Select a page

Da smo prije ovako igrali…

Da smo prije ovako igrali...Zoran Mamić: Da smo prije ovako igrali, večeras bi slavili prolaz dalje! Ovako glasi naslov objavljen 11. prosinca 2014. na jednom od najuglednijih hrvatskih sportskih portala nakon što je u zadnjem kolu skupine D Europa lige* Dinamo u Maksimiru pobijedio Celtic 4:3 završivši tako natjecanje na trećemu mjestu, iza Red Bull Salzburga i Celtica te ispred Astre.

Sigurni smo da primjećujete nešto neobično u ovom naslovu. Već i pri letimičnom pogledu na nj jasno je da se tu ne zna tko pije, a tko plaća, tj. tko je kako igrao te tko bi, kada i zašto trebao slaviti.

O čemu je zapravo riječ? Riječ je naime o kondicionalu sadašnjem, jednom od dvaju pogodbenih načina glagola u hrvatskome jeziku, koji izriče mogućnost izvršenja radnje s gledišta sadašnjosti, tj. neposredne budućnosti. Preciznije, kondicional sadašnji izražava kakve posljedice u budućnosti može imati poduzimanje neke radnje u sadašnjosti.

 

Kondicional sadašnji također se naziva kondicionalom prvim, a tvori se od nenaglašenog aorista pomoćnoga glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog (u ovom slučaju: bi slavili).

Prisjetimo se, nenaglašeni oblici aorista pomoćnoga glagola biti glase:

1. lice jednine – bih
2. lice jednine – bi
3. lice jednine – bi

1. lice množine – bismo
2. lice množine – biste
3. lice množine – bi

Naglašeni pak oblici aorista pomoćnoga glagola biti jednaki su nenaglašenim, razlika je samo u 3. licu množine gdje naglašeni oblik ne glasi bi, nego biše.

Sada nam je zasigurno jasno, ovaj naslov pravilno pročitan zapravo glasi: Da smo (mi) prije ovako igrali, večeras bi (oni) slavili prolaz dalje!

Naravno, imamo razloga biti zbunjeni jer je Dinamo pobijedio i trener je Zoran Mamić zapravo želio reći kako bismo (mi, Dinamo) slavili prolaz dalje da smo (mi, Dinamo) tako prije igrali.

Iako se u izgovoru, posebice u ležernijemu, kolokvijalnom razgovoru h u bih, smo u bismo te ste u biste najčešće gube i ne izgovaraju se, mišljenja smo da u naslovima članaka – pogotovo na ovako čitanim i uglednim portalima – autori ipak trebaju pripaziti i pisati pravilno jer im lektori očito spavaju ili ne postoje.

Valja također znati da su ovakvi portali često jedini izvor informacija i edukacije golemom broju ljudi. Uistinu bi lijepo bilo da i novinari konačno preuzmu određenu odgovornost te da svojim radom i zalaganjem pozitivno utječu na svoje čitatelje – ne samo plasiranjem točnih i provjerenih informacija, nego i jezičnim izričajem koji ima jako velik utjecaj na sve nas.

* Europa liga pravilno bi se trebala zvati Europska liga, no već je izvorni naziv Europa League zapravo pogrešan i trebao bi glasiti European League. Ovo je prilično ozbiljan jezični problem kojemu ćemo uskoro posvetiti veći dio jednoga jezičnog blaga u našoj Jezičnoj škrinjici. Ilustracije radi, zamislite samo kada bi se Zagrebačka katedrala zvala Zagreb katedrala, a Splitsko ljeto – Split ljeto…

4 komentara

  1. Sonja Jovanovac 15.12.2014. Komentiraj

    Nemam komentara! Naprotiv, samo čestitke i pohvale za odlične priloge i primjere u Nepismenosti našoj svagdašnjoj!
    Pratim vas s velikim zanimanjem!
    S poštovanjem,
    Sonja Jovanovac

    • Author
      Editor.hr 16.12.2014. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Zahvaljujemo Vam na ovako lijepim čestitkama i pohvalama. Ovo što ste napisali i više je od komentara! Svoje članke pišemo ponajviše upravo za osobe poput Vas te nas svaka ovakva poruka iznimno veseli i potiče da budemo još kvalitetniji i ustrajni u ovome što radimo.

      Vaš

      Editor.hr

  2. Sanja Željeznjak 17.12.2014. Komentiraj

    Ove izuzetno vrijedne i korisne jezične savjete trebalo bi proslijediti portalima ili novinama u kojima su ti propusti zabilježeni. Zanima me je li vam to već praksa? Ako nije, svakako je uvedite. Inače, sve pohvale! Lijepi pozdrav!

    • Author
      Editor.hr 17.12.2014. Komentiraj

      Draga Sanja,
      .
      Zahvaljujemo Vam na pohvalama i vrijednom savjetu. Neki od portala na kojima smo zabilježili određene primjere nepismenosti bili su na našoj e-listi primatelja newslettera, ali su se odjavili jer ih očito jezična problematika ne zanima. Neki pak od njih još uvijek primaju newslettere, no nisu nam se javili nikakvim očitovanjem ni komentarom.
      Uvjereni smo da će se s vremenom i to promijeniti jer čitanost naših jezičnih rubrika sve je veća, a komentari su sve češći i vrlo su pozitivni. Ustrajemo li u ovome što radimo, sigurni smo da će se određeni pomaci dogoditi na spornim portalima, ali i u samih autora nepismenih primjera.
      Naime, kao što znate, svrha je ove rubrike na primjerima nepismenosti s kojima se u javnim medijima svakodnevno susrećemo, zabavljajući se, obogatiti i unaprijediti poznavanje hrvatskoga standardnog jezika svih zainteresiranih.
      Naravno, uvijek postoji mogućnost da nas neki od autora o kojima je riječ krivo shvati i nađe se uvrijeđen, no nadamo se da se to neće dogoditi.
      Svrhu ove rubrike potanko smo objasnili u uvodnom tekstu koji smo objavili još 08. travnja 2014. pa ga svatko tko želi može pročitati.
      Ovo je link na uvodni tekst: http://editor.hr/nepismenosti-nase-svagdasnje/
      Hvala Vam još jednom na javljanju, jako nas veseli to što rado čitate naše članke te što naše savjete smatrate izuzetno vrijednima i korisnima. Uz čitatelje kao što ste Vi, jako smo motivirani i uistinu nam je veliko zadovoljstvo raditi svoj posao.

      Vaš

      Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*