Select a page

Dobro večer ili dobra večer?

Dobro vecer ili dobra vecerŠto je pravilno – dobro večer ili dobra večer?

Ovo je vrlo zanimljivo jezično pitanje jer u medijima, kako na internetskim portalima tako i na radiju i televiziji, vrlo često nailazimo na obje varijante. „Dobro večer premijeru“, ovako su se prema članku objavljenom 18. prosinca 2015. na uglednome hrvatskom informativnom portalu (slika lijevo) novinari obratili Boži Petrovu, čelniku Mosta, nakon njegova sastanka s čelnicima HDZ-a i SDP-a Tomislavom Karamarkom i Zoranom Milanovićem. Jesu li se Petrovu doista novinari nakon sastanka u središnjici Mosta (održanoga kako bi započeli razgovore o definiranju mandatara za sastav Vlade te drugih pozicija, uključujući i Sabor) obratili pitanjem s pozdravom koji sadrži imenicu večer u srednjemu rodu ili je pak riječ o traljavosti i/ili neznanju autora predmetnoga članka, koji je jednostavno – najvjerojatnije bez pretjeranog razmišljanja – napisao „dobro večer“, gotovo sigurno nikada nećemo doznati, ali to je za ovu našu pričicu zapravo nebitno.

 

Nas je svakako potaknuo da odgovorimo na gore navedeno jezično pitanje ponudivši nam tako još jednu zanimljivu „nepismenost“, zbog čega smo mu zahvalni.

 

Je li večer imenca srednjega ili ženskog roda?

Večer je u hrvatskome standardnom jeziku imenica ženskoga roda pa tako i pridjev koji stoji ispred nje i s kojim se veže u ovom pozdravu mora biti ženskoga roda. Iako su neki stariji pravopisi sugerirali kako je večer imenica muškoga i ženskog roda pa je prema tome i pozdrav mogao biti „dobar večer“ i „dobra večer“, ovaj stav je danas napušten te se večer smatra isključivo imenicom ženskoga roda.

Regionalno se još uvijek može naići na inačicu veče koja je srednjega roda, no ona ne pripada hrvatskome standardnom jeziku te je valja izbjegavati želimo li se pravilno služiti njime. Veče je inače imenica koja je danas karakteristična primjerice za srpski jezik, gdje označuje „vreme između svršetka dana i početka noći“.

Stavivši dakle pridjev srednjeg roda ispred imenice ženskoga roda autor je predmetnog članka napravio prilično ozbiljan jezični propust, tim više što se on kao što vidimo – osim u samome članku – pojavljuje i istaknut u njegovu naslovu. Ovdje je zgodno prisjetiti se Josipe lisac i njezine svevremenske uspješnice „Dok razmišljam o nama“:

Još je jedno prazno veče

S tobom dragi iza nas.

Naše večeri uz svijeće uvijek su u krivi čas

Opet ostala sam sama s istom laži da ćeš doć’…

Ovdje je naravno riječ o pjesničkoj slobodi i vrhunskoj umjetničkoj kompoziciji te nema govora ni o kakvoj nepismenosti, a i sama je pjesma nastala 1972. godine, dakle puno prije negoli se hrvatski jezik odvojio od tadašnjega hrvatsko-srpskoga.

 

Hrvatski i engleski navodnici

U istom naslovu (slika gore lijevo) autor piše: ”Dobro večer premijeru”, a kvalitetnom lektoru – osim spornog pozdrava o kojemu smo pisali poviše – u oko upadaju i tzv. engleski navodnici upotrijebljeni u hrvatskome tekstu. Iako se ovo ne smatra ozbiljnijim jezičnim propustom, vrijedi prisjetiti se vrsta navodnika u hrvatskome jeziku.

Dakle, hrvatskim se navodnicima smatraju „ “ (navodnik ispred riječi, dolje, okrenut u smjeru suprotnome od riječi ispred koje se nalazi te navodnik iza riječi, gore, okrenut u smjeru suprotnome od riječi iza koje se nalazi). Pravilno uporijebljeni hrvatski navodnici mogu se vidjeti u tekstu iznad, gdje smo pisali o pozdravu „dobra večer“.

Osim hrvatskih, u nas su rasprostranjeni i tzv. engleski navodnici – ” ” (navodnik ispred riječi, gore, pisan ravno, vertikalno te navodnik iza riječi, gore, pisan ravno, vertikalno).

U hrvatskome su jeziku – posebice u tiskanim izdanjima – nekoć često korišteni navodnici popularno zvani riblja kost (» «), no oni su danas uglavnom napušteni.

Navodnici se u svakom slučaju pišu bez bjeline (razmaka, praznog mjesta) iza prvog, odnosno ispred drugoga navodnika.

 

Što smo naučili?

U hrvatskome je standardnom jeziku večer imenica ženskog, a ne srednjega roda. Pravilan je stoga pozdrav „dobra večer“, a nikako „dobro večer“ ni „dobar večer“.

Hrvatskim se smatraju navodnici „ “ te je njih preporučljivo rabiti želimo li se pravilno služiti hrvatskim standardnim jezikom.

 

Zanimljivo

Naš arhiv trenutačno broji 489 primjera nepismenih naslova s raznih internetskih stranica i portala, ali i natpisa iz drugih medija i javnih prostora. Drugim riječima, sljedećih bismo godinu i 124 dana mogli svaki dan objavljivati po jedan članak u rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje čak i kada ne bismo nailazili na nove primjere poput ovoga s pozdravom „dobro večer“. Dakle, definitivno ćemo naučiti još ponešto o hrvatskome (standardnom) jeziku… 🙂

 

*    *    *

 

Ovaj je članak napisan i izvorno trebao biti objavljen 18. prosinca 2015., isti dan kada i gore navedeni na uglednome hrvatskom informativnom portalu, odnosno kada su Petrov, Karamarko i Milanović održali predmetni sastanak u središnjici Mosta. Zbog tehničkih poteškoća s našim internetskim stranicama objavljen je evo malo manje od mjesec dana kasnije, no vjerujemo da su jezična pitanja koja obrađuje jednako zanimljiva i poučna te da ste uživali čitajući ga i educirajući se.

Bit će nam jako drago podijelite li ga sa svojim prijateljima i bližnjima na društvenim mrežama. Niže su poveznice za pristup na Facebook, Twitter, Google +, LinkedIn i Pinterest. I obrazac je za komentare nešto niže, svaki vaš komentar je dobrodošao i rado ćemo odgovoriti na nj. Ne zaboravite, klikom na maleno srce odmah niže desno rekli ste da vam se članak „Dobro večer ili dobra večer?“ sviđa…

22 komentara

  1. Sad kada smo se uhvatili političkih tema što ćemo s ˝uhljebima”? Turist iz BiH mi je rekao da mu u jednoj turističkoj destinaciji na moru nisu htjeli dati hljeba jer ga nisu ˝razumjeli” u trgovini. Ako ga nisu razumjeli kako to da znaju što je uhljeb (zašto ta riječ nije ukruh 🙂 ) ili što ćemo s našom hrvatskom riječju hljebovac (biljka)?
    Nadam se da je interesantna tema za jezičnog eksperta kao što ste vi.
    Srdačno,
    Dado

  2. Author
    Editor.hr 12.01.2016. Komentiraj

    Dragi naš Dado,

    Trebamo li uopće više isticati kako su zanimljivi i jedinstveni komentari kojima nam se javljate? Mišljenja smo da ne trebamo jer Vaši komentari govore sami za sebe, dovoljno je samo pročitati neki od njih. Mi Vam možemo samo zahvaliti na njima i pokušati dati Vam jednako zanimljiv, a kvalitetan odgovor.
    Što se tiče neugodnog iskustva turista iz susjedne nam BiH, izražavamo žaljenje što je naletio na jezičnog neznalicu i purista u trgovini koji ga je iz vlastitoga neznanja odbio poslužiti kruhom, tj. hljebom kruha. Najvjerojatnije je riječ o osobi koja mrzi sve što nije hrvatsko, tj. što joj „smrdi“ na srpsko. Voljeli bismo da i ta osoba pročita ovaj naš odgovor Vama pa će joj možda ponešto ipak biti jasnije u vezi s hrvatskim (standardnim) jezikom.
    U hrvatskome se naime standardnom jeziku imenica hljeb doista ne koristi u značenju kruha i nije ispravno ni preporučljivo rabiti je kao zamjenu za navedenu imenicu. No valja zato znati da je u hrvatskome standardnom jeziku hljeb oblik kruha pa tako možemo primjerice reći tri hljeba kruha, šest hljebova kruha…. Hljebac i hljepčić (malen hljeb kruha, kruščić) sasvim su ispravne i dobrodošle imenice u hrvatskome standardnom jeziku i nema nikakvog razloga protjerivati ih iz njega niti ih smatrati srbizmima samo zato jer se u srpskom jeziku kaže i piše hleb.
    Imenica pak uhljeb nastala je od glagola uhljebiti (koga, se). Riječ je o glagolu koji se rabi prije svega razgovorno, čija je izvedenica uhljeb također karakteristična isključivo za kolokvijalni (razgovorni) jezični stil, nikako za hrvatski standardni jezik. Glagol uhljebiti prema Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika ima dva osnovna značenja:
    1. omogućiti (si) opstanak, zaradu, zaposliti (se);
    2. dati kome dobro (radno) mjesto bez obzira na to što će raditi.
    Hljebovac je dakle sasvim korektan i legitiman naziv predmetne biljke, a zašto su je botaničari nazvali upravo tako, a ne kruhovac, valjalo bi pitati njih. Zahvaljujemo Vam dakle na još jednome vrlo, vrlo zanimljivom komentaru, jedva čekamo sljedeći! 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  3. Lidija 28.01.2016. Komentiraj

    Prvi put čitam ovu stranicu i doista je zanimljiva. Glagol uhljebiti se možda se ne treba nužno povezivati s imenicom hljeb u smislu osnovne hrane za život. On može značiti i “debljati se (kao hljeb/kruh za vrijeme pečenja)”, pri čemu je naglasak na procesu – tko se uhljebio, taj je kroz duže razdoblje zbrinut, a upravo je to glavni problem s uhljebima, da se dugodočno “debljaju”, hrane, žive na tuđi račun. Zato nam ne odgovara reći “ukrušiti” se jer kruh kao hrana nije osnovno značenje glagola “uhljebiti se”.

    • Author
      Editor.hr 02.02.2016. Komentiraj

      Draga Lidija,

      Zahvaljujemo Vam na komentaru, pohvalama i zanimljivome jezičnom promišljanju. Naš dragi i vjerni čitatelj Dalibor ponovno je ponudio vrlo zanimljivu raspravu koja je, kako vidimo, potpuno skrenula pažnju s teme ovoga članka…
      Vaše je jezično promišljanje o značenju glagola uhljebiti (se) doista zanimljivo. Kao što smo u svojemu prethodnom odgovoru Daliboru i naveli, ovaj se glagol, kao i njegova izvedenica uhljeb, rabi prije svega razgovorno i karakteristična je isključivo za kolokvijalni (razgovorni) jezični stil, nikako za hrvatski standardni jezik. U istom smo odgovoru Daliboru također naveli njegova dva osnovna značenja po Vladimiru Aniću.
      Iskreno, sumnjamo da je predmetni glagol nastao s mišlju na debljanje poput kruha za vrijeme njegova pečenja. Mišljenja smo ipak kako glagol uhljebiti (se) pored navedenih osnovnih dvaju značenja govori kako se netko dugoročno zbrinuo sigurnim i solidnim zaposlenjem, osiguravši si na taj način kruh. Naravno, kruh ovdje ne treba shvatiti doslovno, riječ je o metafori koja zapravo podrazumijeva hranu kao nešto što osigurava život, življenje.
      Sjetimo se samo izraza „kruha i igara“ (lat. panem et circenses), popularne metafore za metode kojima si neka vlast osigurava podršku stanovništva višestruko zadovoljavajući njegove kratkoročne interese i nevažne potrebe ne bi li mu skrenula pažnju sa znatno važnijih problema…
      Iskreno se nadamo da je ovo samo početak Vašega čitanja i komentiranja naših članaka te se veselimo Vašim budućim promišljanjima koja bismo voljeli da podijelite s našim čitateljima i nama.

      Vaš

      Editor.hr

  4. Baerbel 28.01.2016. Komentiraj

    Pa hljeb kao oblik je također korišteno u imenu hrvatskog otoka Pohlib. Zar ne?

    • Author
      Editor.hr 02.02.2016. Komentiraj

      Draga Baerbel,

      Pretpostavljamo da hljeb kao oblik jest korišten u nastanku imena Pohliba, nenaseljenog otočića smještenoga u Pohlipskom kanalu između otoka Mauna i Planika. No, već smo više puta napomenuli, mi se ne bavimo etimologijom riječi ni geografskih imena. Za detaljnije biste se informacije o podrijetlu imena predmetnog otočića ipak trebali obratiti nekom etimologu, povjesničaru ili možda geografu.
      U svakom slučaju, zahvaljujemo Vam na komentaru i na tome što ste se uključili u ovu raspravu potaknuvši njime na razmišljanje naše čitatelje i nas. Nadamo se da ćemo se uskoro ponovno sresti u komentarima još nekih naših članaka ili pak u komentaru komentara. 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  5. Klaudija Rovis 29.01.2016. Komentiraj

    Ljudi, čak i mlađe generacije, i dalje često koriste ,,dobar večer“.

    Dovoljno je samo prisjetiti se kako nikada ne bismo rekli, na primjer: ,,onog ljetnog večeri (večera?)“, već ,,one ljetne večeri“.

    • Author
      Editor.hr 05.02.2016. Komentiraj

      Draga Klaudija,

      Zahvaljujemo Vam na komentaru. U pravu ste, svjesni smo i mi činjenice da se regionalno i danas ponegdje može čuti „dobar večer“. Posebice se to odnosi na jug Hrvatske, na područje Dubrovačko-neretvanske županije, gdje se taj pozdrav zapravo izgovara „dobarvečer“ jednom riječju.
      Ponavljamo, riječ je o regionalnom pozdravu i izgovoru, prije svega kolokvijalnom, što ne valja brkati s nepismenošću.
      Nepismenost bi bila kada bi tako nešto osvanulo objavljeno na internetu ili u nekim drugim medijima koji nisu namijenjeni njegovanju upravo takvoga jezičnog izričaja. U klasičnim medijima, mišljenja smo, ipak naglasak treba biti na hrvatskome standardnom jeziku, a razloge zašto tako smatramo već smo više puta naveli kako u našim člancima, tako i u komentarima njihovih komentara. Svatko koga to zanima zasigurno će znati gdje ih pronaći. Jako je zanimljiv i primjer koji ste naveli, vjerujemo da iz njega i „najtvrdokorniji neznalice“ puno mogu naučiti. Do sljedeće prilike srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  6. Sonja Jovanovac 02.02.2016. Komentiraj

    Nadam se, poštovani Dalibore, da onima s dotične turističke destinacije koji će (možda) čitati Ivana Mažuranića neće biti potreban objasnidbeni rječnik kad dođu u epu “Smrt Smail Age Čengića” do ulomka: “Hljeba, hljeba gospodaru! Ne vidjesmo davno hljeba!” . I da neće pomisliti da se radi o uhljebu.

  7. Author
    Editor.hr 02.02.2016. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Vjerna naša čitateljice, jako ste nam nedostajali, Vi i Vaši jedinstveni i zanimljivi komentari! Znamo, zbog tehničkih su poteškoća naše stranice bile nedostupne neko vrijeme, no evo sada kada su opet ispravne pitali smo se gdje ste. Iskreno, malo smo se bili i zabrinuli…. Baš ste nas obradovali ovim svojim komentarom, sada znamo da nismo izgubili svoju Sonju!
    Što se pak tiče ovoga Vašega komentara, svaki naš komentar na nj je suvišan. Sve ste rekli.

    Vaš

    Editor.hr

  8. Sonja Jovanovac 02.02.2016. Komentiraj

    Dobra večer dragi Editore!
    Konačno sam uspjela otvoriti Vaš portal. Ugodno sam iznenađena jer ste ga lijepo obnovili. Sviđa mi se. Djeluje svježe i vrlo privlačno, stoga me se nećete tek tako riješiti. Ima puno zanimljivih detalja, novosti, a nadasve dobre promidžbe. Iskrene čestitke!
    Vaša
    Sonja

    • Author
      Editor.hr 05.02.2016. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Zahvaljujemo Vam na lijepim riječima, pohvalama i čestitkama. 🙂 Nismo ni kanili niti se kanimo rješavati Vas se. Vi ste jedna od naših prvih vjernih čitateljica i s nama ste od samoga početka, Vi imate svoje posebno mjesto u našim očima i srcima. Nas uistinu veseli svako Vaše javljanje i s velikim zadovoljstvom odgovaramo na Vaše komentare. Ovo ne pišemo tek iz puke kurtoazije, to je uistinu tako. Uvjereni smo da i ostali naši čitatelji uživaju čitajući Vaše objave. Samo naprijed!

      Vaš

      Editor.hr

  9. Ivana 05.02.2016. Komentiraj

    Zanimljivo je također to da su engleski navodnici ušli ne samo u pisanu riječ, nego i u onu govornu i to u vidu geste. Naime, sve više ljudi upotrebljava ovu američku gestu kada žele ukazati na nešto suprotno od onoga što govore. Na primjer, ako je pridjev zanimljivo u rečenici „Predavanje je bilo zanimljivo“ popraćen pomicanjem kažiprsta i srednjaka on nosi upravo suprotno značenje (nezanimljivo, dosadno).
    Još jedan dokaz da jezik upija kao spužva 🙂

  10. Author
    Editor.hr 05.02.2016. Komentiraj

    Draga Ivana,

    Zahvaljujemo Vam na javljanju ovim izuzetno zanimljivim komentarom. U pravu ste, jezik doista upija kao spužva; gotovo je nevjerojatna činjenica to da su se engleski navodnici uvukli i u verbalnu komunikaciju, uz onu pisanu. Ovo je jedno iznimno zapažanje, moramo priznati da dosad nismo razmišljali o tome. Nadamo se da je ovo samo početak Vašega komentiranja naših članaka…. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  11. Ivana,
    koje savršeno opažanje. Svaka čast. Od sada kad budem nešto “navodio” (usput kako mogu na tipkovnici dobiti naše navodnike) od sada ću lijevom rukom mahati prstima na nižoj razini od desne. Evo već sam počeo vježbati.
    Još jednom želim izraziti divljenje na tom opažanju. Pa to mi nikada ne bi palo napamet usporediti. Uistinu – svaka čast.
    🙂

    • Author
      Editor.hr 15.02.2016. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Zahvaljujemo Vam na još jednom javljanju vrlo zanimljivim i nesvakidašnjim komentarom. Baš kao i Martinu iz komentara ispod, i nas ste od srca nasmijali. U wordu hrvatske navodnike možete pronaći među simbolima, odakle ih jednostavno umetnete u tekst. Kasnije ih pak iz istog teksta možete kopirati u sljedeće tekstove. Možda je ponekad gnjavaža, ali to je cijena želite li se u potpunosti pravilno izražavati u pisanoj formi. A za navodnike gestikulirane rukama odluku prepuštamo Vama… 🙂
      Do sljedeće prilike, srdačno Vas i s poštovanjem pozdravljamo te se već veselimo Vašemu sljedećem komentaru.

      Vaš

      Editor.hr

  12. Martina Baričević 06.02.2016. Komentiraj

    Pozdrav svima.
    Želim, prije svega, reći da mi je jako drago da postoje ovakvi članci i ljudi koje to zanima. Najčešće susrećem one koji ne mogu ni čuti nekakve ispravke, a kamoli o tome raspravljati. Tema me je privukla jer tako često primjećujem ovakve i slične pogreške u člancima, i to najčešće onima koje novinari prevedu s engleskog jezika, često pomoću google prevoditelja. Takve članke i pogreške odmah uočim, pa se zapitam zašto nemaju lektora koji bi to ispravio prije objave samog članka.
    No, moram priznati da su i komentari jako zanimljivi, a Daliborov komentar na Ivaninu primjedbu o tzv. navođenju prstima me baš nasmijao, te ponukao da i sama nešto napišem.
    Toliko od mene za prvi put.
    Do pisanja.

  13. Author
    Editor.hr 15.02.2016. Komentiraj

    Draga Martina,

    Jako ste nas razveselili svojim komentarima, već smo Vam odgovorili na jedan od njih kad smo uočili kako je ovo zapravo prvi u nizu. I nas prilično iritiraju pogrešni i/ili suviše doslovni prijevodi koje svakodnevno susrećemo u medijima, a cijelu smo svoju rubriku Nepismenosti naše svagda(š)nje zapravo bazirali na nepismenim primjerima u naslovima članaka, najčešće na internetskim stranicama i portalima. Mnogi su od njih upravo pogrešni, odnosno suviše doslovni prijevodi s engleskoga jezika, o čemu smo već više puta pisali u svojim člancima želeći upozoriti na taj problem te ujedno educirati na taj način svoje cijenjene i drage čitatelje. Sad ćemo pažljivo pročitati i proučiti sve Vaše komentare te potom s velikim zadovoljstvom odgovoriti na svaki od njih. Bit će nam jako drago ako u Vama dobijemo još jednu vjernu čitateljicu koju će i dalje zanimati problematika vezana uz hrvatski jezik. Sudeći po svemu što ste naveli u ovome svojemu komentaru, to bi se vrlo lako moglo dogoditi. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

  14. Tatjana 16.02.2016. Komentiraj

    Pozdrav,

    postavili ste dobro pitanje na koje mnogi ne znaju odgovor. Podsjetilo me na jedan slučaj kada smo u Turistički ured dobili plakat vezano uz događaj jednog KUD-a na kojem je pisalo “Dobro veče” pri čemu sam ih ispravila i uputila da isprave navedeno. Rekla sam im da je ispravno napisati “dobra večer” jer je večer imenica ženskog roda.

  15. Author
    Editor.hr 16.02.2016. Komentiraj

    Draga Tatjana,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru i na tome što ste svoje zanimljivo iskustvo podijelili s našim čitateljima i nama. Uvijek je zanimljivo „iz prve ruke“ doznati u kojim se oblicima, kako i gdje primjeri o kojima pišemo javljaju u praksi. Naše su naime jezične rubrike isključivo edukativnoga karaktera te komentari poput ovoga Vašega zasigurno znatno pridonose tome da naši čitatelji bolje nauče izražavati se pravilno hrvatskim (standardnim) jezikom. Nadamo se da je ovo tek početak Vašega čitanja naših članaka te da ćemo se uskoro ponovno susresti u nekom od komentara.

    Vaš

    Editor.hr

  16. Matija 16.08.2016. Komentiraj

    Ne volim puno pametovati jer obično zauzvrat dobijem uvredu umjesto protuargumenta. Ipak, vidim da ovdje svi pristojno komentiraju, a budući da sam nedavno sudjelovao u raspravi o ovome pozdravu, želim dodati nekoliko riječi vlastitoga mišljenja. U hrvatskome leksiku (koji obuhvaća standardne riječi, ali i sve riječi koje koriste govornici hrvatskoga jezika) postoji imenica večer koja je ženskoga roda i koja je u standardu preporučena. Također, tom istom leksiku pripada i imenica veče koja je srednjeg roda i nije deklinabilna (pripada kolokvijalnom govoru). Nebitno je odakle riječ potječe i koliko odstupa od standardno preporučene riječi – ona pripada ukupnom hrvatskom leksiku (stvar se lako provjeri u korpusu hrvatskog jezika). Standardno je preporučena večer u ženskom rodu i to nije sporno. Međutim, kada govorimo o pozdravima, trebamo imati na umu da su pozdravi uglavnom holofrastični izrazi (monomorfematski ili polimorfematski) koji obično ne trpe ekstrakcije ni umetanja, a njihova gramatička analiza na sastavnice također je često besmislena (dobro jutro/dobrojutro, zdravo, ćao, bog/bok, hvaljen Isus/faljen Isus/faljnis) upravo zbog jake atomizacije značenja pozdrava kao nedjeljive cjeline (holofraze). Također, pozdravi su idiosinkratskog tipa (kao cjelina ne moraju se uklapati u standardnojezična pravila jer su ista ta pravila često kraćeg vijeka od samih pozdrava) Na isti način standardno je neprihvatljivo reći “čitanje po Matiji”, ali je idiosinkratski izraz “čitanje Evanđelja po Luki” standardnojezično prihvatljiv idiosinkratski izraz). Nije neobično da jezik ima istu riječ u dva različita roda (nomina heterogenea) ili u dvije različite deklinacije (nomina heteroclita), a nije neobično ni da je jedna varijanta standardno preporučena, a druga ne. Ipak, mislim da kod pozdrava treba imati puno mekši pristup zbog spomenute holofraze i idiosinkratičnosti. U tom smislu, Dobro veče (u srednjem rodu) nije gramatički nepravilno, samo nije preporučeno (što je razumljivo zbog smanjenja konfuzije). Također je neupitno postojanje imenice veče u hrvatskom korpusu, a time i u leksiku (nebitno odakle je riječ pristigla i tko ju više koristi, uostalom, mogla je nastati izvorno i u hrvatskom)

    • Author
      Editor.hr 21.09.2016. Komentiraj

      Dragi Matija,

      Prije svega hvala Vam na javljanju ovim vrlo zanimljivim komentarom. Doista je impresivno Vaše lingvističko obrazovanje, pravi je užitak čitati Vaš komentar. Ako ste možda pročitali uvodne tekstove u našim trima jezičnim rubrikama, onda znate da su članci u njima objavljeni namijenjeni isključivo potpuno besplatnom učenju, tj. usavršavanju hrvatskoga jezika. Naglasak je tu naravno na hrvatskome standardnom jeziku kojemu i mi kao prevoditeljsko-lektorski centar težimo. Stoga u svojim člancima uvijek naglašavamo što se odnosi na hrvatski standardni jezik, a što na kolokvijalni, ostavljajući čitateljima mogućnost izbora. Dakle, želimo li se pravilno izražavati hrvatskim (standardnim) jezikom preporučujemo vam…. Čitatelj naravno uvijek ima mogućnost odabrati kako se želi izražavati, a naš je posao naučiti ga izražavati se pravilno hrvatskim standardnim jezikom. Na koji će se način on izražavati, to prepuštamo isključivo njemu. No naš je stav (možda malo krut, ali od njega ne odstupamo) kako bi tekstovi javno objavljeni na internetu ili u drugim medijima trebali biti pisani isključivo hrvatskim standardnim jezikom jer su, više smo puta to već isticali, vrlo često izvor jedine ili barem vrlo važne edukacije golemom broju ljudi. A posao nas lektora jest i uvijek će biti polupismene ili nepismene tekstove pretvarati u jezično besprijekorne cjeline (prilagođene pojedinačnomu funkcionalnom stilu hrvatskoga standardnog jezika koji je autor odabrao i koji ovisi o tome komu i čemu je sâm tekst namijenjen).

      Vaš

      Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*