

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*