Select a page

Anglizmi u hrvatskom jeziku

Anglizmi u hrvatskom jezikuProblem anglizama, uz općeprisutnu nepismenost ili polupismenost, svakako je danas jedan od najvećih problema vezanih uz hrvatski jezik.

O ovoj pojavi već smo u nekoliko navrata pisali u svojim člancima, no s obzirom na ozbiljnost predmetnog problema smatramo svaku riječ napisanu o njemu dobrodošlom i korisnom pa će i tekst koji slijedi, nadamo se, naići na plodno tlo.

Pritom mislimo na poučavanje i osvješćivanje što većeg broja jezičnih znatiželjnika, ljudi dobre volje i namjera.

E pa krenimo…

 

 

 

 

Po svojoj definiciji, anglizmi su riječi preuzete iz engleskoga jezika. Hrvatski jezik, baš kao i većina drugih jezika, posljednjih godina bilježi golem priljev anglizama. Kao što smo već upozoravali, prvo i osnovno načelo prihvaćanja stranih riječi u hrvatski jezični sustav kaže kako je, kad god je to moguće, riječ stranoga podrijetla dobro zamijeniti istoznačnom domaćom riječju. Jedino ukoliko u hrvatskome jeziku nemamo kvalitetnu zamjenu, strana riječ je dobrodošla. Nažalost, ovakav stav jezikoslovaca, lektora i prevoditelja u našoj je zemlji najčešće stigmatiziran jezičnim purizmom i nikako nije u skladu s tzv. hrvatskoengleskim jezikom kakav je danas  popularan i kakav imamo prilike čuti doslovno na svakom koraku.

Ogradivši se unaprijed od bilo kakvoga oblika purizma, ovim tekstom želimo ukazati na gorući problem u hrvatskome jeziku ne bismo li na taj način barem malo pridonijeli njegovu rješavanju.

Za početak, navodimo  primjer Francuske: prema prijevodu dr. sc. Ivice Kramarića (Hrvatsko slovo, 18. listopada 1996.), Zakon o upotrebi francuskoga jezika, članak 5, propisuje kako svi ugovori o radu moraju biti sastavljeni na francuskom jeziku te ne smiju sadržavati strane izraze i nazive ukoliko postoje francuski izrazi i nazivi istoga značenja. Ako se pak posao koji je predmet ugovora može označiti samo stranim nazivom (za koji ne postoji odgovarajući francuski izraz), tada „ugovor o radu mora sadržavati objašnjenje stranog naziva na francuskom jeziku“. Ovo je očit primjer kako se u razvijenijim društvima rješavaju jezična pitanja i problemi, a da nitko pritom ne dovodi u pitanje bilo kakav purizam – ponajmanje jezični.

No vjerojatno će proći još vremena dok se ne osvijestimo i ne shvatimo da se svaki jezik razvija baš onako kako sami njegovi govornici dopuste. U našoj pak zemlji članak 12 hrvatskog Ustava govori da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik. Na ovoj se rečenici uglavnom zaustavljaju skrb i briga te zaštita koju Republika Hrvatska pruža jeziku svojih građana.

U zrncu znanja objavljenom 16. veljače 2016. i nazvanome „Manager ili menadžer?“ već smo načeli ovu problematiku pokazavši na primjeru riječi menadžer (eng. manager) kako su strane riječi i te kako dobrodošle kada nemamo kvalitetnu hrvatsku zamjenu. No danas je moderno, cool, gurati strane – najčešće engleske – riječi tamo gdje im jest i nije mjesto. Koliko je stanje ozbiljno i alarmantno pokušat ćemo vam dočarati brojnim primjerima koje bilježimo u praksi, kako u svakodnevnom govoru i pismu tako i u medijima – u tisku, na internetu, radiju i televiziji.

Drugi primjer koji smo naveli u spomenutom zrncu znanja jest doslovan prijevod cijele engleske sintagme contact us  u kontaktirajte nas, što je u hrvatskom jeziku potpuno pogrešno; ispravno je kontaktirajte s nama ili obratite nam se. Ne možemo, dakle, kontaktirati nekoga; možemo kontaktirati s nekim ili se pak možemo obratiti nekome.

Iz engleskog smo jezika preuzeli i to da naziv proizvoda, parka, trga i sl. stavljamo ispred imenice koja pojašnjava o čemu je riječ. Ovdje je izvrstan primjer reklamna kampanja za jednu čokoladu u kojoj smo prije nekoliko godina sudjelovali. Kako bismo izbjegli bilo kakvu reklamu ili blaćenje nazvat ćemo je Marina. U tekstovima koje smo zaprimili na stilsku lekturu svugdje je pisalo Marina čokolada, što je potpuno u duhu engleskoga jezika. To je doslovno kao da u hrvatskom jeziku pišemo Zrinjevac park, a ne park Zrinjevac (usp. eng. Hyde Park) ili ara papiga, a ne papiga ara itd. te smo sukladno pravilima pisanja u hrvatskome jeziku u tekstovima izmijenili u čokolada Marina. No tada nas je klijent nazvao i pitao može li vratiti kako je pisalo prije. Kao razlog, naveo je da mu Marina čokolada bolje zvuči. Pokušavši barem donekle ublažiti ovu englesku konstrukciju predloživši mu neka onda barem upotrijebi spojnicu i kreira polusloženicu Marina-čokolada, gdje je prvi dio polusloženice nesklonjiv: Marina-čokoladu, Marina-čokoladi…, no ni ova mu se ideja nije svidjela. Napominjemo da je u hrvatskom jeziku prisutna tendencija da se, ako je to moguće, prvi dio polusloženice izrazi kao pridjev (npr. klimatizacijski uređaj je bolje nego klima-uređaj) pa nismo previše inzistirali na ovom rješenju. Zaključak je klijenta da je u marketinškim tekstovima važnije prodati određeni proizvod, nego slijepo se držati hrvatskoga jezika jer svakako nitko neće primijetiti razliku.

U navedenom primjeru mogli bismo pisati i Marinina čokolada ako je Marina također naziv proizvođača, a ne samo robne marke – branda. Ovdje smo namjerno napisali engleski naziv brand kako bismo ukazali na još jednu englesku riječ koja u hrvatskome jeziku ima sasvim solidnu zamjenu.

Zanimljivo je ovdje naglasiti kako je isti dan u večernjim satima na slovenskoj nacionalnoj televiziji emitirana reklama za istu tu čokoladu, gdje Slovenci naravno pišu i čitaju čokolada Marina. Ni traga ni glasa engleskom jeziku.

Nadalje, kako objasniti Zagreb Film Festival, Pula Film Festival pa i Sarajevo Film Festival, nazive dvaju hrvatskih i jednoga bosanskohercegovačkog filmskog festivala koji bi se trebali pisati s pridjevom ispred imenice, a ne s imenicom uz imenicu? I to samo s prvom riječju pisanom velikim početnim slovom, dakle: Zagrebački filmski festival, Pulski filmski festival  te Sarajevski filmski festival.

Znači li to da će Zagrebačka katedrala uskoro postati Zagreb Katedrala ili da će Osnovna škola Tina Ujevića (ili Osnovna škola „Tin Ujević“) uskoro postati Tin Ujević Osnovna Škola? Ili pak zvonik Svetog Duje u Splitu – Sveti Duje Zvonik? Iločki podrumiIlok Podrumi?

Prije daljnjeg čitanja, predlažemo da ovdje napravite kraću stanku ili barem pauzu jer će velik broj zaposlenika po hrvatskim tvrtkama ovdje napraviti break, a umjesto neku internetsku stranicu posjetit će website.

Kako bismo vam još bolje predočili o kakvom je problemu riječ, niže navodimo najčešće engleske riječi koje su se danas toliko uvriježile u hrvatskom jeziku (osobito među mlađom populacijom) da se čini kako bilo kakva zamjena više niti nije moguća. U zagradama pored engleskih riječi navodimo hrvatske inačice istih tih riječi, a vama prepuštamo procjenu koja riječ je prihvatljivija u hrvatskom jeziku te kojom ćete se služiti u svojemu govoru i pismu. Napominjemo još jednom kako naš stav nipošto nije da je svaku od navedenih engleskih riječi prijeko potrebno zamijeniti nekom od hrvatskih riječi navedenih u zagradi. Naša je želja u čitatelja pobuditi kritički stav, navesti ga da razmišlja o svojemu materinskom jeziku te da sâm procijeni koja mu je riječ prihvatljivija u svakodnevnom usmenomu i pisanom obraćanju.

 

  • blog (internetski dnevnik, digitalni dnevnik, e-dnevnik)
  • bookmark (oznaka mjesta čitanja; straničnik)
  • brand (robna marka)
  • break (stanka, pauza)
  • bullying (nasilje; nasilje u školi, vršnjačko nasilje)
  • chat (virtualno/internetsko brbljanje, čavrljanje, ugodan razgovor, e-razgovor)
  • celebrity (poznata, slavna osoba; zvijezda)
  • cruiser (krstaš; brod koji krstari)
  • display (predočnik)
  • e-mail (e-pošta, elektronička pošta)
  • event (događaj, događanje)
  • fashion week (modni tjedan)
  • last minute (u posljednji trenutak)
  • leasing (iznajmljivanje, ustupanje; davanje u najam, zakup)
  • link (poveznica)
  • mobbing (zlostavljanje)
  • monitoring (motrenje, promatranje, nadzor, praćenje)
  • mystery shopping, mystery shopper (tajno kupovanje, tajni kupac)
  • nick (nadimak)
  • party (zabava, proslava, domjenak)
  • shopping (kupovina, kupnja)
  • shopping centar (trgovački centar)
  • stage (pozornica)
  • tender (natječaj, ponuda)
  • website (internetska stranica)

 

 Zaključak

Za razliku od nekih „mrtvih“ jezika poput latinskoga, hrvatski je jezik živ jezik koji živi zajedno sa svojim govornicima – s njima se mijenja, razvija, otvara se i zatvara različitim vanjskim i unutrašnjim utjecajima i mijenama. Mišljenja smo dakle da jezik nipošto ne treba zatvoriti navedenim utjecajima, no svakako ga treba njegovati te nastojati da zadrži svoje autohtone značajke i posebnosti, svoj duh i svoj izričaj. Jer jezik je odavno prestao biti samo sredstvo komunikacije i sporazumijevanja. Njemački filozof Martin Heidegger o jeziku je, između ostaloga, rekao:

Težimo ponovno osvojiti nenarušenu snagu imenovanja pripadnu jeziku i riječi jer riječi i jezik nisu neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog usmenoga i pisanog općenja. U riječi, u jeziku, stvari tek postaju i jesu.

 

Smatrate li da bi u Republici Hrvatskoj, po uzoru na Francusku, trebalo donijeti Zakon o upotrebi hrvatskoga jezika?

24 komentara

  1. Sonja Jovanovac 02.03.2016. Komentiraj

    Dragi svi,
    Drago mi je da ste nas iznova ponukali na razmišljanje o tome trebamo li baš u tolikoj mjeri posuđivati strane riječi a zanemariti naše istoznačenice. Nemam ništa protiv činjenice da naši maturanti postižu bolje rezultate na testu iz engleskoga negoli svoga materinskog jezika. Prateći novinske članke i razne televizijske emisije, uočila sam da su vrlo često u uporabi engleske riječi za pojmove koji imaju hrvatske istoznačenice. Nedavni svježi primjer je backstage. Ako se zapitamo kolika je raznolikost u populaciji gledatelja po pitanju obrazovanosti i poznavanju stranih riječi, onda bi morali koristiti naše hrvatske riječi. Zvuči jednostavnije, ljepše i bliže svim gledateljima. Kažu da čovjek vrijedi toliko koliko poznaje stranih jezika. To je točno. No nije više vrijedan onaj koji zna puno tuđica nego onaj koji poznaje i njeguje bogatstvo materinskoga jezika.
    Dajem svoj glas za Zakon o upotrebi hrvatskoga jezika.
    Srdačan pozdrav,
    Sonja

    • Author
      Editor.hr 04.03.2016. Komentiraj

      Draga Sonja,

      Zahvaljujemo Vam na još jednome vrijednom komentaru. Što reći? Sa svime navedenim slažemo se od prve do posljednje riječi. Hrvatska zamjena za engleski termin backstage koju mi znamo i preporučujemo jest zabinje. Nažalost, pitanje je hoće li se i kada ona uvriježiti u hrvatskome jeziku među njegovim govornicima. Vrijeme će pokazati, a nama bi naravno bilo jako drago da se to dogodi što prije.
      Do sljedeće prilike, srdačno Vas pozdravljamo!

      Vaš

      Editor.hr

  2. Dalibor 03.03.2016. Komentiraj

    Vau (nisam lajao već se začuđeno divio gore napisanom tekstu)! Opa, bravo, joj, ajme… se sve češće zamjenjuju s auć, jes, vau, jeee…

    • Author
      Editor.hr 04.03.2016. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Svojim nas nevjerojatnim komentarima uvijek ostavite bez daha…. Zahvaljujemo Vam na pohvali ovoga našeg članka! Uvijek je lijepo čuti riječi hvale, a posebice izrečene na tako jedinstven način. 🙂
      Jedva čekamo sljedeći Vaš komentar!

      Vaš

      Editor.hr

  3. Martina Baričević 03.03.2016. Komentiraj

    Napokon sam dočekala ovu temu. Slažem se s Daliborom i Sonjom i dajem glas za zakon o upotrebi hrvatskog jezika.
    Blog – e-dnevnik se čini dobra hrvatska inačica, ali ga ipak ne bih koristila jer sada ima značenje školskog dnevnika u digitalnom obliku, koji nije još prisutan u svim školama, ali uskoro će biti, pa je možda bolje internetski dnevnik.
    Bookmark – straničnik je dobar ako mislimo samo na fizički predmet za označavanje mjesta čitanja
    Brand – smatram da nema potrebe ne koristiti hrvatsku inačicu, jer je kratka, razumljiva i aktualna
    Break – sasvim su dovoljne hrvatske inačice
    Bullying (ne bulling)- teško razumljivo ljudima koji ne govore engleski jezik, pa bismo trebali koristiti neku od hrvatskih inačica, ovisno o kontektsu
    Chat – ostavila bih englesku riječ, mislim da se dosta koristi i razumije

    Nastavljam drugom prilikom.
    Slažem se da bismo kod naziva festivala, ulica, pa i čokoladica, trebali koristiti hrvatske sintagme, a engleske ostaviti za englesku inačicu intenetske stranice npr. Zagrebačkog filmskog festivala. Zašto bi naziv neke manifestacije koja se odvija u Hrvatskoj razumjeli govornici engleskog jezika, a ne i njezini stanovnici?

  4. Author
    Editor.hr 04.03.2016. Komentiraj

    Draga Martina,

    Zahvaljujemo Vam na još jednome javljanju komentarom! Kako vidimo po učestalosti Vaših komentara, i Vi ste postali naša vjerna čitateljica, što nas jako veseli i potiče na daljnji rad i nastojanje. Znamo da ste nestrpljivo čekali ovaj članak, zato smo malo i požurili s njegovom objavom. 🙂
    Jako nam je drago što ste s našim čitateljima i nama podijelili svoja razmišljanja o navedenim engleskim terminima i hrvatskim zamjenama za njih.
    Uvijek je zanimljivo čuti i pročitati tako nešto, a posebno smo Vam zahvalni za informacije o školskom e-dnevniku i bullyingu. Iskreno, za školski e-dnevnik prvi smo put sada čuli pa smo tako naučili nešto novo, korisno i zanimljivo od Vas, a bullying smo slučajno pogrešno napisali i odmah smo to ispravili. S ostalim se također slažemo, uz napomenu da biste trebali mrvicu pripaziti na pravilno pisanje crtice i spojnice.
    Do sljedeće prilike, srdačan pozdrav!

    Vaš

    Editor.hr

  5. Bookmark – straničnik je dobar ako mislimo samo na fizički predmet za označavanje mjesta čitanja
    ———————————————————————————————————————–

    Hm, straničnik mi je je dosta nepoznat pojam. Toliko je rijedak da mi ga je i google sada podcrtao kao nepravilno napisanu riječ (valjda je niti on nikada nije čuo 🙂 )

    U trgovinama sam „straničnike“ viđao pod nazivom zastavice (prije svega obratite pozornost na moje upravo upotrijebljene navodnike 🙂 )
    Doduše to su bile ljepljive trakice koje su ličile na zastavice i prvenstvena svrha im je „straničarenje“ 🙂 odnosno bookmarkenje 🙂

  6. Author
    Editor.hr 04.03.2016. Komentiraj

    Dragi Dado,

    Jako nam je drago što se opet „čujemo“, što Vas je ova tema zaintrigirala toliko da ste nam se odlučili javiti dvaput, a ne samo jednom…. 🙂
    Razveselio nas je i broj smajlića koje ste nam poslali. Naravno, namjerno smo napisali smajlići jer u hrvatskom jeziku još nema preporučena zamjena za to, možda eventualno smješko. Što vi mislite o tome?

    Navodnici koje ste upotrijebili besprijekorni su. Vježbate li još uvijek ili ste uvježbali pokazati ih rukom? 🙂
    Straničnik je po našem sudu jedna od kvalitetnijih novijih kovanica, uvjereni smo kako će uskoro u potpunosti zaživjeti među govornicima hrvatskoga jezika. Straničnik i uspornik („ležeći policajac“) kao novije kovanice u hrvatskome jeziku od nas zu zaradili najvišu moguću ocjenu.
    Iskreno se nadamo Vašemu trećemu komentaru na ovaj članak, tj. Vašemu odgovoru na ovaj naš odgovor.

    Vaš

    Editor.hr

  7. Odlična tema! 🙂

    Internet i dostupnost sadržaja “na dva klika”, prihvaćanje (čak i površnog, gramatički netočnog) engleskog jezika kao osnovnog jezika komunikacije putem Interneta, globalizacija kao činjenica, a ne više kao mogući rastući trend – svi ovi utjecaji neminovno mjenjaju tkivo jezika. Mišljenja sam kako bi svakako trebalo upotrebljavati hrvatske inačice anglizama, ali ne pod svaku cijenu: jezik se, naime, ne može nametnuti (pa čak ni zakonom). Spomenuli ste slučaj klijenta koji je inzistirao na engleskoj strukturi naziva i imenice koja pojašnjava naziv (čokolade) – zanima me jeste li inzistirali na ispravnom izrazu, ili ste kijentu prepustili posljednju riječ?

    Imam dosta iskustva u prevođenju tehničkih tekstova, u kojima je uporaba anglizama u stalnom porastu (uporedo s logaritamskom progresijom tehnologije, naročito IT tehnologija) i često se nalazim u situacijama u kojima klijenti zapravo inzistiraju na anglizmima (primjerice: buffer – međuspremnik, cache – predmemorija, backup-sigurnosna kopija) iz razloga što su prepoznatljiviji i opće prihvaćeni čak i u stručnoj uporabi.

    Ne vjerujem kako bi nam (isključivo i jedino) uvođenje Zakona o upotrebi hrvatskoga jezika omogućio eliminaciju tuđica i poticanje tvorbe i korištenja hrvatskih riječi, taj posao je na nama, prevoditeljima i lektorima (a u manjoj mjeri i na našim klijentima).

    Da rezimiram: Zakon ostaje mrtvo slovo na papiru, ako se ne slijedi i ne upotrebljava u praksi.

    Radi preglednosti, moje mišljenje o navedenim tuđicama ostavit ću u sljedećem komentaru!

    Lijep pozdrav svima!
    Ivona

    • Author
      Editor.hr 08.03.2016. Komentiraj

      Draga Ivona,

      Zahvaljujemo Vam na tome što ste svojim kokmentarom potaknuli definitivno najzanimljiviju jezičnu raspravu kojoj smo imali priliku svjedočiti na našemu portalu. Martina, Dado i Vi, uz našu Sonju koja je raspravu zapravo započela, svojim ste promišljanjima i komentarima učinili ovaj članak zanimljivijim i vrednijim, probudivši i potaknuvši tako jezičnu znatiželju i drugim našim čitateljima koji možda nemaju želju/volju komentirati naše članke, barem zasad.
      Slažemo se s Vama, a to smo u ovomu svojem članku i naveli, stranu riječ nije nužno uvijek zamijeniti hrvatskom istoznačnicom, nego samo onda kad za nju imamo kvalitetnu hrvatsku zamjenu. Svjedoči tome i naš članak „Manager ili menadžer?“, objavljen u Zrncima znanja 16. veljače 2016. godine.
      Informatička je stručna terminologija naime zasebna priča i mišljenja smo kako tu nije nužno forsirati hrvatske zamjene, osim ako je riječ o izvrsnim istoznačnicama koje će svima, bez iznimke, biti vrlo lako razumljive i prihvatljive, a to je doista rijetkost. Tu je ipak najvažnije da se informatičari međusobno razumiju i snalaze, a mi „obični smrtnici“ za većinu njihovih termina svakako nismo čuli niti ćemo ikada čuti…
      Također, mišljenja smo kako bi detaljniji naši odgovori na ove komentare Martine, Dade i Vas samo razvodnili cijelu raspravu pa ćemo svoje odgovore svesti na kraće zahvale na komentarima, a detaljnija pojašnjavanja ostavit ćemo za neku drugu priliku. Naravno, posebno Vam zahvaljujemo na uvodnim riječima hvale… 🙂

      Vaš

      Editor.hr

  8. Editore,
    Neka struka i institucije rade svoj posao ali ja ću i dalje davati žmigavac (pokazivač smjera) i gazit ću po ležećim policajcima…

    A sada ozbiljno.
    Brend – robna marka. 9 godina stvaram brend od svoga vegetarijanskog restorana Vegehop. Teško da mogu reći da stvaram robnu marku od svoga restorana. Zar ne pomislimo u prvi mah kada kažemo na robnu marku na neki odjevni predmet ili tehničku napravu i sl. Nekako mi nije baš zvučno da mi je restoran robna marka. Što vi mislite Editore? Nije li u ovom slučaju, kada su usluge u pitanju, bolje koristiti brend? Kao što menadžer nije samo organizator, s time ćemo se svi složiti, zar ne?
    Za kraj šaljem Vam jednog smješka 🙂 (smješko lijepo zvuči)

    • Author
      Editor.hr 08.03.2016. Komentiraj

      Dragi Dado,

      Zahvalujemo Vam na još jednome vrlo zanimljivom komentaru. Molimo pročitajte naš odgovor na komentar Ivone iznad. On se odnosi i na Vas. Drago nam što Vam se svidio smješko. Evo jedan za Vas: 🙂
      Brend bi u Vašem slučaju bio očito prihvatljivija opcija od robne marke, no onda brend, a ne brand nikako.

      Vaš

      Editor.hr

  9. Poštovanje!

    Raspravi prilažem prijedloge za prijevod (ili ne 🙂 ) navedenih tuđica. Izostavit ću one koje redovito prevodim nekim od navedenih prijevoda.

    ->blog – slažem se s kolegicom Martinom, “dnevnik” nas itekako podsjeća na školske dane i na zelenu knjigu kojom su profesori lupali po stolu 🙂 “Blog” je već uvriježena riječ, s poznatim značenjem i pratećim izvedenicama (“blogger”). Osobno bih ovu riječ ostavila u standardnom jeziku Internet komunikacije.
    *** Dalibore, kako ste izveli ovaj trik s navodnicima? 🙂 ovi ” ” me užasno živciraju 🙂
    -> bookmark – “straničnik” je odlična riječ, međutim ne bih je upotrebljavala za “bookmarkanje” internet stranice – ovdje bih upotrijebila riječ “oznaka”, “označavanje” i sl.
    -> brand – ovo je primjer odlične hrvatske inačice koja bi trebala istisnuti ovaj anglizam: “robna marka”
    -> break – isto kao u prethodnom primjeru, uporabu anglizma smatram potpuno suvišnom – stanka, pauza
    -> bullying (nasilje; nasilje u školi, vršnjačko nasilje) – pošto se radi o pojmu koji se često (u svim jezicima) ostavlja neprevedenim (s engleskog), upotrijebila bih (ovisno o kontekstu) neki od ponuđenih prijevoda, međutim radi dodatnog pojašnjenja bih ostavila originalnu englesku riječ u kurzivu/u zagradi/napomeni uz tekst
    -> chat (virtualno/internetsko brbljanje, čavrljanje, ugodan razgovor, e-razgovor) – vrlo čest prijevod, koji polako ulazi u standardnu uporabu, jest: “čavrljanje”
    -> celebrity (poznata, slavna osoba; zvijezda) – smatram kako bi se ovaj pojam trebao prevoditi, međutim postoji jedan manji problem: često se tim pojmom opisuju osobe koje svojim djelovanjem ne zaslužuju uzurpirani medijski prostor, a pojmovi “zvijezda” ili “slavna osoba” ne pojašnjavaju dobro taj (pomalo podrugljivi) podtekst – David Bowie kao “celebrity” je definitivno “zvijezda”, dok je, primjerice, jedna Sandra Dabo obični “celebrity” 🙂
    -> display (predočnik) – u svojim prijevodima upotrebljavam riječ “zaslon”. “Predočnik” nisam nikada dosada upotrijebila.
    -> last minute (u posljednji trenutak) – prevodim, uz pojam “last minute” u kurzivu ili nekoj napomeni

    Kao aktivnu glazbenicu – koja vrlo često koristi pojam “backstage” na turnejama i nastupima 🙂 – izrazito me zanimaju vaši prijedlozi za prijevod tog pojma. Smatram kako je “zabinje” odlično skovana riječ, ali isto tako i osuđena na polaganu propast (poput “zrakomlata”) iz razloga što nikad – u svojih 300+ nastupa – nisam čula tu riječ ni ispred ni iza pozornice… 🙂

    Toliko od mene zasad,
    Velik pozdrav zajednici portala editor.hr !

    Ivona

    • Author
      Editor.hr 08.03.2016. Komentiraj

      Draga Ivona,

      Hvala Vam na još jednom komentaru. Svaka dodatna naša riječ je suvišna. Netko će se složiti s Vašim promišljanjima i idejama, netko pak ne, tako i mi. No nebitno, Vaš je komentar toliko zanimljiv da nema smisla analizirati ga riječ po riječ, pogotovo ne tražiti dlaku u jajetu (jezične propuste, kojih definitivno ima…). 🙂

      Vaš

      Editor.hr

      • 🙂 Pa kad nemate opciju uređivanja komentara! Mislite li da je perfekcionistima (prevoditeljima) lako gledati u vlastite greške i pritom osjećati bolnu nemoć što ih ne mogu ispraviti? 🙂

  10. Ivona,
    evo ovako sam to napravio „…“ 🙂

    • Izgleda da mi je jedina opcija u ovim komentarima – copy/paste „…“ (u CAT alatima su mi navodnici podešeni „kako treba”) 🙂

  11. Šalim se. Prenosim Vam tekst koji mi je napisao Editor u jednom od prošlih dopisivanja. „U wordu hrvatske navodnike možete pronaći među simbolima, odakle ih jednostavno umetnete u tekst. Kasnije ih pak iz istog teksta možete kopirati u sljedeće tekstove. Možda je ponekad gnjavaža, ali to je cijena želite li se u potpunosti pravilno izražavati u pisanoj formi.“
    Interesantno je da kada sam primijenio ove upute word me je nešto upitao i ja sam rekao da i gle čuda, sada kada god pišem u wordu sami mi se navodnici pojave prvo dolje pa gore na kraju riječi. Ne znam što sam stisnuo…
    Srdačno,
    Dado

  12. Martina Baričević 07.03.2016. Komentiraj

    Celebrity – hrvatske inačice sasvim su dovoljne.
    Cruiser – krstaš zvuči dobro, ali mislim da se slabo koristi, više sam nailazila na kruzer.
    Display – predočnik mi je čudna riječ, ali nemam drugih prijedloga.
    E-mail – engleska se riječ dosta koristi, pa je možda prihvatljivija za manje službene tekstove, a hrvatske su inačice dovoljno poznate i prikladne za nešto formalniju komunikaciju.
    Event – uvijek bih upotrijebila hrvatske inačice, engleska je nepotrebna i nerazumljiva velikom dijelu hrvatskih govornika.
    Fashion week – više mi se sviđa tjedan mode, nego modni tjedan, kao što bi npr. bio tjedan ribarstva, a ne ribarski tjedan. Što ostali kažu? Engleski je naziv čest, ali smatram da je nepotreban.
    Last minute – hrvatska inačica je preduga za kontekst u kojem se ova sintagma pojavljuje, ali trenutno nemam drugih ideja.
    Leasing – hrvatske su inačice dobre.
    Link – poveznica mi se sviđa i već se dosta koristi.
    Mobbing – engleski je naziv nerazumljiv velikom dijelu hrvatskih govornika, a nije potreban, jer hrvatski jezik nudi razumljivu inačicu.
    Monitoring – nepotreban engleski naziv.
    Mystery shopping, mystery shopper – smatram da su dovoljne hrvatske inačice, ali mi zapravo ne objašnjavaju pravo značenje riječi, možda bi trebalo reći testni kupac, tj. testna kupovina.
    Nick – hrvatski naziv sasvim dovoljan, ali engleski će vrlo vjerojatno ostati u upotrebi među mlađom populacijom u slučajevima nekih nadimaka u video-igricama i sl.
    Party – hrvatske inačice su razumljive, jednostavne, te raznovrsnije. Engleska će se inačica, kao i «nick», koristiti među mlađom populacijom, u neformalnoj komunikaciji (pidžama party).
    Shopping – engleski se naziv dosta koristi i teško će nestati, ali imam dojam da se pod shoppingom, u hrvatskom jeziku, podrazumijeva kupnja odjeće/ obuće, a pod kupovinom kupnja i odjeće/ obuće i hrane
    Shopping centar – hrvatski je naziv sasvim dobar, ali koriste se oba. Smatram da će se engleski zadržati u neformalnoj komunikaciji.
    Stage – engleski je naziv nepotreban, ali predložena je hrvatska inačica nepoznata. Možda postoji nešto bolje.
    Tender – nisam sigurna koliko je česta engleska inačica, ali hrvatske su poznate i prikladne.
    Website – internetska stranica, nema potrebe za engleskim nazivom.

  13. Hvala! 🙂

  14. Martina Baričević 07.03.2016. Komentiraj

    Vraćam se na „bookmark”. Straničnik bi bio npr. metalni predmet koji umetnemo u knjigu, na stranici na kojoj smo zaustavili čitanje. Zastavice bi mogle biti one male trakice za označavanje stranica u knjizi. Mogu se nazvati i samoljepljivim trakama/ trakicama. Internetske stranice koje smo „bookmarkirali”, tj. označili, zapravo, predstavljaju nama najdraže stranice, one koje često posjećujemo, pa bismo ih mogli nazvati „najdražim stranicama”.
    Pozdrav!

  15. Martina Baričević 08.03.2016. Komentiraj

    Mali ispravak (da preduhitrim lektore):
    Napisala sam „odjeće/ obuće”, a trebala sam isto napisati bez bjeline, tj. razmaka, iza kose crte.

  16. Jasna 31.01.2018. Komentiraj

    Dragi prijatelji,

    ja imam jedno malo pitanjce. Radim u korisničkoj službi i zamijetila sam da sve više kupaca u pismenoj dopisci koristi riječ “umoljavati” . Prema kojem pravilu je ta riječ “sklepana”?
    I još jedna mala zamjedba, naime kod obraćanja, nadležni nam savjetuju da oslovljavamo kupce sa “štovani”, a ne poštovani…

    Lijepo se imajte!
    Jasna

  17. Sonja 31.01.2018. Komentiraj

    Poštovani svi,
    Moram se ipak javiti. Poštovanje i štovanje nisu istoga značenja. Štuju se sveci.
    A u korisničkoj službi, primjerice, koristiti ćemo “s poštovanjem”. O tome je bilo riječi, koliko se sjećam, u Editoru. Nisam čula nikada da bi riječ umolba bila više u upotrebi od riječi zamolba. Umolba ili umoliti nekoga ili nešto bliže je s pojmom molitve. Ali, čut ćemo što kaže Editor!
    Srdačan pozdrav!

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja označena su zvjezdicom (*)

*