Select a page

Crtica i spojnica – kruška i jabuka

Crtica i spojnica - kruska i jabukaJedno od općih mjesta gdje učestalo griješe brojni autori tekstova – novinari, copywriteri, učenici, ali i jezičari i nastavnici jest uporaba crtice, odnosno spojnice. Većina njih ni ne zna razliku, a mnogi pišući u žurbi ili zbog nepažnje jednostavno ne provjeravaju što je zabilježilo njihovo računalo.

I crtica (–) i spojnica (-) su pravopisni znakovi i razgodci – i to je zapravo jedino što ih veže, baš kao što krušku i jabuku veže zajednički nazivnik, tj. činjenica da su jedna i druga voće. Crticu i spojnicu, kao i krušku i jabuku, neuputno je trpati u isti koš, a još je neuputnije poistovjećivati ih.

Za početak, prisjetimo se što su zapravo razgodci, a što pravopisni znakovi…

 

 

Razgodci su znakovi u pisanome jeziku koji služe za rastavljanje teksta na rečenice i rečenične dijelove. Stoga se i nazivaju rečeničnim dijelovima i razgodcima (zbirno razgođe). Za rastavljanje većih ili pak manjih govornih cjelina, kao i za misaono oblikovanje govora, služe kraće ili dulje stanke, intonacija, jačina i rečenični tempo, dok se to u pismu označava razgodcima. Budući da zbog različitosti naravi govorenoga i pisanog jezika razgodci ne mogu u potpunosti biti jednakovrijednicama govornim vrijednostima, razgodci služe prvenstveno tome da se zna kako napisano valja razumjeti, a onda i pročitati, dok je u drugome planu kako govoreno treba zapisati. Uostalom, govoreno se može napisati na više različitih načina, a da svi budu pravopisno korektni; jedan te isti govor više poznavatelja pravopisnih pravila može zapisati posve različito, a da svaki zapis bude pravopisno ispravan.

Pravopisni znakovi pak služe da se odredi na koji način što treba čitati ili razumjeti – u prvome je planu kako govoreno treba zapisati. U širem smislu, riječ je o pismenim znakovima kojima se obilježavaju pravopisni odnosi u tekstu.

 

Gospođa spojnica

U prvome dijelu ovog zanimljivoga jezičnog blaga koje smo najavili u dvjema našim „nepismenostima“ (S lakoćom do bronceNjemačka spojnica Argentina) upoznajemo vas s gospođom spojnicom, dok smo njezinu veličanstvu crtici posvetili drugi dio.

Spojnica je prvenstveno pravopisni znak, a kao razgodak rabi se uglavnom u pisanju riječi koje se u rečenici ne izgovaraju kao cjelina, nego u dijelovima – radi jačega naglašavanja tih dijelova, rečeničnog naglaska ili nekog drugoga stilskog učinka (ha-ha-ha, khm-hmm, za-po-vije-dam!…).

Spojnica se piše bez razmaka (bjelina) s obiju njezinih strana.

Njome se označava (ili se stavlja):

  • Autorstvo

Zajedničko autorstvo: Babić-Finka-Mogušev pravopis, Broz-Ivekovićev rječnik, Anić-Silićev pravopis i sl..

  • Brojevi s nastavcima

Kada se brojevima dodaju nastavci ili se vežu s riječima: 90-ih godina prošlog stoljeća, 30-godišnjak, 50-ak i sl.; uz riječi obljetnica i godišnjica prikladnije je pisati redni  broj s točkom, nego spojnicu: 50. obljetnica Deklaracije, 25. godišnjica mature i sl..

  • Između dvostrukih prezimena

Spojnicu je prikladno pisati između dvostrukih ženskih prezimena (Ivana Brlić-Mažuranić), dok se iza dvostrukih muških imena ne piše (Adolf Veber Tkalčević, Janko Popović Volarić). Iako jezikoslovci godinama sugeriraju da bi ovako bilo pravilno pisati, a sukladno tome u tekstovima gdje se navodi samo dvostruko prezime bez imena spojnica označava rod (spol) osobe o kojoj je riječ, što često uvelike olakšava čitanje i percepciju samoga teksta, ovaj način pisanja ženskih prezimena danas je gotovo iščeznuo. Razlog tome, između ostaloga, leži i u činjenici da MUP RH na sobnim iskaznicama i putovnicama više ne dopušta pisanje nikakvih pravopisnih znakova  – pa tako ni spojnice.

  • Između kratice i padežnog nastavka

Kratice pisane velikim slovima sklanjaju se dodavanjem padežnog nastavka, a između kratice i nastavka umeće se spojnica: SAD-a, INA-u, UNICEF-a; s time da se UNICEF može pisati i kao opći naziv, s velikim početnim slovom, gdje se pri sklanjanju ne rabi spojnica – Unicefa, Unicefu

  • Pri rastavljanju riječi na kraju retka

Ukoliko se na kraju retka riječ rastavlja, stavlja se spojnica:  uza-

ludno.

  • Pri rastavljanju riječi na slova ili slogove

(po-me-sti, p-o-m-e-s-t-i…)

  • Pri sažimanju mocijskih parova (označivanje dvojnosti roda)

Zbog ekonomičnosti, u različitim ispravama, diplomama, svjedodžbama i dr. često se sažimaju mocijski parovi učenik-učenica, profesor-profesorica, voditelj-voditeljica i sl.. Pri sažimanju je pogrešno pisati: učenik-ca, profesor-ca, voditelj-ca…, a ispravno je:

učenik (-ica), profesor (-ica), voditelj (-ica)

  • U oznakama smjera i strana svijeta

Stavlja se u pobližem označivanju strana svijeta te pri označivanju smjera, primjerice gibanja ili vjetra: istok-zapad, sjever-jug i sl..

  • U polusloženicama

Stavlja se između ravnopravnih dijelova polusloženica: remek-djelo, spomen-ploča, rak-rana, rang-lista, top-lista, sociološko-pedagoški, džez-sastav  i sl.. No u primjerima kao što su klima-uređaj i internet-bankarstvo, prvi dio polusloženice preporučljivo je izraziti kao pridjev (klimatizacijski uređaj, internetsko bankarstvo).

  • U složenicama sa slovom ili kraticom

Složeni izrazi kojima je prvi dio kratica ili slovo pišu se sa spojnicom: C-vitamin, D-dur, A-mol, PPT-prezentacija i sl.; ako je pak kratica ili slovo iza riječi, spojnica se ne stavlja: vitamin C

  •  Pri odvajanju riječi koje stoje jedna nasuprot drugoj (i izražavaju cjelovito [frazeološko] značenje)

(danas-sutra, dan-danas, gore-dolje, lijevo-desno, manje-više, brže-bolje…)

 

Zabluda!

Jedna od najčešćih zabluda glede uporabe spojnice danas jest to da je treba stavljati pri sklanjanju stranih riječi i imena. Tako, primjerice, često možemo vidjeti: rally-u (umjesto rallyju), software-u (umjesto  softwareu, tj. softveru), New York-u  (umjesto New Yorku), čak i bar-u (umjesto baru)  te manager-u (umjesto manageru, tj. menadžeru).

4 komentara

  1. Klaudija Rovis 31.01.2016. Komentiraj

    Poštovani,
    naveli ste primjer 30-godišnjak. Nije li ispravnije napisati 30-ogodišnjak, budući da se brojka izgovara ,,trideset“, nastavak je ,,godišnjak“, a slovo O ih spaja?

  2. Editor.hr 12.05.2016. Komentiraj

    Draga Klaudija,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom komentaru i vrlo zanimljivom pitanju koje ste nam postavili pažljivo pročitavši ovaj naš članak, ali i razmišljajući konstruktivno o pročitanome. Kao što smo u gornjemu članku i naveli, spojnicu je ispravno rabiti kada se brojevima dodaju nastavci ili se vežu s riječima (90-ih godina prošlog stoljeća, 30-godišnjak, 50-ak i sl.). U primjerima poput predmetnoga 30-godišnjaka nije potrebno pisati slovo o koje ih spaja jer se podrazumijeva da se to čita kao tridesetogodišnjak.

    Vaš

    Editor.hr

  3. Tihomir 21.10.2016. Komentiraj

    Dobro. Još samo objasnite gdje na tastaturi možemo naći crticu, a gdje spojnicu i članak će stvarno biti kompletan.

    • Editor.hr 06.11.2016. Komentiraj

      Dragi Tihomire,

      Prije svega, hvala Vam na javljanju ovim zanimljivim komentarom. Na tipkovnici postoje tzv. srednja i donja crtica, no srednja je zapravo spojnica. Kada u tekstu nakon spojnice pritsnete tipku za razmak, računalo će je automatski pretvoriti u crticu jer očito „zna“ da razmaci idu isključivo ispred i iza crtice, ni u kojem slučaju ispred ili iza spojnice. Mi lektori inače po potrebi crticu umećemo u tekst i iz simbola koje nam Word nudi.
      Nadamo se da je ovo tek početak Vašega komentiranja naših članaka te da smo svojim odgovorom zadovoljili Vašu vrijednu znatiželju… 🙂

      Vaš

      Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*