Select a page

Drva ili drveta?

                                                                               

 

drva-ili-drveta-jezicni-savjet-1

Glasi li genitiv imenice drvo u singularu (jednini) pravilno drva ili drveta?

Ovo je vrlo zanimljivo jezično pitanje na koje samo pravi jezični znatiželjnici i naravno znalci znaju točan odgovor.

Samim time, kao stvoreno je za našu rubriku Zrnca znanja u kojoj u formi pitanja i odgovora educiramo te jezično obogaćujemo posjetitelje naših* stranica.

U hrvatskome se jeziku naime razlikuje drvo kao „dugogodišnja biljka s deblom i korijenom“ te drvo kao građevni materijal.

 

 

 

 

drva-ili-drveta-jezicni-savjet-2Ako je drvo o kojem je riječ „dugogodišnja biljka s deblom i korijenom“, tada genitiv (koga, čega?) u singularu glasi drveta.

No ako je drvo o kojem je riječ građevni materijal, tada genitiv u singularu glasi drva (i u pluralu, ali s drugačijim naglaskom).

Primjerice:

Sagradili smo kolibu od drva.

S drveta ispred (drvene) kolibe ubrali smo zrelu jabuku. 

 

 

 

 

* Zanima li vas zašto smo ispred imenice stranice (misleći pritom, naravno, na internetske stranice) upotrijebili povratnu zamjenicu (naš), a ne povratno-posvojnu (svoj), svakako vam preporučujemo članak „Povratno-posvojna zamjenica“ objavljen kao blago u Jezičnoj škrinjici 1. listopada 2015. godine. 🙂

4 komentara

  1. Dado 19.09.2016. Komentiraj

    E, super. Sad mogu pitati i za tvrtku koja vadi mine. Kad sam poslovno komunicirao s njima, obratio sam im se kao tvrtci za razminiravanje. No oni su me ispravili da su tvrtka za razminiranje. Zašto meni prirodnije zvuči zazminiravanje? I jesu li nekada oni uistinu bili za razminiravanje pa su prerasli u razminiranje (kao šport u sport, min. zdravstva u zdravlja…)?
    Hvala na odgovoru.
    Ps. Rekli su mi da 80% ljudi koji ih nazovu naprave istu pogrešku.

    • Author
      Editor.hr 06.10.2016. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Što reći? Jako ste nam nedostajali sa svojim zanimljivim i lucidnim komentarima. Kad smo vidjeli kako ste Vi autor ovoga komentara, odmah smo znali da će biti riječ o nečemu vrlo zanimljivome i posebnom… I uistinu jest! Ne znamo naravno o kojoj točno tvrtki nam pišete, ali Hrvatski centar za razminiranje nosi naziv upravo ovakav kako smo i naveli. Predmetna je glagolska imenica iz navedenog naziva nastala od svršenog oblika glagola (infinitiva) razminirati. Značenje je ovoga glagola „očistiti od mina, učiniti tako da mine više ne mogu eksplodirati ili da ih ne bude; deminirati“. Značenje je pak glagolske imenice razminiranje „tehnički postupak kojim se uklanjaju ili demontiraju mine“. Osim svršenog oblika razminirati, postoji i nesvršeni razminiravati od kojeg je nastala i glagolska imenica razminiravanje. Za razliku od svršenoga oblika glagola, nesvršeni oblik kao ni glagolska imenica iz njega izvedena iz nekog (nama neznanoga) razloga uopće nisu navedeni u brojnoj stručnoj literaturi. No pitanje je ipak zapravo je li u nazivu tvrtke o kojoj pišete prikladnije upotrijebiti riječ koja označuje određeni tehnički postupak ili pak riječ koja označuje kontinuirano, sustavno čišćenje od mina, odnosno proces deminiranja.
      Naše je skromno mišljenje da bi u ovom slučaju prikladnije bilo upotrijebiti glagolsku imenicu nastalu od nesvršenog oblika glagola – dakle razminiravanje.
      Naravno, osvrnut ćemo se ovdje i na jezične promjene koje su relativno nedavno nastale u nazivima dvaju hrvatskih ministarstava. Kao što znamo, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa preimenovano je u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dok je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi preimenovano u Ministarstvo zdravlja. U prvom je nazivu sporna riječ šport, odnosno sport. Iako je početkom 90. godina imenica šport uporno gurana kao „hrvatskija“, to zapravo nema nikakve veze s istinom. Imenice šport i sport su istoznačnice, sinonimi i potpuno su ravnopravno zastupljene u svoj relevantnijoj stručnoj literaturi, gdje se niti jednoj od njih ne daje prednost u odnosu na drugu. Dakle, na autoru je odabrati kojom će se od ovih inačica služiti. Nama je, subjektivno, ipak bliža inačica sport koja u hrvatskoj povijesti ipak ima dužu tradiciju; mnogo je raširenija među govornicima hrvatskoga jezika, a rabi se i u većini europskih jezika.
      Međutim, sporan je naziv drugoga ministarstva. Naime, zdravlje i zdravstvo nisu sinomimi. U Anićevu Velikom rječniku hrvatskoga jezika (koji nije normativan; ponavljamo da Hrvatska još uvijek nema svoj normativni rječnik) zdravlje je definirano ovako:
      „1. dobro fizičko i psihičko stanje
      2. fizičko i psihičko stanje neke osobe
      3. dobro stanje općenito (zdravlje nacije, dom zdravlja, pucati od zdravlja, škodljiv za zdravlje).“
      U istom je Rječniku pak zdravstvo definirano kako slijedi:
      „1. djelatnost na zaštiti zdravlja i liječenju bolesti
      2. ukupnost ustanova i stručnjaka za tu djelatnost.“
      Prema navedenim definicijama, jasno je da je stari naziv Ministarstva prihvatljiviji te da promjena naziva ipak nije opravdana.

      Vaš
      Editor.hr

  2. Davorka Lončar 08.02.2017. Komentiraj

    Poštovani,

    Ovdje se radi o dvije sklonidbe imenice drvo: jednoj sa osnovom drv-(drva, drvu, drvom…) i drugoj proširenoj drvet- (drveta, drvetu…).Proširena osnova koristi se od 17.st. Iako se danas u hrvatskom jeziku koriste obje osnove ipak dominira upotreba skraćene osnove.
    Kraća osnova koristi se, kako ste već naveli, kada govorimo o drvu kao o materijalu tj.građi (prerada drva, rezbarenje drva, cijepanje drva) dok proširena osnova označuje drvo kao biljku pa ćemo reći kora drveta, krošnja drveta, grana drveta …).Razlikujemo npr. izraz sjediti na drvetu što označava sjedenje na grani stabla i sjediti na drvu gdje se misli na sjedenje na bilo kojem komadu drva (trupcu, dasci …)

    Lijep pozdrav,

    Davorka Lončar

    • Author
      Editor.hr 15.02.2017. Komentiraj

      Draga Davorka,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom komentaru, vrlo zanimljivom. Ovdje je riječ o imenici srednjeg roda koja pri sklonidbi ima proširenu i neproširenu osnovu. No osnova im jest zajednička, a glasi drv. Jednako tako, u hrvatskome jeziku postoje i imenice srednjega roda koje isključivo proširuju osnovu (npr. pleme plemena, breme bremena, janjejanjeta), ali i one koje je uopće ne proširuju (npr. selo sela, suncesunca).
      Mi se nažalost ne bavimo etimologijom riječi pa nismo u mogućnosti komentirati Vašu tvrdnju da se proširena osnova koristi od 17. stoljeća, no svakako bi nam drago bilo da je potkrijepite određenom relevantnom stručnom literaturom.
      Nas u svakom slučaju iznimno veseli spoznaja da smo dobili još jednu vrijednu, redovitu čitateljicu….
      Do sljedeće prilike, srdačno Vas pozdravljamo! 🙂

      Vaš

      Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*