Select a page

Brazilski komarac

Brazilski komaracU Brazilu bi mogli ovako izgledati ako vas ubode komarac!

Ovako glasi naslov objavljen na jednom od najčitanijih informativnih hrvatskih portala još 12. veljače 2014. godine, pred početak Svjetskoga prvenstva u nogometu.
U to su vrijeme mediji uglavnom bili prekrcani najavama, raznoraznim informacijama u vezi s SP-m, reprezentacijama, izbornicima i igračima, ali i o Brazilu, zemlji domaćinu prošlogodišnjeg prvenstva. Turističke agencije i mediji trudili su se upoznati nas s ljepotama i opasnostima ove južnoameričke zemlje, prvi trljajući ruke radi jako dobre zarade koja se smiješila, a drugi radi povećane čitanosti, gledanosti i slušanosti te interesa svekolikog pučanstva (što opet rezultira povećanim marketinškim aktivnostima, tj. zaradom).
I tu je pažljiviji čitatelj mogao uočiti mnoštvo jezičnih propusta i nepravilnosti, jednom riječju nepismenosti. Izvrstan primjer za to je gore navedeni naslov.

 

Pravilno pročitan, ovaj naslov kazuje nam kako bi (oni) mogli izgledati ovako (kao na slici) ako vas (nas, čitatelje) ubode brazilski komarac. Nejasno je dakle zašto bi oni trebali izgledati tako ako nas ubode komarac…

Naravno, svjesni smo činjenice da je autor predmetnog naslova želio reći kako bismo mi (čitatelji) mogli izgledati kao gospodin na slici ako nas ubode komarac u Brazilu. No svjesni smo također i činjenice da isti autor ne zna manje-više ništa o kondicionalu sadašnjem, jednom od dvaju pogodbenih načina glagola u hrvatskome jeziku.

O kondicionalu sadašnjemu ili kondicionalu prvom već smo pisali 13. prosinca 2014. u našoj „nepismenosti“ pod naslovom „Da smo prije ovako igrali…“ pa ovdje nećemo detaljnije ponavljati što je to kondicional sadašnji i kako se tvori.

Ukratko, kondicional sadašnji pogodbeni je način glagola koji izražava kakve posljedice u budućnosti može imati poduzimanje neke radnje u sadašnjosti. Više pak o njemu i njegovoj tvorbi možete doznati kliknete li na spomenuti naslov „Da smo prije ovako igrali…“, koji je – kao i svaki naš naslov u navodnicima – ujedno i link (poveznica) na istoimeni članak.

Ako netko možda misli da cjepidlačimo, da jezična nepravilnost iz predmetnoga naslova nije bogzna što, ilustracije radi zamijenit ćemo mjesta njih i nas. Pogledajmo kako bi tada izgledao isti naslov…

U Brazilu bismo (mi) mogli ovako izgledati ako ih (njih) ubode komarac!

Sada je, vjerujemo, jasno o kakvom je jezičnom propustu, nepravilnosti ili nepismenosti zapravo riječ. Ovaj naslov pravilno bi trebao glasiti kako slijedi:

U Brazilu biste mogli ovako izgledati ako vas ubode komarac! Ili eventualno ovako:
U Brazilu bismo mogli ovako izgledati ako nas ubode komarac!

Voljeli bismo da podijelite s nama svoje razmišljanje o ovoj temi. Obrazac za komentare nalazi se nešto niže, ispod članka. Ako ovaj članak smatrate zanimljivim i korisnim, pozivamo vas da kliknete na maleno srce koje se nalazi također nešto niže, desno.

2 komentara

  1. Erika 09.02.2016. Komentiraj

    Još jedan primjer netočnog korištenja kondicionala mogli smo vidjeti prije nekih godinu dana, možda malo više, na televizijskoj reklami jedne banke čiji je slogan glasio (otprilike, ako me sjećanje dobro služi): Štedite da bi mogli trošiti . Ako pogledamo slogan u ovom obliku, njegovo značenje je (Vi) štedite da bi (oni) mogli trošiti. Cinici bi rekli da se radi o frojdovskoj omašci ili nekakvoj subverziji. 🙂 Banke doista žele da mi štedimo kako bi onda i oni mogli taj novac trošiti i staviti u optjecaj. Međutim, mislim da se ovdje radi o nepoznavanju kondicionala i da reklama najvjerojatnije nije prošla lekturu. Pretpostavljam da je banka htjela pozvati štediše da štede kako bi onda mogli potrošiti svoju ušteđevinu, odnosno Štedite da biste mogli trošiti.

  2. Author
    Editor.hr 24.02.2016. Komentiraj

    Draga Erika,

    Zahvaljujemo Vam na komentaru i na ovome vrlo, vrlo zanimljivom opažanju. Uistinu nismo sigurni je li nevjerojatniji nemar koji je prema svojim gledateljima iskazala predmetna televizija emitirajući jednu takvu reklamu ili pak onaj koji je predmetna banka iskazala prema gledateljima reklame o kojoj je riječ, ali i prema svojim klijentima i svima onima koji bi to tek trebali postati. Nas zapravo zbunjuje nemar obiju, jedne i druge, tim više što znamo da jednokratan jezični savjet za takav jedan slogan (kakav primjerice mi gotovo svakodnevno dajemo svim onima koji ga zatraže) košta samo 40,00 kn…. Dakle, riječ je zaista o nemaru i nebrizi, nikako o škrtosti, štednji ili nečemu takvom.
    Iskreno se nadamo kako će se i to uskoro promijeniti, da će takve instituicije shvatiti koliki utjecaj imaju na svekoliko pučanstvo koje često i nesvjesno uči upravo iz primjera emitiranih na televiziji, radiju ili s internetskih stranica i portala.
    Bit će nam jako drago podijelite li još sličnih primjera s našim čitateljima i nama, to je izvrstan način učenja za sve jezične znatiželjnike i za one koji brigu o hrvatskome jeziku iz bilo kojeg razloga smatraju bitnom i opravdanom. Do tada, srdačno Vas pozdravljamo. 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*