Select a page

Bolničke nepismenosti

„Bolničke nepismenosti“ predstavljaju i analiziraju nepismenosti zabilježene u jednoj zagrebačkoj bolnici, a sljedeće fotografije samo su dio materijala koji smo za svoje interno istraživanje prikupili i fotodokumentirali u zagrebačkim i drugim hrvatskim bolnicama. Na prvoj i drugoj slici natpisne se ploče nalaze na istom zidu jedna ispod druge. Ispod njih, na istome zidu, natpis je prikazan na trećoj slici. U ovim trima natpisima više je jezičnih propusta negoli samih ploča. Četvrta je pak slika priča za sebe. Nadamo se da ćete se zabaviti čitajući ovu „nepismenost“ te da ćete naučiti nešto novo, zanimljivo i korisno o hrvatskome (standardnom) jeziku…

 

Bolnicke nepismenosti 1Prilog putem ovdje je sasvim suvišan jer ista se misao može bolje izraziti bez njega; preporučljivo je pisati i reći telefonom, a ne putem telefona. Nadalje, nepravilno je pisati od 11-12 sati te od 12-13 sati jer, rabimo li ispred i između brojeva prijedloge od i do, nepravilno je rabiti crticu. A ovdje čak nije niti crtica, nego – spojnica.

Pravilno je pisati od 11 do 12 sati (od 12 do 13 sati) ili pak 11 – 12 sati (12 – 13 sati). Crtica je, kao što vidimo, duža te ima razmake ispred i iza, a kada je rabimo valja eliminirati prijedlog od. O crtici i spojnici objavili smo dva jezična blaga: „Crtica i spojnica – kruška i jabuka“ (29. srpnja 2014.) te „Njezino veličanstvo crtica“ (2. rujna 2014.).

 

 

 

Bolnicke nepismenosti 2Na drugoj slici dakle saga se nastavlja… Kao što znamo, imenica posjet je muškog, a ne ženskoga roda (pravilno je posjet, a ne posjeta). O imenicama posjet i posjeta već smo naime  pisali u rubrici Nepismenosti naše svagda(š)nje, u člancima „Tko je kriv za nikad manju posjetu?“ (10. rujna 2014.) i „Napokon lijepa posjeta“ (31. ožujka 2015.).

Osim toga, glagol dopustiti u hrvatskom jeziku ima prednost u odnosu na glagol dozvoliti koji podrijetlo vuče iz poljskog jezika, a u hrvatski je jezik ušao posredno preko srpskoga.

 

 

 

 

 

Bolnicke nepismenosti 3Na ovoj ploči piše: „Mole se posjete da nakon zvona pričekaju“. Prije svega, ovdje je autor natpisa zasigurno mislio na posjetitelje koji dolaze u posjet bolesnicima (u Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića, posjet je definiran ovako: 1. dolazak u goste, 2. obilazak kakva mjesta ili znamenitosti, 3. jedno učitavanje sadržaja jedne internetske stranice), zatim nejasno je zašto, komu se ili čemu oni mole.

Dakle, ovdje bi ispravno bilo pisati: „Molimo posjetitelje da nakon zvona pričekaju“ ili: „Molimo posjetitelje da pričekaju nakon zvona“. A uljudno bi bilo i potpisati se ispod natpisa…

 

 

 

 

 

Bolnicke nepismenosti 4Četvrta slika prikazuje još jedan bolnički „biser“. Pridjev operacioni u hrvatskom je jeziku naime potpuno neprihvatljiv. U hrvatskome jeziku pridjevi završavaju na -ski-čki ili -ni (operacijski, hajdučki, dijamantni…). Pridjevi pak na -oni smatraju se izrazitim srbizmima, arhaičnim ostacima iz nekoga drugog vremena te ih valja izbjegavati želimo li se pravilno služiti hrvatskim standardnim jezikom. Naravno, svjesni smo činjenice da je ovaj natpis stavljen iznad vrata predmetnog odjela prije jako puno godina, no lijepo bi bilo da se netko sjetio i izmijenio ga barem otkad je hrvatske države i samostalnosti…

S obzirom na količinu prikupljenog materijala, realno je očekivati drugi, a možda i još koji dio priče o bolničkim nepismenostima. Nepismene smo primjere prikupili i s raznoraznih ugostiteljskih i drugih uslužnih objekata, trgovačkih, turističkih, marketinških i farmaceutskih plakata, bit će vrlo zanimljivo i živopisno.

 

Ako imate fotografije sličnih nepismenih primjera, molimo dostavite nam ih e-poštom na adresu admin@editor.hr. Najzanimljivije i najkvalitetnije primjere objavit ćemo u nekom od naših sljedećih članaka, popraćene našim stručnim komentarom (po želji i s imenom i prezimenom pošiljatelja [-ice]).

 

Klikom na maleno srce odmah niže desno rekli ste da vam se članak „Bolničke nepismenosti“ sviđa te da ste naučili nešto novo i zanimljivo čitajući ga. Obrazac je za komentare nešto niže, svaki vaš komentar je dobrodošao i rado ćemo odgovoriti na nj. Također, bit će nam jako drago podijelite li ovaj članak sa svojim prijateljima i bližnjima na društvenim mrežama. Niže su poveznice za pristup na Facebook, Twitter, Google +, LinkedIn i Pinterest. Ne zaboravite, pozitivne vibracije i znanje valja širiti… 🙂

2 komentara

  1. Marija 29.03.2016. Komentiraj

    Pozdrav!

    Moram priznati kako mi se ponekad čini kako je nepismenosti svakim danom sve više umjesto da je obratno s obzirom da imamo toliki broj visokoobrazovanih ljudi! Sad ne znam ni sama, očigledno je problem platiti lektora ili prevoditelja! Naravno, što će nam oni, kad se to sve može na brzinu i samostalno napraviti, a kakav ćemo dojam ostaviti, koga briga!?
    Iz sjećanja nikako ne mogu izbiti dan kada smo muž i ja odlučili pojesti pizzu u jednom malom, pitomom dalmatinskom mjestu te ja, kao i uvijek iz znatiželje kako su napravljeni prijevodi na strane jezike, odlučih pregledati jelovnik dok smo čekali (doista mi je žao što nemam sliku dotičnog dijela)… Uglavnom, neću spominjati mnogobrojne “sitne” pravopisne greške koje sam primjetila, nego pravi šok za mene je uslijedio kada sam vidjela da je “riblja plata” na talijanski jezik bila prevedena kao “pesci salari”!!!!!!! Umjesto “piatto di pesce”! Ja, jadna 🙂 , tijekom studija francuskog i talijanskog jezika uvijek učila da je “plitica”, “tanjur”, “jelo” na talijanskom “piatto” i sad se odjednom pojavi nešto u “salari” obliku. No, ubrzo sam shvatila – naš pravi domaći stručnjak za jezike otvori lijepo hrvatsko-talijanski rječnik, nađe tamo hrv. riječ “plata” zanemarivši što uz to lijepo piše još i “plaća”, i eto ga – prijevod na talijanski “salario” 😀 Dakle, htjedoh reći da su ljudi za riblju platu gostima koji su se sporazumijevali na talijanskom jeziku nudili zapravo riblje plaće, kako god to izgledalo 😀 Pokušavam samo zamisliti reakciju Talijana…

    U svakom slučaju, koliko god sad djelovalo smiješno, zapravo je meni, i nakon nekoliko godina, još uvijek tragično i jednako stresno svaki put kad se prisjetim toga… I nije mi jasno kako ljudi mogu nešto površno raditi samo da ne bi pitali uslugu nekoga tko će nešto napraviti kako treba.

    Pizzu naravno nisam pojela, nekako nisam bila više gladna… 😀 😀

    Marija

  2. Author
    Editor.hr 30.03.2016. Komentiraj

    Draga Marija,

    Zahvaljujemo Vam što ste ovo svoje zanimljivo, tragikomično iskustvo podijelili s našim čitateljima i nama. Da, nažalost jako velik broj ljudi ne shvaća vrijednost i važnost lektorskoga i prevoditeljskog rada pa tako u javnosti (ne samo u medijima) svakodnevno imamo priliku svjedočiti najnevjerojatnijim nepismenim primjerima. Tu zasigurno prednjači upravo ugostiteljsko-uslužni sektor, gdje nepismeni primjeri nadilaze očekivanja i najtolerantnijih jezikoljubaca. Mi smo nedavno proveli jedno maleno istraživanje i u ugostiteljskim objektima (ne samo u bolnicama) fotodokumentiravši nepismene primjere čije je postojanje jako teško racionalno objasniti. Škrtost, štedna, nebriga, nemar (uz očito neznanje)…? Koje bi riječi tu bile prikladne ni sami nismo sigurni, ali uskoro će navedeni primjeri ugledati svjetlost dana u istoj ovoj rubrici, baš kao i „Bolničke nepismenosti“.
    Kada bi samo vlasnici takvih objekata znali koliko su zapravo jeftine lektorske usluge, zasigurno bi se potrudili barem tekstove izvorno pisane na hrvatskome jeziku dovesti do jezičnog savršenstva… A jelovnike i druge ugostiteljske materijale na stranim jezicima vlasnici ugostiteljskih objekata uglavnom ne razumiju pa im je najjednostavnije zažmiriti na njih misleći kako je sve u redu te kako je najvažnije da gost bude kvalitetno poslužen. Naravno, čast iznimkama…. 🙂 Sjećate li se možda Anthonyja Collinsa, našega fiktivnog Engleza kojeg dosad sretosmo u člancima „Poturak se zabavljao se 2“, „Tko je kriv za nikad manju posjetu?“, „Englezi u lovu na Rakitića“, „Procurila videosnimka“, „Stvarna zaduženost banaka“ i „Miesha razočarana UFC-om“)?
    Još jednom, zahvaljujemo Vam na ovome iznimno zanimljivom komentaru. Jedva čekamo sljedeći… 🙂

    Vaš

    Editor.hr

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*