Select a page

Brojčane nepismenosti 2

Ovo je 2. dio naše priče o brojčanim nepismenostima. Prvi smo dio objavili tjedan prije „Brazilskoga komarca“ kao nastavak jezičnog blaga pod naslovom „Sklonidba brojeva“. U ovim se brojčanim nepismenostina, kao i u prethodnim, bavimo nepismenim primjerima u vezi s pisanjem i sklonidbom brojeva ne bismo li utvrdili naučeno u gore navedenom blagu te vidjeli kako u praksi izgleda nepoznavanje pravila o sklonidbi brojeva i uporabi prijedloga s/sa. I ovdje za bolje razumijevanje jezične problematike koja slijedi preporučujemo dva naša blaga, naslovljena „Sklonidba brojeva“ i „Prijedlog s/sa“.

 

Brojcane nepismenosti 2, primjer 1Mirko: Kada se ne stignem oporaviti između dva treninga, to će biti znak da je vrijeme za kraj, ovako glasi naslov objavljen na poznatom hrvatskome borilačkom portalu 06. ožujka 2014. godine.

O Mirkovu „vješanju rukavica o klin“ već se dugo raspravlja u borilačkim krugovima, ali popularni Cro Cop odbija svaku ozbiljniju pomisao o završetku svoje borilačke karijere. Godinu dana prije predmetnog članka (15. ožujka 2013.) u Zagrebu je osvojio K-1 World Grand Prix, a nešto manje od godinu dana nakon istog članka ponovno je potpisao ugovor s UFC-om, trenutačno najjačom svjetskom MMA-organizacijom.

No ovaj se naslov iz sasvim drugih razloga našao na našoj listi brojčanih nepismenosti. Ako smo pažljivo pročitali naše posljednje članke „Sklonidba brojeva“ i „Brojčane nepismenosti“, naučili smo ili utvrdili da su brojevi od jedan do četiri sklonjivi te bi ovaj naslov pravilno trebao glasiti: „Mirko: Kada se ne stignem oporaviti između dvaju treninga, to će biti znak da je vrijeme za kraj“. Je li se Mirko u svojem intervjuu pogrešno izrazio ili je pak novinar pogrešno prenio njegove riječi vjerojatno nikad nećemo saznati, no to za ovu priču nije ni bitno.

 

Brojcane nepismenosti 2, primjer 2Mourinho mora igrati s napadačem, koliko god mu bili jalovi. PSG moćnog Zlaju nadoknađuje s tri brzanca, naslov je ovo objavljen 08. travnja 2014. godine u sportskoj rubrici na jednom od najčitanijih hrvatskih informativnih portala.

Naravno, za našu je rubriku bitan drugi dio predmetnog naslova jer on skriva autorovo nepoznavanje pravila sklonidbe brojeva i uporabe prijedloga s/sa.

Pravilno pročitan, ovaj naslov govori nam da PSG (Paris Saint-Germain) zajedno s trima brzancima nadoknađuje moćnog Zlaju (Zlatana Ibrahimovića). Ovdje je prijedlog s potpuno suvišan jer autor je trebao napisati da PSG brzancima (pomoću brzanaca; brzanci su u ovom slučaju sredstvo) nadoknađuje svojega ponajboljeg igrača. Drugi bi dakle dio ovog naslova, iza točke, pravilno trebao glasiti: „PSG moćnog Zlaju nadoknađuje trima brzancima“.

 

Brojcane nepismenosti 2, primjer 3Navijači zvižducima otpratili Guardiolin Bayern: Borussia s tri komada ponizila Bavarce! Članak je s ovim naslovom objavljen 12. travnja 2014. na istomu portalu kao i prethodni.

Ovaj je naslov zanimljiv i zato što se u njemu osim evidentne brojčane nepismenosti krije još jedan, vrlo nezgodan jezični propust.

Autor je naime predmetnog naslova i članka umjesto glagola ispratiti upotrijebio glagol otpratiti.

Glagol otpratiti u hrvatskome jeziku ima dva značenja: 1. pratiti koga dio puta 2. završiti praćenje. I glagol ispratiti ima dva značenja: 1. a (do čega) prateći dovesti koga do izlaza, ostati s kim do rastanka; dopratiti b oprostiti se s pokojnikom 2. (što) otpratiti, poslati na propisan način (o robi).

Kao i u prethodnome primjeru, i ovdje je prijedlog s potpuno suvišan jer je autor trebao napisati kako je Borussia trima komadima ili trima golovima ponizila Bavarce, baš kao što je napisao da su navijači zvižducima otpratili (ispratili) Guardiolin Bayern.

 

Brojcane nepismenosti 2, primjer 4Borussia s tri gola razbila Bayern: Guardiola doživio najveći poraz u trenerskoj karijeri! Članak s ovim naslovom objavljen je također 12. travnja 2014. na istomu portalu kao i prethodni, čak je i autor isti.

Ako smo pažljivo pročitali prethodna dva primjera, detaljnije pojašnjenje je suvišno; jasno nam je da bi prvi dio naslova (ispred dvotočke) pravilno trebao glasiti „Borussia trima golovima razbila Bayern“.

Sportske su rubrike i portali očito izvrstan izvor zanimljivih primjera za Nepismenosti naše svagda(š)nje, tj. za učenje i obogaćivanje hrvatskoga jezika…

S obzirom na plodnost teme te brojnost i učestalost primjera pogrešne sklonidbe brojeva i uporabe prijedloga s/sa, vrlo će vjerojatno u budućnosti svjetlo dana ugledati treći, a možda i još koji dio brojčanih nepismenosti.

 

Smatrate li ovaj članak zanimljivim i korisnim, bit će nam drago podijelite li ga sa svojim prijateljima i bližnjima preko društvenih mreža (niže su linkovi [poveznice] za pristup na Facebook, Twitter, Google +, LinkedIn i Pinterest). I obrazac za komentare nalazi se nešto niže, svaki vaš komentar je dobrodošao.

6 komentara

  1. Ah, “trima golovima”, mislim da nikada nisam nikoga čuo da se tako izražava, mada je to ispravno. Osobno se ni sam tako ne izražavam (mada imam želju) i mislim da bi mi trebalo dugo vremena da to uvježbam. Svejedno, moje pitanje je što da je bilo 5 golova, onda bi se moralo upotrijebit “s” koje je ovdje izbačeno – kada je tri onda je “trima golovima”, bez “s”, a kada je pet onda je “s pet golova” sa “s”?

  2. Author
    Editor.hr 25.03.2015. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Dalibor je Marić napisao komentar. Dalibor Marić napisao je komentar. Dalibor Marić je napisao komentar. Ovo Vam pišemo da vidite kako se jedna te ista misao može izraziti na više načina. U ovom slučaju razlika je samo u položaju enklitike, čemu će uskoro biti posvećeno cijelo jedno blago za našu Jezičnu škrinjicu. Prva su dva načina preporučljiva u hrvatskome jeziku, dok treći nije. Treći način neki autori čak smatraju nepravilnim, no mi ne idemo toliko daleko. On je zapravo najčešći način izražavanja u kolokvijalnome, tj. razgovornom jezičnom stilu. Prvi je pak svojstven visokomu stilu izražavanja i pisanja hrvatskoga standardnog jezika. Iako stroga norma traži postavljanje enklitika iza prve riječi u sintagmi (Dalibor je Marić napisao komentar), ovakvu ćete konstrukciju vrlo rijetko čuti u svakodnevnom razgovoru. Ovisi, naravno, o tome s kim razgovarate…
    Slično je i sa sklonidbom brojeva. Ako ste pažljivo pročitali naše blago „Prijedlog s/sa“, onda znate da prijedlog s/sa s riječju u instrumentalu u određenim slučajevima izražava i sredstvo. Upravo je to slučaj s brojevima pet, šest itd.. U svakodnevnom ćete razgovoru rijetko čuti kako netko pravilno izgovara brojeve od jedan do četiri sklonjene po padežima, bez prijedloga s. Opet, naravno, ovisi o tome s kime čovjek razgovara…
    Nastavite li redovito čitati naše članke i budete li redovito primjenjivao naučeno, Vi ćete također biti jedan od onih koji se i u svakodnevnom govoru pravilno izdražavaju. Jednostavno neće biti potrebe da se izražavate drugačije. Nije jednostavno nešto znati, a ne primjenjivati svoje znanje, pogotovo kad se stekne pozitivna navika.
    Inače, želite li se lijepo izražavati, trebate pripaziti da u ovako kratkom tekstu ne ponavljate nepotrebno jedan te isti veznik (mada). U ovom slučaju možete ga zamijeniti veznikom iako. Dopušten je i veznik premda, no mi mu nismo skloni.

    Vaš,

    Editor.hr

  3. Sonja Jovanovac 26.03.2015. Komentiraj

    Poštovani!
    Evo, uspješno smo apsolvirali sklonidbu “problematičnih” brojeva i zahvaljujemo na vašim korisnim naputcima.
    Ima jedan drugi primjer koji nekima zadaje muke.
    Primjer: ” U istraživanje je uključen 951 bik, od kojih je 421 upareni srodnik odnosno braća po ocu i majci”.
    Pretpostavljam da je sklonidba ispravna ako broj završava jedinicom, ali mi se čini da ipak nešto nije u redu u ovoj rečenici. Zanima me vaše mišljenje.
    Zahvaljujem uz poštovanje!
    Sonja

  4. Author
    Editor.hr 27.03.2015. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Zahvaljujemo Vam na još jednom zanimljivome komentaru. U pravu ste, navedena rečenica uistinu zvuči nezgrapno, iako je u njoj gotovo sve ispravno napisano. Što se tiče brojeva i sklonidbe riječi koje se odnose na njih, tu je sve korektno.
    Ovdje je upitno je li autor (-ica) pravilno upotrijebio određeni vid pridjeva (upareni), dok ispred odnosno definitivno treba doći zarez. Za određeni/neodređeni vid pridjeva ovdje ne možemo biti sigurni bez uvida u cijeli tekst i širi kontekst. Mi bismo predmetnu rečenicu u ovom slučaju preformulirali pa bi „zvučala“ potpuno drugačije i bila bi ispravna u svakom pogledu:
    U istraživanje je uključen 951 bik, od kojih je braće po ocu i majci, odnosno uparenih srodnika 421.

    Jako nam je drago to što razmišljate o jeziku i redovito čitate naše članke, veselimo se i budućim Vašim komentarima i upitima. Dotada, srdačno Vas pozdravljamo.

    Vaš,

    Editor.hr

  5. Sonja Jovanovac 01.04.2015. Komentiraj

    Poštovani Editor.hr!

    Hvala na oblikovanju nezgrapne rečenice! Uputila sam vaš prijedlog autoru čiji tekst moram recenzirati sa stručne strane. Ali, nerijetko nas “zapadne” i uloga lektora.
    Primijetila sam da mladi vrlo dobro znaju engleski jezik, čak i kada pišu znanstvene ili stručne radove. Muke nastaju kada tekst treba prevesti na hrvatski jezik! Kao što je bilo u slučaju onih bikova – braće po ocu i majci, kada je u prvobitnoj varijanti bila pogrešna ne samo skonidba pridjeva uz broj koji završava jedinicom (ispravljeno prije obraćanja vama!), nego i smisao rečenice (to ste vi poboljšali!)
    Potaknuli ste me na razmišljanje i o tome je li ispravno reći/napisati: “u nas” ili “kod nas”. S time se susrećemo svakodnevno. Iako je u pravopisima podrobno napisano o tome, primijetila sam da u govoru te u raznoraznim tekstovima ima šarenila. Prvi primjer: ” Nikad nitko u nas nije formirao takvu organizaciju.” Drugi primjer: ” Kod istarskog stanovništva običaji su malo drugačiji.”
    Srdačno,
    Sonja

  6. Author
    Editor.hr 02.04.2015. Komentiraj

    Draga Sonja,

    Zahvaljujemo Vam na ponovnome javljanju. Uvijek je zanimljivo pročitati neki Vaš komentar, upit, prijedlog… Jako nam je drago što smo Vam pomogli u spornoj rečenici s bikovima, braći po ocu i majci. To je naš posao i zadovoljstvo nam je diskutirati o jeziku, pogotovo ako na taj način možemo pomoći nekome da riješi svoje jezične dvojbe ili trojbe. 🙂
    Drago nam je i to što ste nas pitali za pojašnjenje „u nas“ i „kod nas“. Iako se u vezi s time jako često griješi, pravilo je zapravo vrlo jednostavno. Prijedlog u se u ovakvim slučajevima rabi kada se misli na koga živoga:

    Bili smo u Ivana.
    U Vesne su najsočnije jabuke.
    Dođite u nas, kod kuće smo.

    Prijedlog u za neživo se rabi u slučajevima kao što jesu:

    Bili smo u katedrali.
    Odlučili smo otići u školu.

    Prijedlog pak kod ispred živoga nije preporučljivo pisati. On se rabi uvijek ispred neživoga:

    Kod kuće mi je ostala olovka.
    Javi mi kada budeš kod kuće (kući) pa ću doći u tebe.

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*