Select a page

Brojčane nepismenosti 3

U 2017. godinu ulazimo s novim brojčanim nepismenostima. Riječ je o trećem dijelu brojčanih nepismenosti, baziranom kao i prva dva na jezičnom blagu pod nazivom „Sklonidba brojeva“, objavljenome u Jezičnoj škrinjici još 3. ožujka 2015. godine. „Brojčane nepismenosti“ objavljene su 10. ožujka 2015., dok su „Brojčane nepismenosti 2“ objavljene 24. ožujka 2015. godine, obje u rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje. Treće brojčane nepismenosti donose nam četiri nova primjera nepismenosti vezanih uz brojeve.

Podsjećamo, u hrvatskome su jeziku sklonjivi brojevi jedan, dva, tri i četiri. To naravno znači da se predmetni brojevi mogu mijenjati po padežima, tj. da imaju padežne oblike. Repetitio mater studiorum est (Ponavljanje je majka znanja), stoga nije naodmet… Za više detalja i informacija o ovoj tematici svakako preporučujemo pažljivo pročitati spomenuti članak „Sklonidba brojeva“.

 

Brojčane nepismenosti 3, slika 1 (jezično savjetovanje)Tudor: Nemoguće da u tri europske utakmice nisu primili gol! Naslov je ovo objavljen još 2. kolovoza 2013. na jednom od najuglednijih hrvatskih sportskih portala, u vrijeme dok je Igor Tudor kao trener vodio splitski nogometni klub Hajduk.

Ovdje ga navodimo kao primjer pogrešne sklonidbe, tj. nesklanjanja broja tri. Ako ste pažljivo pročitali članak „Sklonidba brojeva“, zasigurno vam je jasno kako je ovaj naslov trebao glasiti: „Tudor: Nemoguće da u trima europskim utakmicama nisu primili gol!“

Naravno, ovdje je riječ o kolokvijalnome govoru tadašnjega trenera Hajduka (pretpostavka je kako je novinar dosljedno citirao njegove riječi), no nama je ovo svakako prilika da ponovimo nešto što smo već naučili ili pak da naučimo nešto novo, nikako da kritiziramo bilo čiji govor.

 

Brojčane nepismenosti 3, slika 2 (lektura)Kek traži Hrabrost: Rijeka će možda na Betis s tri napadača! Ovaj je naslov objavljen još 2. listopada 2013. na istome sportskom portalu kao i prethodni.

Ovdje također autor članka nije sklonio broj tri, ali je usto i pogriješio umetanjem ispred njega prijedloga „s“ koji je ovdje suvišan.

O prijedlogu s/sa pisali smo već opširnije u rubrici Jezična škrinjica, u članku „Prijedlog s/sa“ još 11. studenoga 2014., koji vam svakako preporučujemo pročitati zanima li vas ova tematika.

Naime, da je autor u naslovu napisao „Rijeka će možda na Betis trima napadačima“, značilo bi to da će Rijeka na Betis pomoću triju napadača (što sugerira da su ti napadači na određeni način sredstvo kojim je ovaj nogometni klub kanio doći do pobjede i što jest zapravo istina, barem s jezičnoga stajališta).

Pročitavši pak ispravno naslov koji je objavljen na predmetnom portalu, pažljiviji i obrazovaniji čitatelj zaključit će kako će nogometni klub Rijeka na travnjak istrčati zajedno s trima napadačima, što je naravno u najmanju ruku zbunjujuće. Budući da nogometni klub sačinjavaju, osim uprave i brojnoga zaposlenog osoblja, svakako i njegovi igrači, postavlja se pitanje zašto će i kako onda isti taj klub istrčati na travnjak zajedno sa svojim vlastitim igračima…

U našem je članku „Prijedlog s/sa“ navedeno kako se vrlo se često griješi i ovaj prilog veže uz imenicu koja znači sredstvo (npr. putovao je s autobusom i sl.). Međutim, uza sintagme i nepromjenjive riječi njime se izražava i sredstvo (npr. ranjen je s nekoliko hitaca i sl.). A u ovom je slučaju riječ o tome da je broj tri i te kako sklonjiv, što i jest razlog zašto smo izdvojili ovaj naslov koji bi ispravno trebao glasiti: „Kek traži Hrabrost: Rijeka će možda na Betis trima napadačima!“…

 

Brojčane nepismenosti 3, slika 3 (korektura)Hrvatska – Belgija: Poznati sastavi, Štimac s tri braniča i Kovačićem! Naslov je ovo objavljen 11. listopada 2013. godine na jednom drugom sportskome portalu, također vrlo popularnom i čitanome, još dok je izbornik hrvatskih nogometnih reprezentativaca bio Igor Štimac.

Kao i u prethodnom naslovu, i ovdje vidimo primjer nesklanjanja broja tri, ali prijedlog je „s“ samo uvjetno suvišan.

Ovaj bi dakle naslov pravilno mogao glasiti: „Hrvatska – Belgija: Poznati sastavi, Štimac trima braniča i Kovačićem!“ (što bi naravno značilo Štimac pomoću triju braniča i Kovačića). No u ovom se naslovu uporaba prijedloga „s“ može smatrati opravdanom ako bismo ga protumačili na način: Štimac (kao trener, odnosno izbornik) nastupa zajedno s trima braničima i Kovačićem. Dakle, trener se zajedno sa svojim igračima suprotstavlja suparničkom treneru i njegovim igračima…

Iako je ovdje izbornik stavljen u prvi plan, u ovom se slučaju može smatrati kako je riječ o sportskom zajedništvu, jedinstvu trenera (izbornika) i igrača, što podrazumijeva izbornikovu poistovjećenost s igračima, što je pak u sportskom svijetu poželjno. No naravno u svakom je slučaju broj tri sklonjiv.

 

Brojčane nepismenosti 3, slika 4 (prijevodi)VIDEO: NEREDI NA STADIONU ‘LOLO BORIĆI’ U SKADRU Albanci napali Makedonce koji su ih provocirali s tri prsta, naslov je objavljen 6. rujna 2016. na istome sportskom portalu kao i prethodni. Riječ je o utakmici 1. kola G-skupine kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2018. godine u Rusiji između Albanije i Makedonije na stadionu „Lolo Borići“ u Skadru, koja je prekinuta u 77. minuti zbog jake kiše pri rezultatu 1:1. Ni ovdje broj tri nije sklonjen, a i prijedlog je „s“ suvišan.  Nadalje, potpuno su pogrešno upotrijebljeni polunavodnici umjesto navodnika (‘LOLO BORIĆI’ umjesto „LOLO BORIĆI“), no riječ je o jezičnoj nepravilnosti o kojoj smo već više puta pisali u našim člancima pa nećemo ovdje ponovno to činiti.

Ako vas predmetna problematika zanima, dovoljno je u pretraživač na našim stranicama upisati „polunavodnici“ i sve će vam biti jasno. Dobit ćete kao rezultat šest članaka. Pročitate li ih, uvjereni smo kako ćete znati besprijekorno se služiti ovim zanimljivim razgotkom.

 

*    *    *

 

Svaki vaš klik na maleno srce dolje desno iznimno nas veseli jer on znači da vam se svidio ovaj članak te da ste naučili nešto novo, korisno i zanimljivo ili pak da ste utvrdili nešto što ste možda već znali ili slutili.

Ispod je još nešto niže i obrazac za komentare. Svaki nas vaš komentar također jako veseli te ćemo s radošću i zadovoljstvom odgovoriti na nj. 🙂

 

2 komentara

  1. Ana 25.01.2017. Komentiraj

    Postovani,

    vezano za predmetni članak, koristim priliku da istaknem da većina ljudi, kada čuje ispravno sklanjanje brojeva, misli kako JA ne znam dobro i da je točno upravo ovo što nije točno. To je tako frustrirajuće… i nažalost, nije to samo s brojevima.

    Ujedno želim predložiti novu temu za neki od sljedećih priloga. Naime, usko surađujem s predstavnicima drvne industrije i primjećujem da se paralelno koriste izrazi drvno-prerađivačka i drvoprerađivacka industrija. Osobno sam sklona drugom izrazu jer ako su polazište prerađivači drva odnosno drvoprerađivači, tada mi je logično i da je industrija drvoprerađivačka, a tome se pridružuje i imenica drvoprerada. Ujedno, drvno-prerađivačka mi “vuče” na značenje da je ta industrija od drva, što taj pridjev ne bi trebao značiti, već govori o tome čime se ta industrija bavi, odnosno što je predmet obrade.

    Unaprijed hvala i srdačan pozdrav,

    Ana D.

    • Author
      Editor.hr 26.01.2017. Komentiraj

      Draga Ana,

      Zahvaljujemo Vam na ovome vrlo, vrlo zanimljivom komentaru i prijedlogu teme za neki od naših sljedećih članaka. Da, svjesni smo činjenice kako se jako velik broj ljudi kolokvijalno izražava apsolutno nepravilno, odnosno daleko od normi standrardnoga hrvatskog jezika. Uobičajeno se u svim živućim jezicima kolokvijalni govor razlikuje i odstupa od pripadajućeg standardnoga jezika, prvenstveno zbog ležernosti izražavanja, a onda i zbog obrazovanosti, načitanosti i osobnih preferencija samih govornika.
      Naravno, velika većina ljudi još uvijek nije fakultetski obrazovana i nema neku posebnu potrebu učiti nešto što ne mora. A takva populacija uglavnom svjesno ili nesvjesno „prepisuje“ po sistemu „vidjela žaba gdje se konj potkiva pa i ona digla nogu“, odnosno u jezičnom se smislu izražava bez ikakvoga kritičkog stava prema izgovorenome, isključivo dakle linijom manjeg otpora. Ne čudi stoga to što takve govornike u uši bodu odeđene pravilno izgovorene riječi. Njima je to odstupanje od uobičajenih, strogo zacrtanih obrazaca govora, ali i ponašanja, što ih najvjerojatnije iritira. A nama je koji se nastojimo pravilno izražavati to vjerojatno još iritantnije jer je takvim ljudima iznimno teško objasniti o čemu je riječ te promijeniti njihov stav prema životu i jeziku (nebrojeno smo puta to doživjeli).
      Što se pak tiče Vašega prijedloga za neki od sljedećih naših članaka, tema je to koja opsegom ne zadovoljava formu članaka iz naših triju rubrika (najvjerojatnije ste mislili na Zrnca znanja), no zato ćemo Vam odmah sada, ovdje pojaniti sve što Vas zanima u vezi s drvnom, odnosno drvoprerađivačkom industrijom.
      Dakle, značenje je pridjeva drvni „koji se odnosi na drvo“ pa tako sukladno tome postoje drvna industrija, drvni kombinat i slično. Od imenice su pak drvo (kao građa, loživo i sl.) nastale složenice drvodjelja/drvodjeljac, drvojedac, drvonoša i druge, ali i pridjevi drvodjeljski, drvoprerađivački i slično. Za bolje razumijevanje ove tematike svakako Vam preporučujemo naš članak „Drva ili drveta?“ objavljen u rubrici Zrnca znanja 16. rujna 2016. godine.

      Vaš

      Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*